Ukrajinske firme suočile su se s velikim izazovima zbog rata, pa je finansijska pomoć i iz domaćih i međunarodnih izvora bila ključna u njihovom opstanku. Likvidnost za preduzeća širom Ukrajine obezbijedeo je MFA kredit EU u iznosu od 35 milijardi eura, kao dio paketa EU-G7 pomoći od 45 milijardi eura.
Za Antenu M piše: Ana Nives Radović
Ukrajinska privreda se od početka ruske agresije sočava sa ogromnom devastacijom, trpeći ogromnu štetu na ključnoj infrastrukturi. Uticaj rata na ukrajinske preduzetnike bio je ogroman, pri čemu su mala i srednja preduzeća (MSP) posebno bila ranjiva na poremećaje izazvane sukobom, a danas se suočavaju sa problemima, uključujući uništenje lanaca snabdjevanja, povećanje troškova energije i sirovina, nestašicu radne snage i slom ključnih izvoza tržišta. Kao rezultat toga, međunarodna zajednica je pružila različite oblike finansijske pomoći kako bi pomogla da privreda ostane funkcionalna.
Prije rata, Ukrajina se već suočavala s izazovima, uključujući neefikasnosti u ekonomskoj strukturi, prekomjernu oslanjenost na određene sektore poput poljoprivrede i ranjivosti zbog spoljnopolitičkih pritisaka, pa je invazija ovih razmjera dodatno pogoršala postojeće probleme. Ukrajinske firme su se suočile s ogromnim poteškoćama, pri čemu su mnoge bile primorane da zatvore ili smanje obim poslovanja. Prema istraživanju koje je još tokom 2022. objavljena u dokumentu “Državna podrška i stimulisanje razvoja preduzeća u Ukrajini tokom ratnog stanja – ekonomija, upravljanje i administracija”, skoro polovina preduzeća u zemlji potpuno je obustavila rad, dok se mnoga druga bore da funkcionišu u veoma otežanim uslovima. Ovi problemi su posebno pogodili mala i srednja preduzeća (MSP), koja su obično manje pripremljena za suočavanje s dugotrajnim ekonomskim šokovima u poređenju sa većim korporacijama.
Pored ovih operativnih izazova, preduzeća se suočavaju i s povećanjem troškova, uključujući prekide u lancima snabdijevanja, blokadu crnomorskih luka i rast cijena energije. Akt o finansijskoj pomoći Ukrajini za 2024–2025. godinu, koji ima za cilj da pruži direktnu podršku preduzećima, igra ključnu ulogu u rješavanju ovih neposrednih finansijskih problema, osiguravajući da preduzeća mogu da nastave rad u periodu neizvjesnosti. Ovaj akt predviđa različite mehanizme finansiranja, uključujući grantove i subvencionisane kredite, kako bi se olakšao finansijski teret ukrajinskim kompanijama.
Povećanja troškova energije
Povećanje troškova energije, dokumentovano u studiji „Globalne ekonomske posljedice ruske invazije na Ukrajinu“ imalo je ozbiljan uticaj na preduzeća širom Ukrajine, posebno na one u proizvodnom sektoru i energetski zahtjevnim granama. S poremećenim snabdijevanjem energijom i rastom cijena goriva, troškovi poslovanja su naglo porasli, dodatno smanjujući profitabilnost ukrajinskih kompanija. Međunarodna podrška, poput Makrofinansijske pomoći (MFA) EU, od ključnog je značaja za pomoć Ukrajini u prevazilaženju ovih izazova. Kredit u iznosu od 35 milijardi eura posebno je osmišljen da stabilizuje ukrajinsku ekonomiju pružanjem likvidnosti vladi, koja potom može da podrži preduzeća koja su u riziku od kolapsa zbog rastućih troškova i poremećene proizvodnje.
Uloga međunarodne finansijske podrške u pomaganju preduzećima dodatno je naglašena mjerama ukrajinske vlade za smanjenje poreskog opterećenja na poslovanje i uvođenje poreskih olakšica tokom rata. Ukrajinska vlada je preduzela značajne korake u reformi poreskog zakonodavstva, uključujući privremeno smanjenje poreskih stopa za korporacije, pojednostavljenje poreskih procedura i ukidanje određenih inspekcija poslovanja. Ove mjere imaju za cilj da olakšaju administrativni teret na preduzeća dok pružaju neposredno finansijsko olakšanje, ali efikasnost ovih mjera zavisi od dostupnosti međunarodne finansijske pomoći.
