Zemlje G7 dogovorile su da Ukrajini do kraja godine dodijele 50 milijardi dolara, koristeći profit od zamrznute ruske imovine, saopštilo je francusko predsjedništvo. Očekuje se i da predsjednik SAD-a Džozef Bajden potpiše novi desetogodišnji bezbjednosni sporazum sa Ukrajinom. Britanski primijer Riši Sunak, takođe, danas će objaviti da će London poslati Kijevu pomoć od 310 miliona dolara. Dešavanja pratite na CdM-u.
Bajden i Zelenski popisali desetogodišnji sporazum o bezbjednosti na samitu G7
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država(SAD) Džozef Bajden i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisali su desetogodišnji bilateralni sporazum na samitu G7 u Italiji.
“Ovo je dokument bez presedana. Danas je doista istorijski dan”, rekao je ukrajinski predsjednik o sporazumu koji je potpisao s Bajdenom.
Bajden je ranije rekao da bi jemstva za Ukrajinu bila jednaka onima za Izrael, pokrivajući finansijsku i vojnu pomoć, kao i mogućnost zajedničke proizvodnje oružja.
Zelenski je uvjeren da će “najsnažniji sporazum” očuvati ljudske živote i da sadrži odredbe za “korake za održivi mir” nakon završetka rata. “Rusija je prava globalna prijetnja”, naglasio je. Pohvalio je hrabrost američkih građana i ukrajinskih vojnika koji su omogućili dogovor.
Zelenski je naglasio i da sporazum uključuje borbene avione F-16 i drugo oružje koje Ukrajina već dugo traži te da sporazum sadrži ključnu komponentu koju je Ukrajina dugo tražila. “Našbezbjednosni sporazum je most ka članstvu Ukrajine u NATO-u”, kazao je.
Bajden je poručio kako će sporazum omogućiti dvijema zemljama da prošire razmjenu obavještajnih podataka, nastave s obukom ukrajinskih trupa i ulažu u industrijsku bazu Ukrajine kako bi Kijev samostalno mogao proizvoditi municiju.
Bajden je uvjeren da će sporazum učiniti Ukrajinu “jakom, održivom i otpornom”. Potvrdio je kako SAD pojačava pritisak na Rusiju. Dodao je da je američko ministarstvo finansija jasno dalo do znanja da će svaka banka u svijetu koja posluje sa sankcionisanim ruskim bankama i sama biti sankcionisana.
Putin produžio zabranu prodaje ruske nafte po ceni koju su ograničile SAD
Ruski predsjednik Vladimir Putin produžio je do 31. decembra ukaz kojim se zabranjuje prodaja ruske nafte i naftnih derivata stranim pravnim i fizičkim licima ako ugovori sadrže uslov o ograničenju cijene koji su postavili Sjedinjene Američke Države i niz drugih zemalja, navodi se u danas objavljenoj uredbi.
Ukaz o primjeni posebnih ekonomskih mjera u sektoru goriva i energije u vezi sa uspostavljanjem maksimalne cijene ruske nafte i naftnih derivata od nekih stranih zemalja prvi put je stupio na snagu 1. februara 2023. godine i više puta je produžavan, prenio je Interfaks.
Zemlje Grupe 7 i Evropska unija uvele su zabranu uvoza ruske nafte i naftnih derivata, ali su dozvolile brodovlasnicima svojih zemalja da ih prevoze i pružaju posredničke i druge usluge ako se roba prodaje po cijeni koja nije veća od gornje granice cijena koju su utvrdile pomenute države.
Stoltenberg: Spremni smo na odlučnije akcije protiv ruskih špijuna u zemljama NATO
Članice NATO-a spremne su da preduzmu oštrije akcije protiv ruskih špijuna u zemljama članicama alijanse, kao odgovor na kampanju neprijateljskih aktivnosti Moskve koja uključuje činove sabotaže i sajber napade, izjavio je danas generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.
“Vidjeli smo nekoliko primjera sabotaže, pokušaja podmetanja požara, sajber napada, dezinformacija“, rekao je Stoltenberg novinarima, dodajući da će se ministri odbrane NATO-a na predstojećem sastanku u Briselu usredsrediti na “rusku kampanju neprijateljskih aktivnosti protiv NATO saveznika“, prenio je Rojters.
