Očigledno je da se mjesecima unazad dešavaju situacije koje nijesu dobre za sistem odbrane, za sistem bezbjednosti, nijesu dobre za Crnu Goru. Problema je bilo u vezi sa školskim brodom Jadran, nepotrebnih prepucavanja sa našim susjedima, dosta kontroverzi u vezi sa nabavkom brodova za potrebe zaštite istočne obale Jadrana, odnosno poteza koji pripada Crnoj Gori kao NATO članici. Dosta kontoverzi, sa razlogom, dosta sporenja, isto sa razlogom, a rekao bih i dosta zakonski neutemeljenih stvari kada je riječ o proceduri nabavke plovila – kazao je gostujući u 24 sata Televizije E, nekadašnji ministar odbrane i diplomata, Boro Vučinić.
Institucionalni haos
Utisak da je riječ o institucionlanom neredu ili haosu može se steći i nakon pisma koje je ministar odbrane Dragan Krapović poslao zaposlenima, a kojim ih obavještava, podjseća Vučinić, da je komunikacija sa kabinetima članova Savjeta za odbranu i bezbjednost, ministrima u Vladi, limitirana njegovom dozvolom.
“Blago rečeno imamo instutucionalni haos. Zamislite da se u međuvremenu nešto desi, neki ozbiljniji spoljni izazov prema Crnoj Gori, kako bi se, i da li bi se, sve te institucije i organi među sobom dogovorili? I gdje bi bila Crna Gora kao članica NATO-a? To nam daje dodatnu odgovornost da se moramo uozbiljiti, jer je Crna Gora zemlja saveznica, kojoj je pripala važna uloga na Zapadnom Balkanu, na geostrateški izazovnom području. Međutim, ne pokazujemo ni približno stepen ozbiljnosti koji bi morali” – napominje Vučinić.
General
Kada je na red došla smjena načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, generala Zorana Lazarevića, Vučinić kaže da se teško može oteti ustisak da sve nema veze sa aktuelnim političkim prilikama.
“Ipak je riječ o kadru prethodnih suverenističkih struktura, za koje nijesam siguran da su rado i dobro primljene u novoj konstelaciji političkih snaga u Crnoj Gori. Možda je to i poruka koja dnevno politički može biti profitabilna za one koji su sada na vlasti – pazite što radite, nemojte previše da se oslobodite, jer dolaze izbori, razmislite o tome koga ćete podržati, jer ako neko ko je bio na čelu Vojske Crne Gore treba da ide sa te pozicije, onda će svako od vas biti u sličnoj prilici, ukoliko na adekvatan način ne odgovori na ono što očekuje aktuelna vlast. Dakle, sve je to multiplicirano i može se posmatrati sa više strana, kroz nedostatak funkcionalnosti, međusobne saradnje u sistemu odbrane, može biti politički motivisano, a može biti i da je riječ o potrebi da se instaliraju neki drugi, “svoji” ljudi” – poručuje nekadašnji ministar odbrane.
Vučinić objašnjava da general Lazarević ima najviše vojno obrazovanje, da je jedan od najsposobnijih oficira koje Crna Gora ima, neko ko bi bio dragocjen u vojskama zemalja članica NATO-a.
“A mi se tako lako odričemo takvih oficira. Moje mišljenje je da načelnik Generalštaba general Lazarević nije trebalo da upućuje pismo predsjedniku Crne Gore (kojim je tražio da Milatović potpiše njegovo razrješenje). Trebalo je da sačeka da članovi Savjeta za odbranu i bezbjednost odluče, a on nastavi da obavlja svoju funkciju onako kako je po zakonu definisano. Oficire postavlja i razrješava Savjet, načelnika Generalštaba može postaviti i razriješiti samo Savjet za odbranu i bezbjednost. Sav haos koji je nastao sa raznim papirima, čas ih ima, čas ih nema, pa jeste razriješen, pa nije razriješen… sve to jako loše utiče na Vojsku Crne Gore, na poziciju zemlje koja je članica NATO-a i vodi ka tome da kredibilitet pred našim saveznicima ide sve niže i niže” – smatra Vučinić.