Jedan od najvažnijih aspekata međunarodne pomoći jeste obezbjeđivanje zajmova i grantova koji ciljaju ključne sektore ukrajinske ekonomije. Kako ističe pomenuta studija o državnoj podršci, sektori poput poljoprivrede, lake industrije, farmaceutske proizvodnje i trgovine zahtijevaju hitnu finansijsku podršku kako bi nastavili rad, jer ovi sektori nijesu samo od vitalnog značaja za unutrašnju ekonomiju Ukrajine, već i za globalna tržišta. Na primjer, Ukrajina je ključni svjetski snabdjevač žitom i drugim poljoprivrednim proizvodima, a poremećaji u ovom sektoru mogu imati dalekosežne posljedice, uključujući nesigurnost u snabdijevanju hranom u mnogim djelovima svijeta, pa je očuvanje održivosti ukrajinskih poljoprivrednih preduzeća kroz ciljanu finansijsku podršku od suštinskog značaja, kako je navedeno u predlogu MFA EU-a.
Uticaj poremećaja na ukrajinske firme
Neposredni uticaj rata na ukrajinske firme bio je ozbiljan, jer su mnoge industrije, uključujući poljoprivredu, proizvodnju i maloprodaju, zabilježile oštar pad proizvodnje. Ukrajina, tradicionalno jedan od najvećih svjetskih snabdjevača žitaricama i poljoprivrednim proizvodima, suočila se s uništenjem farmi, skladišta i puteva koji su ključni za dopremanje robe. Prema Aktu o finansijskoj pomoći Ukrajini 2024-25, koji sadrži niz fiskalnih mjera za stabilizaciju privrede, poljoprivreda je jedan od sektora koji je najteže pogođen, ne samo zbog fizičkog uništenja poljoprivrednog zemljišta, već i zbog ograničenja u vezi sa radnom snagom i logističkim problemima izazvanim ratom. Sa vitalnom infrastrukturom kao što su luke, željeznice i putevi, koji su oštećeni ili uništeni ruskim napadima, sposobnost Ukrajine da izvozi robu je ozbiljno ugrožena.
Pored ovih poremećaja, ukrajinska industrijska baza je takođe pretrpjela velike gubitke, pa su mnoge fabrike morale da obustave rad zbog oštećenja ili nedostatka resursa, dok su druge smanjile proizvodnju kako bi održale ograničene kapacitete. Radna snaga, koja je već pogođena velikim brojem raseljenih osoba, kako unutar zemlje, tako i van nje, suočava se sa značajnim preprekama u povratku na rad u ovim industrijama, što dodatno komplikuje proces oporavka. Ovi ekonomski poremećaji su posebno štetni za MSP, koja čine značajan dio privatnog sektora Ukrajine. Bez finansijske zaštite koju veće korporacije donekle imaju, MSP se suočavaju sa egzistencijalnim prijetnjama svom opstanku.
Glavna prepreka za mnoga preduzeća bio je iznenadni porast troškova poslovanja. Kako su cijene energenata porasle tokom rata, a mnoge elektrane su uništene, ukrajinska preduzeća, posebno ona u energetski zahtjevnim sektorima kao što je industrija, bila su prisiljena da smanje proizvodnju. Visoki troškovi energije u kombinaciji s nemogućnošću uvoza ključnih sirovina doveli su mnoga preduzeća u stanje da se bore za održavanje minimuma operacija. Kao odgovor na ovu ekonomsku krizu, Ukrajina se oslonila na kombinaciju domaćih mjera podrške i međunarodne finansijske pomoći kako bi stabilizovala situaciju i obezbijedila olakšice za preduzeća.
Domaće mjere i međunarodna pomoć
U odgovoru na teške okolnosti, ukrajinska vlada je uvela nekoliko domaćih mjera koje imaju za cilj podršku preduzećima tokom rata. Prema Aktu o finansijskoj pomoći Ukrajini 2024-25, ove mjere uključuju smanjenje poreza, privremeno ukidanje određenih taksa i subvencionisane programe za kredite kako bi se obezbijedila likvidnost u poslovnom sektoru. Ukrajinska vlada je takođe obezbijedila hitnu finansijsku pomoć preduzećima kako bi ih održala u životu tokom najtežih perioda sukoba, a ove mjere pomoći su uglavnom usmjerene na MSP, koja su okosnica ukrajinske privrede jer pružaju značajne usluge i zapošljavanje širom zemlje. Međutim, ove domaće mjere su se pokazale nedovoljnim da u potpunosti riješe obim ekonomske krize.
Tu je međunarodna podrška odigrala ključnu ulogu. Evropska unija, u saradnji sa zemljama G7, bila je na čelu pružanja finansijske pomoći. Konkretno, EU je pružila značajnu finansijsku podršku kroz svoj kredit za makrofinansijsku pomoć (MFA) od 35 milijardi eura Ukrajini, kako je izloženo u dokumentu „Pitanja i odgovori o predlogu Komisije o kreditu MFA do 35 milijardi eura za Ukrajinu“ kao doprinos EU-G7 podršci do 45 milijardi eura. Ovaj kredit je ključni instrument za održavanje ukrajinske privrede u životu. MFA kredit je dizajniran da pokrije neposredne fiskalne potrebe zemlje, uključujući isplatu plata u javnom sektoru, održavanje ključne infrastrukture i podršku poslovnim aktivnostima. Paket pomoći je dio šire inicijative finansijske podrške od 45 milijardi eura, koja uključuje doprinose zemalja G7 i ima za cilj jačanje ukrajinske privrede tokom rata.
