Ovaj naučni proboj potvrđuje ambiciozne ciljeve Kine u dubokom svemiru i donosi novu nadu za stvaranje samoodrživih sistema za život van Zemlje.
Kineski astronauti sa misije Šendžou-19 su koristili proces vještačke fotosinteze. Ova tehnologija, koja oponaša prirodnu fotosintezu biljaka, koristi sunčevu energiju za pretvaranje ugljen-dioksida i vode u kiseonik i etilen, ključnu komponentu raketnog goriva, piše magazin Science.
Za razliku od tradicionalne elektrolize, koja zahtijeva mnogo energije, ova metoda funkcioniše pri sobnoj temperaturi i standardnom pritisku, što je čini energetski efikasnijom i pogodnijom za dugotrajne svemirske misije. Eksperimenti su izvedeni pomoću posebnog uređaja nalik na fioku, opremljenog katalizatorima sa poluprovodnicima, koji omogućavaju selektivnu proizvodnju različitih supstanci, uključujući metan i mravlju kiselinu .
Ovo otkriće ima potencijal da podrži buduće misije, uključujući planiranu kinesku lunarnu bazu do 2035. godine, a omogućiće astronautima da proizvode neophodne resurse direktno na Mjesecu, smanjujući zavisnost od Zemlje.