Sudski vještaci značajno utiču na funkcionisanje pravosuđa i neophodno je da njihova organizacija bude institucionalizovana, poručeno je sa konferencije povodom 24 godine postojanja Udruženja sudskih vještaka Crne Gore.
Ministar pravde Bojan Božović rekao je da je Strategijom reforme pravosuđa koja je usvojena u maju definisan plan razvoja i unapređenja vještačenja u Crnoj Gori, kroz operativni cilj koji se tiče jačanja nezavisnosti pravosuđa.
„Kroz Akcioni plan smo predvidjeli izmjene i dopune postojećeg zakona, koje bi trebalo da budu usvojene krajem iduće godine“, naveo je Božović.
On je istakao da se ne bježi od novog zakona o sudskim vještacima, ali da treba vidjeti šta je najracionalnije.
Kako je rekao Božović, vještačenje i pojam vještaka mora biti na još višem nivou.
„Vještaci su važan činilac u donošenje ispravnih pravičnih odluka, zato ne smiju biti zanemareni“, naglasio je Božović.
On smatra da treba formirati komoru sudskih vještaka.
„Treba nam nesporno bolji položaj, status, jasnija pravila, jasnija i veća prava i odgovornost i obaveze u ovom procesu, a ako će nam tako nešto garantovati komora, apsolutno sam za to“, rekao je Božović i nave da će u okviru radne grupe to razmatrati i donijeti konačnu odluku.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković rekao je da da sagledavanje pitanja sudskih vještaka ne treba da bude izvan cijelog pravnog sistema.
„Sudski vještaci utiču značajno na funkcionisanje pravosuđa“, kazao je Marković.
On smatra da su vještaci, što se tiče državno-tužilačke organizacije, značajni u mnogim krivičnim djelima i da su nalazi i mišljenja značajna za to da li će biti pokrenut postupak.
„S aspekta tužilaštva saradnja sa sudskim vještacima je od ključnog značaja da bi i mi obaveze i dužnosti sprovodili onako kako je to propisano Ustavom i zakonom“, dodao je Marković.
On je ocijenio da je uspostavljanje institucionalnog okvira nešto što je preduslov da bi vještaci funkcionisali na očekivanom nivou.
„Smatram da treba preispitati institicionalni i organizacioni okvir u kojem funkcionišu sudski vještaci, a nelogičnosti samog zakona je to da se propisuje da postoji udruženje, gdje se podrazumijeva jedno udruženje, a imamo više udruženja, odnosno nevladinih organizacija“, kazao je Marković.
On je istakao da postoji ozbiljan problem s aspekta etičke odgovornosti sudskih vještaka, pa se otvara pitanje kontrolne funkcije Ministarstva pravde i u kojoj mjeri je Zakonom ta funkcija uspostavljenja.
„Neophodno je da vještaci imaju instituiconalni i organizacioni okvir djelovanja, koji treba biti propisan zakonom, kako bi imali stručno, profesionalno i odgovorno postupanje sudskih vještaka“, naveo je Marković.
Vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković kazala je da su Sudski vještaci za pravosuđe i sudstvo fundamentalni, jer od njihovih nalaza i mišljenja često zavise ishodi sudskih postupaka.
„Vještaci moraju da budu eksperti za svoju oblasti za koju su angažovani, a sudije moraju da znaju šta traže od vještaka“, naglasila je Vučković.
Ona je istakla da sudski postupci često neosnovano dugo traju i više puta se traži vještačenje ili dopuna nalaza i mišljenaj vještaka.
Prema riječima Vučković, razlog za to je što zadatak koji sudije daju vještacima nije bio precizan, jasan i ograničen vremenski za davanje nalaza.
Ona je naglasila da i vještake ponekad ne bije dobar glas, jer se smatra da su pod pritiskom punomoćnika stranaka ili samih stranaka.
„Da bi to izbjegli treba naći način da se normativno reguliše postupnje vještaka i odnos sudija prema vještacima“, navela je Vučković.
Kako je kazala, u crnogorskom sudstvu se primjećuje da se iste osobe pojavljuju u više oblasti, jer je sudija zadovoljan tim vještakom.
„Takvi vještaci često kasne sa dostavljanjem nalaza i mišljenja, jer su preopterećeni obavezama od sudova“, istakla je Vučković.
