Sjedinjene Države dozvoliće Ukrajini da koristi američko oružje dugog dometa za napade na rusku teritoriju, što je Kijev dugo tražio.
Nije poznato da li će biti ograničenja na ukrajinsku upotrebu Vojnog taktičkog raketnog sistema (ATACMS), kao što je to bio slučaj sa drugim američkim oružanim sistemima. Upotreba ATACMS-a mogla bi – barem u početku – da bude ograničena na ruski region Kursk, gdje su ukrajinske snage ranije ove godine osvojile dio teritorije.
Od prve godine rata, ukrajinski lideri tražili su od zapadnih saveznika da im dozvole da koriste napredno oružje za gađanje ključnih meta u Rusiji. Nadali su se da bi taj potez umanjio ruske vojne kapacitete prije nego što trupe Moskve dođu do istočnog fronta i da bi im otežao da gađaju ukrajinsku teritoriju. Takođe bi moglo da posluži kao faktor za odvraćanje, u slučaju budućih pregovora o primirju.
SAD su se dugo protivile ukrajinskom zahtjevu, s obzirom na to da je predsjednik Džo Bajden bio riješen da izbjegne bilo kakvu eskalaciju koja bi mogla da uvuče Ameriku i druge članice NATO-a u direktni konflikt sa nuklearno naoružanom Rusijom. Kremlj je upozorio u ponedeljak da se Bajdenovom odlukom “doliva ulje na vatru”.
Bajden je odluku donio posljednjih mjeseci svog mandata, prije nego što ga 20. januara naslijedi novoizabrani predsjednik Donald Tramp koji je obećao da će brzo okončati rat. To bi, kako mnogo strahuju, moglo da primora Kijev na do sada neprihvatljive ustupke.
Šta su ATACMS?
Balističke rakete, koje je razvila američka kompanija Lokid Martin, gotovo su udvostručile domet – do 300 kilometara – većine oružja koje Ukrajina posjeduje. Mogu da ciljano pogode vojne aerodrome, skladišta municije i stratešku infrastrukturu.
SAD su poslale Ukrajini ATACMS-e prošle godine i Kijev ih je koristio da uništi vojne mete na teritorijama pod ruskom okupacijom – ali ne i na ruskom tlu.
Šta je Bajden dozvolio Ukrajini?
Bajden je dozvolio Ukrajini da koristi taktički raketni sistem za napade na mete duboko na ruskoj teritoriji, prema navodima jednog američkog zvaničnika i još tri osobe upoznate sa odlukom.
Rakete dužeg dometa vjerovatno će biti upotrebljene kao odgovor na odluku Sjeverne Koreja da pošalje vojnike da pomognu ruskim snagama, naveo je jedan od izvora za AP. Sjevernokorejske trupe su po svemu sudeći angažovane da pomognu ruskoj vojsci da potisne ukrajinske snage iz Kurska, posle upada u avgustu.
Zvaničnici su za AP govorili pod uslovom da ostanu anonimni, zato što nisu ovlašteni da javno govore o američkoj odluci.
To je drugi put da je Vašington dozvolio Kijevu da koristi američke oružane sisteme za napade na rusku teritoriju. U maju, nakon što je ruska ofanziva u Harkovu prijetila da preoptereti ukrajinske snage, Bajden je dozvolio upotrebu sistema HIMARS – sa dometom od 80 kilometara – da bi se spriječilo napredovanje ruskih snaga.
Ta odluka je pomogla ukrajinskim vojnicima da jedno vrijeme stabilizuju situaciju na frontu, tako što su primorali ruske trupe da povuku vojne resurse.
Zašto je Ukrajini potrebno oružje dugog dometa?
Ukrajina je od zapadnih saveznika tražila oružje dužeg dometa da bi izmijenila balans moći u ratu u kojem Rusija ima više resursa, i da bi izvodila precizne napade na vazdušne baze, skladišta i centre za komunikaciju više stotina kilometara udaljene od granice.
Kijev se nada da će time umanjiti ruske vazdušne kapacitete i oslabiti lance nabavke, potrebne za dnevne napade na Ukrajinu i održavanje kopnene ofanzive u toj zemlji.
Ako oružje dugog dometa bude upotrebljeno u Kursku, ruske snage koje se pripremaju za kontranapade vjerovatno bi bile primorane da povlače opremu i ljudstvo, što bi komplikovalo borbene planove.
Ukrajina je redovno gađala Rusiju oružjem domaće proizvodnje, od kojih je neko bilo sa dometom do 1.000 kilometara. Međutim, i dalje nema dovoljnu količinu da Rusiji nanese ozbiljnu dugoročnu štetu.
Da li će Bajdenova odluka promijeniti tok rata?
Posljedice odluke zavisiće od pravila uspostavljenih za upotrebu oružja dugog dometa.
Ako se dozvole napadi širom cijele Rusije, to bi moglo značajno da iskomplikuje kapacitete Moskve da odgovori na potrebe na ratištu.
Ako udari budu ograničeni na Kursk, Rusija bi mogla da izmjesti komandne centre i vazdušne jedinice u obližnje regione i time ublaži efekte logističkih izazova. To znači da bi mnoge od meta, koje su ukrajinski zvaničnici željeli da gađaju, i dalje bile van dometa ukrajinskih snaga.
Ukrajinski lideri su oprezno reagovali na odluku SAD.
“Mnogi u medijima danas govore o činjenici da smo dobili dozvolu da preduzmemo adekvatnu akciju. Međutim, udarci se ne zadaju riječima. Takve stvari se ne najavljuju. Rakete će govoriti same za sebe”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Portparol Pentagona Čarli Dic rekao je da ATACMS-i ne bi bili odgovor na glavnu prijetnju s kojim se Ukrajina suočava. To su ruske klizeće bombe koje se ispaljuju sa udaljenosti od više od 300 kilometara, što je van dometa američkih raketa.
Ukrajinski lideri takođe su naveli da su ruske snage imale vremena da povuku resurse van dometa raketa, dok su SAD razmatrale da li da dozvole njihovu upotrebu.
“Odluka je donijeta prekasno. Da je donijeta na početku jeseni, mogla je da poremeti rusku kontraofanzivu u Kursku. A da je donijeta još ranije, mogla je da poremeti ofanzivu u pravcu Pokrovska”, smatra Glib Voloski, analitičar u tink-tenku Centar za incijative CBA.
Uz to, zalihe ATACMS-a su male, zbog čega su američki zvaničnici ranije postavljali pitanje da li bi to bilo dovoljno za Ukrajinu da značajno promijeni situaciju. Neke pristalice Ukrajine, međutim, navode da bi čak nekoliko napada duboko na ruskoj teritoriji moglo da natjera rusku vojsku da promijeni planove i još više rastegne svoje resurse.
Američka odluka mogla bi takođe da ohrabri Britaniju i Francusku da Ukrajini dozvole da koristi rakete SCALP (Storm Shadow), sa dometom od 250 kilometara.