Stoltenberg je rekao da će ministri takođe razgovarati o opcijama NATO-a da odgovori na ruske prijetnje, uključujući zaštitu kritične pomorske i sajber infrastrukture, kao i “stroža ograničenja za rusko obavještajno osoblje u zemljama alijanse“.
Rusija: Gerškovič špijunirao po nalogu CIA
Slučaj reportera lista “Vol strit džurnal” Evana Gerškoviča, koji je uhapšen u Rusiji u martu prošle godine zbog špijunaže, razmatraće sud u ruskom gradu Jekaterinburgu, rekao je portparol ruskog generalnog tužioca Andrej Ivanov.
“Istragom je utvrđeno i dokumentovano da je američki izvještač lista `Vol strit džurnal` Evan Gerškovič prikupio tajne informacije o aktivnostima vojnog preduzeća `Uralvagonzavod` o proizvodnji i popravci vojne opreme u regionu Sverdlovska u martu 2023. po nalogu američke Centralne obavještajne agencije”, rekao je Ivanov.
On je dodao da je ovaj krivični predmet poslat na razmatranje Sverdlovskom regionalnom sudu u Jekaterinburgu, prenosi Srna.
Rusija optužena za ‘namjernu’ taktiku izgladnjivanja u Mariupolju
Rusija je koristila “namjerni obrazac” taktike izgladnjivanja tokom 85-dnevne opsade ukrajinskog grada Mariupolja početkom 2022., što predstavlja ratni zločin, navodi se u novoj analizi dostavljenoj međunarodnom krivičnom sudu. Do ovog zaključka su došli advokati Global Rights Compliance dok su radili na dosijeu, u saradnji sa ukrajinskom vladom, a koji će dostaviti Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu. Dosije tvrdi se da su Rusija i njeni lideri namjeravali ubiti i nanijeti štetu velikom broju civila.
Procjenjuje se da su 22.000 ljudi ubijene tokom opkoljavanja i zauzimanja grada, na početku rata u Ukrajini. Civili su ostali bez vode, plina i struje u roku od nekoliko dana nakon opsade, a temperature su pale ispod minus 10C.
Catriona Murdoch, partnerica u Global Rights Complianceu, rekla je da je cilj istraživanja “da se utvrdi postoji li širi narativ” među rusikm vođstvom ili vojskom, koji se svodi na namjerno uskraćivanje hrane i drugih potrepština neophodnih za život, odnosno da li je postojala strategija izgladnjivanja za koju bi se moglo reći da predstavlja ratni zločin.
Postepeno gađanje Mariupolja, rekla je ona, pokazalo je da je Rusija planirala da zauzme grad na prvoj liniji fronta, bez milosti za njegovo civilno stanovništvo, koje je procijenjeno na 450.000 prije nego što je potpuna invazija počela 24. februara 2022.
Očekuje se da Bajden i Zelenski potpišu desetogodišnji bezbjednosni sporazum
Američki predsjednici Džozef Bajden i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski na marginama samita G7 u Italiji potpisaće desetogodišnji bezbjednosni sporazum, koji će obavezati Vašington da pruži široku vojnu pomoć Kijevu, izjavio je savjetnik za nacionalnu bezbjednost SAD Džejk Saliven.
Desetogodišnji sporazum uključuje nastavak obuke ukrajinskih snaga, veću saradnju u proizvodnji oružja i vojne opreme, kontinuirano pružanje vojne pomoći i veću razmjenu obavještajnih podataka .
Sporazum, ipak, može da povuče budući predsjednik SAD, odnosno ako poslije novembarskih izbora na to mjesto dođe Donald Tramp, prenose američki mediji.
G7 šalje 50 milijardi dolara profita zamrznute ruske imovine u Ukrajinu
Zemlje G7 dogovorile su da do kraja godine dodijele Ukrajini 50 milijardi dolara, koristeći profit od zamrznute ruske imovine, saopštilo je francusko predsjedništvo.
G7 će stvoriti fond za podršku Ukrajini koristeći prihode od zamrznute ruske imovine, podsjeća Kijev indipendent.
Fond će navodno biti kreiran u okviru međunarodne organizacije kao što je Svjetska banka, uz doprinose u obliku zajmova za “‘izuzetno ubrzanje prihoda”.
Iako su zapadne zemlje zamrzle 300 milijardi dolara ruske imovine, mogu zapravo da pristupe samo prihodu koji generišu ova sredstva, otprilike 3,2 milijarde dolara godišnje.
