Stigli podaci o crkvenoj imovini, čeka se još Kotor

Uprava za imovinu dobila je podatke od svih područnih jedinica Uprave za nekretnine o uknjižbi vjerskih objekata, osim još kotorskog katastra, odnosno Područne jedinice Kotor. Nakon analize kompletne dokumentacije, ukoliko se ukaže potreba, Uprava za imovinu će tražiti dopunu dokumentacije, odnosno podataka koji su u posjedu katastra. Ovo je u razgovoru za Vikend novine saopštio direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović.

Šaranović podsjeća da su nakon stupanja na snagu Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica (8. januara, ove godine) shodno obavezama, Uprave, 27. januara uputili dopis Upravi za nekretnine da dostave dokumentaciju o upisima svih vjerskih zajednica.

VN: Da li je Uprava za imovinu dobila dokumentaciju o upisu vjerskih objekata od Uprave za nekretnine, katastarskih jedinica, odnosno da li su sve područne jedinice dostavile podatke? Ukoliko nijesu, čije još podatke čekate?

ŠARANOVIĆ: Na dan 13.03.2020. godine Uprava za imovinu je primila podatke od svih područnih jedinica Uprave za nekretnine izuzev PJ Kotor. Nakon analize kompletne dokumentacije, ukoliko se ukaže potreba, Uprava za imovinu će tražiti dopunu podataka od područnih jedinica.

VN: Da li je već izvjesno koje su to područne jedinice od kojih ćete tražiti dopunu dokumentacije?

ŠARANOVIĆ: Trenutno je sasvim izvjesno da ćemo tražiti dopunu dokumentacije od područne jedinice Uprave za nekretnine u Nikšiću. Dobili smo dokumentaciju koja se samo odnosi na imovinu koja je upisana na državu. Dakle, nemamo podatke za vjerske zajednice. Ovo je samo jedan primjer za koji smo utvrdili da nijesmo dobili sva potrebna dokumenta i gdje ćemo se obratiti Upravi za nekretnine za dopunu.

Da li će toga biti još, pokazaće se nakon detaljnog uvida u dokumentaciju koja nam je dostavljena.

VN: Šta je sljedeći korak?

ŠARANOVIĆ: Nakon kompletiranja dokumentacije i njene analize od komisija formiranih za tri regije (sjever, centralna regija i primorje), Uprava za imovinu pripremiće informaciju za Vladu Crne Gore o sprovedenim aktivnostima. Naglašavam da je riječ o inicijalnim, pripremnim aktivnostima za sprovođenje Zakona, koje se odnose na sve vjerske zajednice, bez izuzetka.

VN: U nedavnom razgovoru za Pobjedu kazali ste da Uprava za imovinu nema ni približan podatak kojom imovinom raspolažu vjerske zajednice. Kada ćete biti u prilici da saopštite i taj podatak? Od čega to zavisi?

ŠARANOVIĆ: Taj podatak zavisi upravo od dokumentacije koju smo zatražili od Uprave za nekretnine.

VN: Kako komentarišete činjenicu da je krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina sva imovina vjerskih zajednica, na osnovu Uputstva tadašnjeg Republičkog geodetskog zavoda, upisana na Mitropoliju crnogorsko-primorsku, Barsku nadbiskupiju, Islamsku zajednicu…Čak su i groblja, kako vidimo po informacijama u medijima, upisivana na MCP, odnosno Srpsku pravoslavnu crkvu. Šta sada slijedi? Koji Vam mehanizmi stoje na raspolaganju da se isprave eventualne greške iz tog perioda?

ŠARANOVIĆ: Ova pitanja su dominantnim dijelom van nadležnosti Uprave za imovinu. Još se nalazimo u fazi prikupljanja svih informacija u vezi sa predmetnim pitanjima, zbog čega valja izbjeći rizik davanja nepreciznih i nepotpunih odgovora, sa adrese koja je više prozvana u javnosti, nego pozvana po zakonu, da bude adresat pitanja.

