Tokom 2019. godine više od 12 miliona ljudi čeka na HIV tretman dok je 1,7 miliona inficirano HIV-om tokom 2019. godine u svijetu jer nijesu imali pristup osnovnim servisima. Iz UNAIDS-a upozoravaju da COVID19 pandemija prijeti da ugrozi napredak koji je napravljen u svijetu posljednjih 20 godina i naglašavaju da, kao i svaka epidemija, ova dodatno produbljuje nejednakosti koje već postoje u društvu.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje, od kada je zabilježen prvi slučaj HIV-a 1989. godine do kraja 2019. godine, u Crnoj Gori je registrovano ukupno 303 slučaja virusa. Od početka epidemije do kraja 2019. ukupno 60 osoba je umrlo od posljedica AIDS-a. U 2019. godini u Crnoj Gori registrovano je 26 novih HIV/AIDS slučajeva, dok su registrovana 4 smrtna slučaja od posljedica AIDS-a.
Globalna kampanja, pod sloganom „Globalna solidarnost, podijeljena odgovornost“ ukazuje na povezanost zdravlja sa ključnim oblastima kao što su ljudska prava, rodna ravnopravnost, socijalna i ekonomska zaštita i privredni razvoj. Samouz multisektorski pristup može se očekivati efikasno postizanje zadatih ciljeva na globalnom i nacionalnom nivou. Po prvi put, ovaj dan se u svijetu obilježava kao nijedan prije toga – u doba globalne pandemije uz brojne razlike i izazove koji su značajno usporili efikasnost javno zdravstvenih odgovora na HIV u svijetu.
Sada je više nego ikada važno da prevencija, liječenje i podrška u odnosu na HIV/AIDS ostane u vrhu javno zdravstvenih prioriteta kako bi se održala niska stopa obolijevanja i efikasna kontrola nad epidemijom HIV/AIDS-a.
Crna Gora se sa epidemijom HIV-a u Crnoj Gori suočava od 1989. godine, dok je na globalnom nivou ova epidemija aktivna od 1983. godine. To je epidemija koja traje jako dugo i uz postojanje preventivnih servisa i jasnog opredjeljenja države i svijeta da se bori protiv ove epidemije, u Crnoj Gori se uspješno održava niska stopa obolijevanja. Ipak, to se može lako promijeniti ukoliko preventivni programi ne budu održivi i efikasni, ukoliko ne budu radili kontinuirano, na kvalitetnom nivou uz najveće standarde.
U državama u kojima je makar nakratko prekinut rad servisa bilježio se značajan porast obolijevanja od HIV-a. Studije UNAIDS-a govore da ukoliko se rad preventivnih servisa smanji, ili u potpunosti ukine na period od šest mjeseci, može se kao posljedica očekivati više stotina smrti u svijetu koje su prouzrokovane HIV-om. U mnogim zemljama svijeta, upravo se ovo i dogodilo usljed COVID-a.
Procjene su da je broj slučajeva u Crnoj Gori veći zbog niske stope testiranja na HIV kao i niske kulture upotrebe kondoma i to nam samo ukazuje na potrebu da povećamo aktivnosti u oblasti prevencije, promocije upotrebe kondoma i testiranja. U momentu kada je terapijski odgovor na HIV dobar i kada znamo da osoba koja na vrijeme uđe u proces liječenja, može imati dug, kvalitetan i produktivan život i zdravo potomstvo – nedopustivo je da imamo tako nisku stopu testiranja. Moramo testiranje približiti građanima a naročito ranjivim grupama kroz uvođenje testiranja u zajednici.
Godinu dana je prošlo od kada su se Podgorica, Bar i Bijelo Polje pridružili gradovima brzog odgovora na HIV potpisivanjem Pariske deklaracije. Za tih godinu dana Glavni grad je strateškim politikama već prepoznao svoje obaveze, a nadamo se da će uskoro Bar i Bijelo Polje slijediti ovaj primjer. Uključenost lokalne zajednice u odgovor na HIV je važna naročito u momentu kada živimo u društvu sa veoma izraženom stigmom i diskriminacijom i rodnim nejednakostima.
Povodom 1. decembra NVO CAZAS će svoje aktivnosti prilagoditi trenutnoj situaciji te će svoje aktivnosti sprovoditi onlajn kroz promociju prve platforme za samoprocjenu rizika u odnosu na HIV – „Zdraviša“, kao i kroz sprovođenje onlineaktivnosti, edukacija, savjetovanja i distribuciju edukativnog materijala. Platforma je dostupna na portalu www.zdravlje.co.me i potpuno je besplatna i anonimna. Kampanja povodom 1. decembra sprovodi se uz podršku Glavnog grada.
