Sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku odvraćaju fokus Sjedinjenih Američkih Država (SAD) sa Zapadnog Balkana i zato je važno da politički lideri iz regiona odrade svoj dio posla kako bi države što prije postale članice Evropske unije (EU), kazao je nekadašnji ambasador SAD-a pri NATO-u Kurt Volker.
Volker je u intervjuu agencija MINA rekao da Rusija koristi tu situaciju, pokušavajući da proširi svoj uticaj i potkopava prozapadne vlade, političke stranke i aktere na Balkanu.
On je kazao da je Zapadni Balkan još nestabilan region i da je, kako je naveo, opasno i to što su u crnogorskoj Vladi stranke koje zapadnu orijentaciju države dovode u pitanje.
Na pitanje koliko je Zapadni Balkan trenutno važan za NATO i SAD, s obzirom na konstelaciju odnosa i izazova na međunarodnoj sceni, Volker je ukazao na sve veće izazove sa kojima se SAD suočavaju u odnosu na američke strateške interese u Evropi i šire u svijetu.
“Imamo najveći rat u Evropi od Drugog svjetskog rata, s ruskim ratom protiv Ukrajine”, naveo je Volker, podsjećajući da i na Bliskom istoku bjesni rat.
On je dodao da se SAD suočavaju i sa velikim rizicima u Aziji. “I ove se prijetnje postepeno preplijeću”.
Kako je istakao, Amerikanci treba da shvate da postoje rizici i na Zapadnom Balkanu.
“Zemlje u regionu nijesu sve potpuno integrisane u EU, nijesu sve članice NATO-a, a podložne su mnogim aktivnostima aktera koji imaju nacionalističku, vjersku ili etničku agendu”, upozorio je Volker.
Prema njegovim riječima, taj se uticaj koristi od spoljnih aktera, poput Rusije.
“Zapadni Balkan je još nestabilan region. Važno je da ostanemo fokusirani na vraćanje mira i bezbjednosti u Evropi u cjelini, a Balkan mora biti dio toga”, naglasio je Volker.
Upitan šta vidi kao glavne izazove i prijetnje za bezbjednost Zapadnog Balkana, on je rekao da su to pojedini domaći akteri, ali i uticaji sa strane.
“Prvo su to domaći akteri u samim zemljama Balkana koji podstiču nacionalističke, vjerske ili etničke zahtjeve iz istorije, jer im to politički koristi”, kazao je Volker.
On je upozorio da je to veoma rizično i potencijalno destruktivno, jer su unutrašnji akteri često eksploatisani od spoljašnjih aktera.
“Pomenuo sam Rusiju, takođe Ruska pravoslavna crkva i drugi koji dolaze spolja da podstiču plamen svijesti ogorčenosti, koja, mislim, može biti veoma opasna”, kazao je Volker.
Na pitanje da li bi rat u Ukrajini i na Bliskom istoku mogao odvratiti fokus SAD-a sa Zapadnog Balkana, on je odgovorio da se to, bez sumnje, već događa.
“Vidite da su SAD veoma fokusirane na ruski rat u Ukrajini i rat na Bliskom Istoku. I, naravno, to odvraća pažnju, posebno na visokim nivoima, od regiona Balkana”, kazao je Volker.
Prema njegovim riječima, zbog toga je važno da lideri na Balkanu obave potrebne poslove, kako bi se uskladili sa EU i ušli u Uniju što je prije moguće.
“Ne možete priuštiti da budete na margini, jer se loše stvari još mogu dogoditi”, naveo je Volker.
Upitan da li Rusija može iskoristiti tu situaciju da proširi svoj uticaj na Zapadnom Balkanu, posebno u Crnoj Gori, Volker je rekao da nema sumnje da Rusija pokušava to da učini.
“Imaju vrući rat u Ukrajini, zamrznute sukobe u Gruziji i u Moldaviji, oni i aktivno pokušavaju da potkopaju prozapadne vlade i političke stranke i aktere na Balkanu”, ocijenio je Volker.
On je ukazao na izbore koji su trenutno aktuelni u Bugarskoj gdje, kako je naveo, Rusija igra veoma aktivnu ulogu podržavajući jednu od političkih stranaka i pokušavajući da okrene tu Vladu od prozapadne orijentacije.