Ona smatra da se moraju kompaktno posmatrati vještaci i sudije kao jedna cjelina.
Vučković je ocijenila da bi, zato što postoji više udruženja vještaka, bilo značajno da se formira komora sudskih vještaka, kao strukovna organizacija, gdje bi se uvezali i njihova prava, obaveze i odgovornosti.
„Vještacima se moraju dati svi uslovi da rade, da svoj rad sa sturčne strane obrazlažu, ali i da se edukuju, da budu adekvatno nagrađeni, ali i da, ako ne ispunjavaju svoje zadatke i obaveze, mogu da odgovoraju ili izgube licencu“, istakla je Vučković.
Ona je istakla da je u radnoj grupi za Zakon o vještacima i predstavnik Vrhovnog suda.
„Da li treba raditi na izmjenama i doprunama ili novom zakonu ne bih detaljno komentarisala, ali ako je jedan zakon već dugo na snazi a promijenjene su neke druge okolnosti, mislim da je uvijek bolje da se radi na novom zakonu, nego na izmjenama i dopunama“, rekla je Vučković.
Ona je ocijenila da je bolje uraditi i novi Zakonik o krivičnom postupku, nego izmjene nekih odredbi, koje će vjerovatno brzo trebati opet mijenjati.
Predsjednik Udruženja sudskih vještaka Marko Lakić kazao je da su svi jednoglasni da se mora institucionalnizovati odrganizacija sudskih vještaka.
„Svi se slažemo da se mora institucionalizovati, prvi razlog je da svi vještaci moraju biti članovi jedne insititucije, najmanje je bitno hoće li se zvati komora ili udruženje“, istakao je Lakić.
On je objasnio da su imali slučajeve gdje je Udruženje pokretalo postupke etičke, profesionalne ili disciplinske odgovornosti protiv određenih vještaka i u tom momentu kad se pokrene postupak vještak izađe iz našeg udruženja i više nije odgovoran.
„Zato smatram da mora postojati institucija za sve sudske vještake“, rekao je Lakić.
On je ocijenio da je komora najpribližnije rješenje.
Lakić je kazao da u aktuelnom Zakonu preko 80 odsto članova ne valja.
„I to mi daje pravo da pozivam na kreiranje novog zakona“, dodao je Lakić.
On smatra da bi na prvom sastanku radne grupe trebalo da definišu da li da se ide u novi ili izmjenu postojećeg Zakona.
Lakić je istakao da se nikad nije desilo da jedan kandidat ne položi ispit i ne bude izabran za vještaka, pa se, prema njegovim riječima, postavlja se pitanje da li taj postupak izbora vještaka kvalitetan.
Govoreći o postupku reizbora, on je rekao da postoje slučajevi da vještak za 12 godina – dva mandata, ne bude nijednom angažovan i ne dostavi nikakav dokaz da je u tih 12 godina nešto radio ili se edukovao.
„Trenutno Zakon ne prepoznaje način da neko ko nije raido 12 godina ne bude reizabran za vještaka“, rekao je Lakić.
On je istakao da bi se time odgovornost sudskih vještaka povećala.
Lakić je rekao da je za 20 godina zabilježeno razrješenje samo jednog vještaka.
On je kazao da se nagrada daje djeci, a da vještacima treba da se daje nadoknada za rad.
„Sam pojam nagrade bih makao iz Zakona, jer nas niko ne nagrađuje“, naveo je Lakić.
Kako je kazao, naknada sudskog vještaka je ista kao iz 2004. godine, 5,5 EUR po bodu.
„Nerijetko dobijamo u naredbi za vještačenje opomenu da ćemo dobiti kaznu od hiljadu EUR ako ne uradimo vještačenje u predviđenom roku“, rekao je Lakić i istakao da su kazne rijetke, ali da su kazne hiljadu EUR, a naknada za vještačenje 60-70 EUR.
Kako je rekao, iz dana u dan ima sve manje kvalitetnih vještaka u Crnoj Gori.
Lakić je rekao da prema Zakonu onaj ko angažuje vještaka treba da vodi računa o ravnomjernoj raspodjeli predmeta.
„Najčešće se angažuju isti vještaci, oni kasne, ja sam jedan od tih, što nije opravdano, ali se toleriše jer nema ko drugi da bude angažovan, moramo da promijenimo to“, istakao je Lakić.