Što se tiče dijela Vašeg pitanja koji se odnosi na slučaj u Danilovgradu, valja podsjetiti na Zakon o državnoj imovini kojim je precizirano da su groblja lokalna dobra u opštoj upotrebi, kojima raspolaže opština. U svakoj opštini postoje područne jedinice Uprave za nekretnine, tako da opštine pokreću postupak knjiženja, odnosno prepisa na opštinu. U slučajevima gdje je subjekt raspolaganja imovinom Vlada Crne Gore, zahtjeve katastru podnosi Uprava za imovinu.

VN: Jeste li bili u prilici da pogledate dokumentaciju koju dobijate od katastarskih jedinica? Ukoliko jeste, šta je Vaš prvi utisak kada se radi o imovini Mitropolije crnogorsko-primorske?

ŠARANOVIĆ: Površni pogled na dostavljenu dokumentaciju i na taj način stečeni utisak nijesu dovoljni osnovi za davanje odgovora o stanju stvari, sve dok se ne izvrši analiza kompletne dokumentacije.

VN: Šta se, na osnovu Zakona o državnoj imovini iz 2009. godine, sve računa državnom imovinom?

ŠARANOVIĆ: Na osnovu važećeg Zakona o državnoj imovini, državnu imovinu čine: pravo državne svojine na pokretnim i nepokretnim stvarima, na novčanim sredstvima, hartije od vrijednosti i druga imovinska prava koja pripadaju Crnoj Gori ili lokalnoj samoupravi. Imovinska prava i ovlašćenja u pogledu državne imovine vrši Vlada Crne Gore. Zakonom o državnoj imovini precizno je definisano koja su prirodna bogatstva kojima raspolaže Crna Gora, dobra u opštoj potrebi, dobra od opšteg interesa i ostala dobra u državnoj svojini.

VN: Imate li dovoljno kadrovskih kapaciteta za obiman posao koji je pred Vama? Šta će sve biti obaveze Uprave za imovinu koje proističu iz primjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti? Ko se sve bavi provjerom dokumentacije o imovini vjerskih zajednica?

ŠARANOVIĆ: Kapaciteta imamo dovoljno, ne i optimalno. Za provjeru dokumentacije u Upravi za imovinu zadužene su komisije za tri regije.

VN: Rekli ste da će svako ko je nezakonito uknjižio imovinu na neku vjersku zajednicu biti procesuiran. Na osnovu kojih argumenata ćete pokretati postupke? Šta sve dokumentacija koju dobijate može da otkrije? Do koga bi sve lanac odgovornosti u slučaju nezakonite uknjižbe mogao da vodi?

ŠARANOVIĆ: Hvala Vam na prilici da preciziram izjavu koju ste naveli. Niti je u nadležnosti Uprave za imovinu da pokreće te postupke, niti je moja izjava imala za cilj prejudiciranje odluka nadležnih organa. Ta izjava je bila zasnovana na osnovnom principu da svako treba da odgovara za svoje nezakonito ponašanje, bez adresiranja te odgovornosti.

Obaveze zaštitnika, a ne uprave

VN: Zakon o državnoj imovini je donijet 2009. godine. Koliko je postupaka do sada pokrenuto kako bi se imovina koja je definisana kao državna, vratila državi i u kojim sve slučajevima? Da li ste pokretali postupke o povraćaju kulturno istorijskih spomenika koji ne mogu biti predmet privatne svojine?

ŠARANOVIĆ: Zakonom o državnoj imovini definisano je da Crnu Goru, njene organe i javne službe čiji je osnivač država, a nemaju svojstvo pravnog lica, pred sudovima i drugim državnim organima zastupa Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. Za dostavljanje traženih podataka potrebno je da se obratite Zaštitniku imovinsko pravnih interesa kao nadležnom organu.

Izvor: Vikend Novine