Posljednji Izvještaj Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore je dobar, ali Crnoj Gori treba još bolji kako bi ostvarila ambiciozni plan da postane članica Evropske unije (EU) do 2028. godine, ocijenila je predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurovć.
Ona je u intervjuu Pobjedi kazala da ovogodišnji Izvještaj ne bi ocijenila „najboljim“, jer se radi o složenim procesima, gdje se i ne može sve kvantifikovati.
“Ovo jeste dobar izvještaj, ali ne bih ga ocijenila „najboljim“, jer se radi o složenim procesima, gdje se i ne može sve kvantifikovati, posebno se ne može projektovati politička stabilnost, bezbjednosni rizici i nivo društvene kohezije neophodan za integracije”, rekla je Đurović.
Kako je istakla, progres je evidentan, ali Crnoj Gori treba „još bolji“ izvještaj, da bi mogla ostvariti svoj izuzetno ambiciozni plan da postane država članica Unije do 2028. godine.
“To u optimističkom scenariju najvišeg stepena znači, po najavi Vlade, da bi trebalo zatvoriti sva poglavlja pregovora do kraja 2026. godine. Uvesti evropske propise, fluentno ih sprovoditi u praksi, to dokazati mjerljivim indikatorma u ključnim oblastima politika, kao i imati dovoljne administrativne kapacitete da učestvujemo u procesu vođenja zajedničkih EU politika, te u procesu donošenja odluka unutar EU institucija”, pojasnila je Đurović.
Prema njenim riječima, posebno kritični su administrativni kapaciteti, harmonizacija propisa, obuke i koordinacija politika.
“Ne manje važne su nam i investicije u proces, od ulaganja u komunalnu infrastrukturu, do neophodnih investicionih ulaganja u jačanje sve tri grane vlasti, posebno sudske”, kazala je Đurović.
Na pitanje ima li Crna Gora širok politički konsenzus o ključnim reformama koje traži EK, Đurović je rekla da se, ako je pristupanje Uniji prioritet, konsenzus mora graditi na EU platformi.
“A to znači ne formalno, nego suštinsko opredjeljenje za „zeleno svjetlo“ za EU propise u Skupštini, podrška pravosuđu u svim javno iznijetim kritičnim aspektima – jer se bez njih ovaj cilj ne može ostvariti, kao i mobilizacija crnogoskih ekspertskih kapaciteta za podršku procesu integracija na svim nivoima”, kazala je Đurović.
Ona je poručila da to znači da se Ustav Crne Gore ne treba mijenjati ni ove, a ni naredne godine, već krajem samog pregovaračkog procesa, na jesen 2026. godine.
“U tom periodu, voditi dijalog o ključnim izmjenama Ustava u skladu sa obavezama pristupanja (izborno zakonodavstvo usklađeno sa međunarodnim standardima i obavezama države članice po tom pitanju, nezavisnost Centralne banke, sastav Sudskog savjeta, prelazne odredbe), i ništa više od toga”, pojasnila je Đurović.
Ona je naglasila da Ustav treba da štiti od nepotrebnih dodatnih političkih tenzija, podjela i gubljenja dragocjene društvene energije neophodne za jedinstven proces pristupanja Uniji.
Đurović smatra da druge, kako je navela, radikalne i nepotrebne prijedloge, kao što je inicijativa o kontroli i sankcionisanju glasa civilnog društva, aranžmani o dvojnom državljanstvu i druga osjetljiva identitetska pitanja, nijesu dio crnogorskog procesa integracija.
“Pa da ih u tom smislu – ne treba ni dalje forsirati u ovom periodu”, kazala je Đurović.
Ona je naglasila da svaka politička grupacija nosi svoj dio odgovornosti, dodajući a one koje insistiraju na tim pitanjima nose najveći dio odgovornosti.
“Posebnu odgovornost nose čelnici institucija, poput predsjednika Skupštine Crne Gore. Stoga bi bilo neophodno da od tih inicijativa prepoznati politički subjekti odustanu i da se istinski posvete građenju političkog konsenzusa za pristupanje Crne Gore EU. To im je obaveza prema građanima”, poručila je Đurović.
Ona je ukazala da Uniji treba jedna relativno uspješna priča proširenja u regiji, koja bi bila motiv za ostale da nastave reforme, a time bi se smanjio i, kako je dodala, dio bezbjednosnih rizika, koji sve brinu.
“Tu nam EU otvara vrata, priliku koju mi ne smijemo propustiti”, naglasila je Đurović.