Hijerarhija
Nekadašnji ministar odbrane objašnjava da je vojska po hijerarhiji precizno uređen sistem komandovanja, potčinjenih i nadređenih. Ukoliko se sistem naruši, dodaje Vučinić, nastaje konfuzija i opterećenje svih koji u njemu funkcionišu, oficira na odgovornim dužnostima i u Generalštabu i u Vojsci Crne Gore.
“Kad nemate glavnokomandujućeg i kad je njegova pozicija poljuljana, što definitivno jeste, onda je to problem za čitav sistem. Vrh, odnosno glava sistema je na neki način sporna ili se takvom čini za Vladu, odnosno Ministarstvo odbrane, a sa druge strane, on (Lazarević) ima podršku predsjednika države. To je jedna raspolućenost i nije general Lazarević zaslužan za sav haos koji se pravi u Crnoj Gori, opšti nered koji vlada u sistemu odbrane. Saveznici Crne Gore sve posmatrati tako što svoju dioptriju prilagođavaju onome što vide, a vide da nije kako treba i prema tome će podešavati nivo saradnje” – naglasio je Vučinić.
Načelnik Generalštaba je veoma važna pozicija, na kojoj mora da bude kompetentna, obrazovana, osoba od autoriteta u vojnim redovima, sa najvišim ljudskim kvalitetima, kaže Vučinić i dodaje da sve to načelnik Lazarević ima.
“Ta osoba mora da ima kroz svoju poziciju i širinu, lakoću komunikacije sa čitavim sistemom Vojske Crne Gore. Nije lako doći do sljedećeg načelnika Generalštaba. Postoje ljudi koji bi mogli da odgovore tom zadatku ali, u ovom trenutku, iz razloga koje možemo da pretpostavimo, nijesu u aktivi, sklonjeni su… to je jako loše. Školujete, ulažete u nekoga, dobijete kvalitetnog oficira i taj oficir sjedi kući” – upozorava Vučinić.
Ideološki rascjep
Govoreći o Agenciji za nacionalnu bezbjednost Vučinić podsjeća da je riječ o krovnoj bezbjednosnoj instituciji u Crnoj Gori, čija je uloga vrlo važna u okviru NATO obavještajne zajednice.
“Kada imate situaciju kao u Crnoj Gori i vlast koja, kada je o donošenju odluka riječ, u dobrom ili presuđujućem dijelu, ne dijeli zapadne vrijednosti i orijentaciju države definisanu Deklaracijom o nezavisnosti i strategijama nacionalne bezbjednosti, odbrane, onda imate jedan ideološki rascjep. To je najgora stvar za institucije u oblasti odbrane i bezbjednosti, kada se ideološki ne zna u kom pravcu treba da idu. Za jedan smo se odlučili, za jedan smo se definisali, postali članica NATO-a i u tom pravcu treba podrediti sve ono što je funkcija tih institucija. Sa druge strane, u vrhu vlasti imate nekoga ko smatra da Crna Gora ne treba da ide u tom pravcu, iako deklarativno podržava i članstvo u NATO i članstvo u Evropskoj uniji. Ako se samo sjetimo raznih izjava i konačno političkog programa stranaka koje su danas na vlasti, jasno je da je to sasvim suprotan put” – rekao je Vučinić.
Generalna skupština UN-a
To što Crna Gora nema predstavnika na najvišem državnom nivou na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u Njujorku je, smatra Vučinić, demonstracija neozbiljnosti.
“Da vrh države ili predsjednik Vlade, bude pozvan na sjednicu i ne prisustvuje joj, je toliko neodgovoran i neozbiljan potez da se to prosto ne da objasniti. Dakle, na sjednice se pozivaju predsjednici država, ali postoji praksa da svake druge godine ide predsjednik Vlade. Rotiraju se. Ove godine je trebalo da ide predsjednik Vlade. Iz onoga što sam mogao da saznam predsjednik Vlade je svoj odlazak držao u nekoj konspirativnosti, nije informisao ni predsjednika države o tome da neće ići. To su sjednice koje se pripremaju dugo vremena, na najvišem nivou, na koje dolaze svi najveći svjetski lideri. Da ne bude predstavnika Crne Gore na najvišem nivou, to je vrhunac neozbiljnosti. Nije to samo neodgovornost prema saveznicima, prema prijateljima, nego prema svojoj državi, prema svom narodu” – zaključio je Vučinić.
