Vlada Crne Gore ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali ulaže značajne napore da to učini, navodi se u izvještaju Stejt Departmenta o trgovini ljudima koji je u Vašingtonu objavio državni sekretar SAD-a Entoni Blinken.
U tekstu se navodi da Vlada Crne Gore ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali ulaže značajne napore da to učini. Vlada je pokazala sve veće napore u poređenju sa prethodnim izvještajnim periodom; stoga je Crna Gora unaprijeđena na nivo 2.
Ovi napori su uključivali istragu, krivično gonjenje i osudu više trgovaca ljudima i identifikovanje više žrtava, ističe se u izveštaju.
“Međutim, Vlada nije ispunila minimalne standarde u nekoliko ključnih oblasti. Odsjeku za suzbijanje krivičnih djela krijumčarenja i trgovine ljudima i ilegalnih imigracija ozbiljno su nedostajali resursi i kapaciteti sa samo pet službenika koji su pokrivali sve slučajeve trgovine ljudima. Pored toga, odsjek nije mogao da odredi specijalizovane službenike u lokalnim kancelarijama, što je umanjilo njegovu sposobnost da proaktivno identifikuje žrtve. Vlasti su procesuirale moguće slučajeve seksualne trgovine kao zločine sa znatno nižim kaznama od trgovine ljudima, a vlada je žrtvama dodijelila advokate sa malo ili bez iskustva”, navodi Stejt department.
Među preporukama su da se energično istraže i krivično gone djela trgovine ljudima i da se osude trgovce ljudima, kao i da se odredi dovoljno resursa i osoblja Jedinici za borbu protiv trgovine ljudima.
“Povećati proaktivnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima skriningom među osobama o oblasti komercijalnog seksa, migrantima, azilantima i izbjeglicama, sezonskim radnicima i drugim rizičnim populacijama. Obezbijediti naprednu obuku za sudije, tužioce i organe za sprovođenje zakona o istragama i krivičnom gonjenju trgovine ljudima, uključujući prikupljanje dokaza o suptilnim oblicima prinude ili korišćenje specijalizovanih istražnih tehnika. Povećati pristup pravdi i pomoć žrtvama i svjedocima za žrtve koje učestvuju u krivičnom postupku, uključujući pristup iskusnim advokatima i prevodiocima na romskom jeziku”, navodi se u preporukama.
U izvještaju se navodi da je policija istražila devet novih slučajeva sa 19 osumnjičenih, u poređenju sa tri nova slučaja sa osam osumnjičenih u 2022. Vlasti su krivično gonile 16 optuženih (tri trgovine ljudima u vezi sa seksualnim radom i 13 zbog trgovine ljudima), u poređenju sa šest okrivljenih u 2022. Sudovi su osudili tri trgovca (jedan za trgovinu ljudima u vezi sa seksualnim radom i dva za trgovinu ljudima), u poređenju sa 2022. godine bez osude. Sudije su osudile jednog trgovca ljudima na godinu dana zatvora, jednog trgovca ljudima na dvije godine zatvora, a drugog trgovca ljudima na 10 godina zatvora.
Ističe se da je Vlada tokom prošle godine identifikovala 15 žrtava, u poređenju sa sedam žrtava 2022. Od 15 žrtava, počinioci su eksploatisali pet žrtava u seksualnoj trgovini, sedam u radnoj trgovini i tri u prisilnom kriminalu; pet su bile žene, šest su bile djevojčice, a četiri su bili dječaci.
Kako je navođeno i u izvještajima u proteklih pet godina, trgovci ljudima eksploatišu domaće i strane žrtve u Crnoj Gori, dok su osobe iz Crne Gore žrtve trafikinga u inostranstvu. Trgovci ljudima su pretežno muškarci i članovi organizovanih kriminalnih grupa koje djeluju na Zapadnom Balkanu. Kaže se da su identifikovane žrtve seksualne trgovine u Crnoj Gori prvenstveno žene i djevojke iz te države, kao i iz susjednih balkanskih zemalja i, u manjoj mjeri, iz drugih zemalja istočne Evrope.
Trgovci ljudima iskorišćavaju žrtve u ugostiteljskoj industriji, uključujući barove, restorane, noćne klubove i kafiće.
Trgovci ljudima iskorišćavaju djecu, posebno Rome, Aškalije i balkanske Egipćane, u prisilnom prosjačenju. Romske djevojke iz Crne Gore su navodno prodavane u brak i prisiljavane na ropstvo u romskim zajednicama u Crnoj Gori i, u manjoj mjeri, u Albaniji, Njemačkoj i na Kosovu. Trgovci ljudima eksploatišu radnike migrante iz Turske u građevinarstvu, a radnici migranti iz susjednih zemalja su podložni prinudnom radu, posebno tokom ljetnje turističke sezone.
Transnacionalne organizovane kriminalne grupe eksploatišu neke crnogorske žene i djevojke u seksualnoj trgovini u drugim balkanskim zemljama. Godine 2020 trgovci ljudima su regrutovali radnike sa Tajvana, oduzimali im pasoše i ograničavali im kretanje, i postavili pozivni centar gdje su tjerali žrtve sa Tajvana na lažne pozive.