Osnivanjem fonda sa zajmovima koji će se otplaćivati koristeći ovaj prihod, zemlje mogu ponuditi trenutnu podršku Ukrajini iznad ovog iznosa.
Ukrajina: Oboreno pet projektila i 24 drona tokom noći
Ukrajinska vojska saopštila je da je tokom noći prestrela jednu balističku i četiri krstareće rakete, kao 24 drona iranske proizvodnje.
Ukrajina tvrdi da je Rusija tokom noći lansirala ukupno 30 projektila i dronova na zemlju.
Saudijski princ se izvinio što ne ide na samit G7, razgovarao sa Zelenskim
Princ Saudijske Arabije Mohamed bin Salman izvinio se što Rijad ne učestvuje na samitu G7 koji će biti održan u Italiji od 13. do 15. juna u Bariju, zbog “obaveza vezanih za nadgledanje hadžiluka” (pred proslavu značajnog muslimanskog praznika – Kurban-bajrama), javila je saudijska državna novinska agencija.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski susreo se sa Bin Salmanom, ali više detalja zasad nije objavljeno.
Zelenski boravi u Džedi, u sklopu priprema za samit o Ukrajini planiran za 15. i 16. jun u Švajcarskoj.
Saudijska Arabija saopštila je početkom mjeseca da neće učestvovati na samitu. Rusija nije pozvana na samit, a Kina je poručila da će se držati po strani.
Broj stradalih u Krivom Rogu porastao na devet
Najmanje devet osoba je stradalo, a njih 29 je povrijeđeno u jučerašnjem ruskom napadu na Krivi Rogu u oblasti Dnjepropetrovska, saopštilo je ukrajinsko tužilaštvo.
Od 29 povrijeđenih, petoro su djeca, dodaje se u saopštenju tužilaštva.
London će poslati 310 miliona dolara pomoći Kijevu
Britanski premijer Riši Sunak, na samitu G7 u Italiji, saopštiće da će London poslati 309,69 miliona dolara pomoći Ukrajini, saopšteno je iz njegove kancelarije.
“Moramo biti odlučni i kreativni u našim naporima da podržimo Ukrajinu i okončamo Putinov ilegalni rat u ovom kritičnom trenutku”, rekao je Sunak uoči samita.
Grupa sedam nacija (G7) i Evropska unija, takođe, danas će razmatrati kako da iskoriste profit, ostvaren ruskom imovinom koja je zaplijenjen na Zapadu, da bi Ukrajini obezbijedili veliki zajam za obezbjeđenje finansiranja za 2025. godinu.
Raketni napad na Krivi Rog
Kijev saopštava da je u Krivom Rogu u ruskom raketnom napadu poginulo osmoro ljudi, a povrijeđena je 21 osoba. Najsmrtonosniji napad u posljednjih nekoliko nedjelja oštetio je administrativnu zgradu i stambeni blok, tvrdi ukrajinska vojska.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su moskovske trupe izvele masovni udar na ukrajinski vojni aerodrom.
Ruska vojska je udarom raketnog sistema “iskander” pogodila diviziju ukrajinskog PVO sistema S-300 u regionu Poltave, navode u Moskvi. Ističu da su uništena dva lansera.
Sa druge strane, ukrajinska vojska je tokom jučerašnjeg dana objavila da je tokom noći pogodila tri ruska raketna sistema zemlja-vazduh na Krimu.
Brodovi ruske mornarice pristali su u luku Havane. SAD i Kuba su povodom toga saopštile da brodovi ne predstavljaju prijetnju, ali je naširoko viđeno kao ruska demonstracija sile dok tenzije rastu zbog rata u Ukrajini, prenosi Rojters.
Na konferenciji o obnovi Ukrajine u Berlinu, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je pozvao saveznike da Kijevu obezbijede neophodno oružje.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg govorio je o naporima Alijanse da prilagodi svoje sposobnosti trenutnim sigurnosnim prijetnjama, uzimajući u obzir, kako je rekao, najnoviju nuklearnu retoriku i vježbe Rusije.
Mađarski premijer Viktor Orban je poslije sastanka sa sekretarom NATO-a saopštio da neće blokirati odluke NATO-a za pružanje pomoći Ukrajini.
