Vuk Vuković je kazao da su prvi broj “Art diverzije” osmislili kao detaljan prikaz onoga što je u MSUCG urađeno protekle dvije godine, podsjećajući na projekte, predavanja i izložbe koje su ovu ustanovu, ali i Crnu Goru, visoko pozicinionirale na umjetničkoj sceni regiona i Evrope, pa čak i u svjetskim razmjerama. Podsjetio je na izložbe Baneta Sekulića, Sema Djurenta, Eroa, Kiki Smit, Lajbaha, Šejle Kamerić… Napominje da dvije godine nije dug period, ali da su zadovoljni postignutim. Vuković dodaje da već rade na drugom broju “Art diverzije” koja će imati malo drugačiju koncepciju. Teorijske tekstove, kolega izvan MSUCG, odlučili su da prikupe konkursno.
Pregled rada ustanove upotpunjen teorijskim tekstovima
Šćepanović je ovom prilikom istakao da su publikovanjem časopisa obilježili dvije godine postojanja MSUCG (31. mart 2023), koji je kruna prethodnih 30-ak godina rada i postojanja Centra savremene umjetnosti Crne Gore. Časopis je, kaže Šćepanović, pregled rada MSUCG, upotpunjen tekstovima iz teorije umjetnosti i istraživanja. Ističe važnost pojave “Art diverzije” u Crnoj Gori, dodajući da se nada da će ga ubuduće dvaput godišnje publikovati.
– Akcentovaćemo tekstove iz teorije savremene umjetnosti, problemske, kao i tekstove koji će analizirati tendecnije u Crnoj Gori i šire. Odnosno, koji će se baviti uticajem globalne umjetnosti kod nas, i mogućnosti razvoja naše umjetnosti – rekao je Šćepanović, dodajući da planiraju i naučne konferencije.
– To je jedna dobra praksa, jer u Crnoj Gori teorijsko sagledavanje još uvijek nije zaživjelo na pravi način. Tekst nije samo književno-linvgistički postavljen i sužen na taj prostor, već, kao što može vidjeti u ovom broju, a vidjećemo i u narednom, tekst se širi, teorija postaje konceptualna praksa, tako da uz pomoć teksta mi kao kustosi posredujemo između umjetničkog svijeta i djela i publike koja konzumira neki kulturni proizvod – rekao je Vuković, dodajući da je časopis adresa za sve koji se u Crnoj Gori bave teorijom umjetnosti.
Ćupić je naveo da mu je drago što je radio na časopisu i da se potrudio da kroz časopis doprinese i napretku ukupne dizajnerske scene u Crnoj Gori. Svaki prilog zasebno je oblikovan, a kako bi se dodatno istakla priča vezana za pojedini događaj, trudeći se pritom da to ne bude naporno za čitaoca.
Na kraju, Marković je istakla da je Crna Gora dugo bila bez specijalizovanog časopisa za savremena umjetničko-teorijska pitanja.
– Na ovaj način planiramo da se nametnemo regionu i da naši kustosi, istoričari i teoretičari imaju prostor za objavljivanje svojih stručnih tekstova – rekla je Marković, napominjući da su se već dokazali kroz održane izložbe.