Jedan od glavnih ciljeva MFA kredita je obezbjeđivanje likvidnosti ukrajinskim preduzećima, omogućavajući im da pokriju operativne troškove, uključujući plate, kao i da nastave proizvodnju uprkos ozbiljnim poremećajima. Ova međunarodna finansijska pomoć osigurava da preduzeća imaju pristup potrebnim sredstvima da nastave poslovanje dok ukrajinska vlada radi na obnovi ključne infrastrukture. Kredit je takođe omogućio vladi da sprovede politike koje pružaju direktnu pomoć preduzećima u ratom pogođenim regionima, nudeći subvencionisane kredite, grantove i druge mjere finansijske pomoći kako bi im pomogla da prežive u ovim teškim uslovima.
Specifična sektorska podrška
Nekoliko sektora u Ukrajini zahtijeva fokusiranu finansijsku pomoć zbog opsega devastacije kojoj su bili izloženi. Jedan od najkritičnijih sektora je poljoprivreda. Poljoprivredni sektor Ukrajine, naročito izvoz žitarica, bio je temelj globalnog lanca snabdijevanja hranom. Međutim, rat je uništio veliki dio zemlje u pogledu poljoprivrednog zemljišta i infrastrukture, jer je uništenje silosa za žitarice, skladišnih objekata i saobraćajnih puteva dovelo do ozbiljnih poremećaja u proizvodnji i izvozu poljoprivrednih proizvoda. Akt o finansijskoj pomoći Ukrajini 2024-25 sadrži niz mjera za stabilizaciju poljoprivrednog sektora, uključujući direktne subvencije za poljoprivrednike, hitne kredite i logističku podršku kako bi se pomoglo premještanje usjeva sa njiva na tržišta uprkos trajanju sukoba.
Energetski sektor takođe je bio glavni fokus međunarodne finansijske pomoći. S obzirom na to da je mnogo energetske infrastrukture Ukrajine bilo na meti ruskih snaga, Ukrajina se suočila sa ogromnim nestašicama energije i povećanim troškovima. MFA kredit EU obezbijedio je osnovna sredstva za popravku i obnovu energetske infrastrukture, uključujući elektrane, elektroenergetske linije i gasovode. Ova podrška je ključna za obezbjeđivanje da preduzeća u svim sektorima, od proizvodnje do maloprodaje, imaju pristup pouzdanoj energiji, koja je osnova za njihov opstanak i rad tokom rata.
Proizvodni sektor, koji je nekada bio jedan od najvećih doprinosa ukrajinskoj privredi, snažno je pogođen ratom. Mnoge fabrike su oštećene ili uništene, a snabdjevanje sirovinama je ozbiljno poremećeno. Međutim, uz finansijsku podršku međunarodnih partnera kao što je EU, mnoge firme u proizvodnom sektoru uspjele su da obnove proizvodnju. Finansijska pomoć koju je EU pružila usmjerena je na pomoć firmama da obnove fabrike i obezbijede sirovine potrebne za nastavak proizvodnje. Paket kredita EU takođe je podržao diversifikaciju ukrajinske privrede, omogućavajući preduzećima da se prebace na nove oblasti proizvodnje kako bi zadovoljili promjenljive zahtjeve tržišta tokom i nakon sukoba.
Dug put do oporavka
Iako je aktuelna finansijska pomoć bila ključna za opstanak ukrajinskih preduzeća tokom rata, dugoročni napori za oporavak biće ključni za ekonomsku budućnost zemlje. Obnova infrastrukture Ukrajine, uključujući puteve, željeznice, energetske sisteme i industrijske kapacitete, zahtijevaće značajna međunarodna ulaganja tokom narednih godina. MFA kredit EU igra ključnu ulogu u ovom procesu, ali će budući oporavak Ukrajine zavisiti i od nastavka finansijske pomoći, uključujući ulaganja od strane međunarodnih donatora i privatnog sektora.
Strategija dugoročnog oporavka trebalo bi da se fokusira na ekonomsku diversifikaciju, uz ulaganja u visokotehnološke industrije, zelenu energiju i inovacije. Dok su poljoprivreda i teška industrija bile stubovi ukrajinske privrede, post-ratno razdoblje pruža priliku za prelazak ka raznovrsnijoj i održivijoj privredi. Međunarodna finansijska pomoć, uključujući kredite i grantove za obnovu, biće neophodna za podršku ovim naporima. Takođe, Ukrajina će morati da se osloni na tehničku pomoć za modernizaciju svojih industrija i bliže povezivanje sa evropskom i globalnom privredom.
