Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden potpisao je izmjene i dopune izvršnog naloga kojima se proširuju mjere sankcija protiv pojedinaca i grupa uključenih u destabilizirajuće aktivnosti u zemljama Zapadnog Balkana.
Potpisivanje izvršnog naloga došlo je u trenutku kada region svjedoči izazovima suverentiteta i teritorijalnog integriteta država, te korupciji koja podriva vladavinu prava i nastojanjima da se izbjegnu sankcije američke vlade.
Ove izmjene, prema izjavama iz Bijele kuće, predstavljaju odgovor na kontinuirane pokušaje pojedinaca i grupa da naruše postratne sporazume i institucije, te da ugroze stabilnost i bezbjednost regiona, prenosi portal RTCG.
U fokusu su, između ostalog, aktivnosti koje ugrožavaju mir, bezbjednost, stabilnost ili teritorijalni integritet država zapadnog Balkana, narušavaju demokratske procese i institucije, krše ili ometaju implementaciju međunarodnih sporazuma kao što su Dejtonski mirovni sporazum, Ohridski okvirni sporazum, Prespanski sporazum, te Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, uključuju ozbiljna kršenja ljudskih prava i podrazumijevaju korupciju na visokom nivou, uključujući zloupotrebu javnih resursa i podmićivanje.
Ciljane osobe i grupe:
Američki predsjednik je naglasio da su mjere ključne za očuvanje mira i bezbjednosti u regiji, ali i zaštitu demokratskih procesa.
Izmjene izvršnog naloga omogućavaju američkim vlastima blokiranje imovine i interesa u vezi s osobama koje su odgovorne za ove aktivnosti, bilo direktno ili indirektno.
Sankcije će obuhvatiti pojedince koji podrivaju međunarodne mirovne i bezbjednosne napore, državne zvaničnike ili članove vlada koji se bave koruptivnim praksama, vođe ili članove organizacija uključenih u destabilizirajuće aktivnosti, članove porodica sankcionisanih osoba, uključujući supružnike i punoljetnu djecu, finansijske, tehnološke ili materijalne saradnike ovih pojedinaca.
Izmjene su naglasile važnost dosljednje implementacije ključnih međunarodnih sporazuma i pravnih mehanizama koji su osigurali stabilnost u Zapadnom Balkanu nakon sukoba.
Sporazumi, uključujući Dejtonski sporazum, Ohridski okvirni sporazum i Prespanski sporazum, postavljeni su kao temelji za regionalni mir, saradnju i demokratizaciju.
Izvršni nalog podržava rad međunarodnih tijela poput Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale i Savjeta za implementaciju mira, te uključuje sankcije za ometanje njihovih napora.
Bajden je poručio da će SAD nastaviti koristiti sve dostupne alate kako bi podržale stabilnost i napredak Zapadnog Balkana, dok naglašavaju da ovaj izvršni nalog neće uticati na prava američkih građana, niti stvarati nove zakonske osnove za tužbe protiv američkih vlasti.
Bijela kuća ističe da je ovo nastavak dugogodišnje posvećenosti SAD jačanju vladavine prava, demokratije i bezbjednosti u regiji, uz poruku da će destabilizirajuće aktivnosti naići na odlučan odgovor međunarodne zajednice.
Glavna razlika između nove izmjene i prethodne uredbe odnosi se na proširenje obima sankcija, precizniju definiciju ciljanih aktivnosti i osoba, te dodatne korake u implementaciji sankcija.
Ključne izmjene:
1. Proširenje kategorija osoba i aktivnosti podložnih sankcijama:
Prethodna uredba (2021) obuhvatala je osobe odgovorne za destabilizirajuće aktivnosti, kršenje ljudskih prava, korupciju i narušavanje mirovnih sporazuma.
Nova izmjena dodaje sankcije za članove porodice (supružnike i odraslu djecu) osoba već pod sankcijama.
Proširuje definiciju “materijalne podrške” kako bi uključila i pružanje tehnoloških i finansijskih resursa destabilizirajućim osobama ili organizacijama.
2. Uključivanje dodatnih međunarodnih sporazuma:
Prethodna uredba fokusirala se na nekoliko ključnih sporazuma kao što su Dejtonski mirovni sporazum i Ohridski okvirni sporazum.
Nova uredba dodaje eksplicitan fokus na Prespanski sporazum i druge mehanizme odgovornosti, poput odluka Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale.
3. Jasnije mjere protiv lidera i institucija:
Nova uredba precizira da će sankcije obuhvatiti lidere, zvaničnike ili članove entiteta (uključujući vladine entitete) koji su uključeni u destabilizirajuće aktivnosti. Entitete koje direktno ili indirektno kontrolišu osobe već pod sankcijama.
4. Blokada imovine u SAD:
Prethodna uredba obuhvatala je zabranu prenosa imovine u SAD za sankcionisane osobe.
Nova uredba dodatno naglašava blokadu svih povezanih interesa u imovini, uključujući indirektne vlasničke odnose.
5. Pojačana implementacija:
Nova uredba daje veće ovlasti sekretaru trezora, u konsultaciji s državnim sekretarom, za detaljniju identifikaciju osoba pod sankcijama. Federalnim tijelima da implementiraju zabrane u skladu sa zakonima SAD-a.
6. Dodavanje klauzula o ljudskim pravima i korupciji
Iako su korupcija i kršenja ljudskih prava već bili uključeni u prethodnu uredbu, nova uredba eksplicitnije povezuje ove aktivnosti s destabilizacijom i uvodi dodatne mjere za ciljanje ozbiljnih povreda ljudskih prava i korupcije povezane sa zapadnobalkanskim vladama ili zvaničnicima, uključujući prisvajanje javnih i privatnih sredstava.
7. Tehničke izmjene:
Sekcija o prethodnim sporazumima i okvirima proširena je da obuhvati dodatne međunarodne mehanizme odgovornosti. Dodane su preciznije klauzule o provođenju sankcija i ograničenjima.
Ovaj potez dodatno potvrđuje ključnu ulogu SAD-a u očuvanju bezbjednosti i mira na Zapadnom Balkanu, šaljući jasnu poruku da će svaki pokušaj narušavanja postratnih dogovora i međunarodnog poretka biti strogo sankcionisan.