“Vidjeli smo isto u Crnoj Gori, uključujući i korišćenje kanala iz Srbije i preko Srbije, kako bi izvršili uticaj na Crnu Goru. Dakle, to je vrlo opasno”, rekao je Volker.
On smatra da je opasno i to što su u crnogorskoj Vladi stranke koje, kako je kazao, zapadnu orijentaciju i nezavisnost države dovode u pitanje.
“Mislim da je čak i imati stranke u crnogorskoj Vladi koje dovode u pitanje zapadnu orijentaciju i nezavisnost Crne Gore, samo po sebi vrlo opasno”, rekao je Volker.
To je, kako je istakao, nešto što se podržava izvana, od strane Rusije.
Komentarišući prisustvo identitetskih i nacionalističkih narativa u javnom diskursu u Crnoj Gori, Volker je istakao da Crna Gora može biti ponosna na činjenicu da je bila model multinacionalne ili multietničke integracije.
“Znate, koja druga zemlja na Balkanu ima pretežno slavensko stanovništvo i etničkog albanskog premijera u nekom trenutku”, naveo je Volker.
To, kako je dodao, znači da je bila model integracije, tolerancije i zapadnog fokusa.
“Ne može sebi priuštiti da to izgubi. Mislim da ako sklizne u dublji nacionalizam, ogorčenost i nezadovoljstvo, kao što je već počelo da se događa, to je recept za katastrofu”, naglasio je Volker.
Komentarišući položaj Crne Gore u odnosu na globalna i regionalna dešavanja, on je istakao da Crna Gora, kao vrlo mala država, ne može osigurati svoju bezbjednost u svijetu na način na koji to mogu veće države.
On je istakao da je Crna Gora i ekonomski zavisna od interakcija sa drugim državama.
“Jasno je da Crna Gora mora biti članica NATO-a, mora biti članica Unije i potrebni su joj susjedi koji su takođe dio EU i NATO-a”, rekao je Volker.
To je, kako smatra, ono što je najbolje za Crnu Goru.
“Sve je išlo previše sporo s akterima na Balkanu, a kako bi uradili ono što je potrebno da unaprijede svoje zemlje”, kazao je Volker.
Prema njegovim riječima, i Zapad je bio previše spor.
“Mislim da sada postoji malo više otvorenosti na Zapadu, ali ipak treba biti proaktivniji u regionu”, istakao je Volker.
Komentarišući povećanje budžeta za odbranu u Crnoj Gori, Volker je rekao da je to neophodno.
“Gledam na to više kroz NATO objektiv. Morate rasti kao član NATO-a. Važno je da sve zemlje članice NATO-a troše najmanje dva odsto budžeta na odbranu i da se što više integrišu s NATO-om, tako da formiramo zajednički bezbjednosni aranžman”, rekao je Volker.
Kako je pojasnio, ukoliko ima članica koje ne daju svoj dio i ne troše dovoljno na odbranu, to bi oslabilo političku podršku za NATO u drugim zemljama, posebno u SAD.
Kako je dodao, to je veoma važno i simbolički.
“Svakako da da Crna Gora mora da donese tu odluku, Srbija takođe. Ali to se mora učiniti, jer svi moraju krenuti naprijed”, rekao je Volker.
Na pitanje kako bi novembarski izbori u SAD-u mogli uticati na odnos prema Zapadnom Balkanu, on je kazao da smatra da to neće napraviti neku veliku promjenu.
“Važno je za SAD, ali nije na vrhu liste. Mislim da će to biti slučaj bez obzira na to da li je na vlasti došla administracija Kamale Haris, ili Donalda Trampa”, rekao je Volker.
Na pitanje da li se nazire kraj rata u Ukrajini, Volker je rekao da je najvažnije da zapadne države podrže Ukrajinu dovoljno da bi predsjednik Rusije Vladimir Putin uvidio da je nastavak rata preskup za njega i prekinuo ga.
“Ključ za završetak rata protiv Ukrajine je da Putin shvati da je previše skupo nastaviti”, naveo je Volker.
Kako je dodao, jedini razlog zašto postoji rat je taj što ga je Putin stvorio, a jedini način da se rat zaustavi je da ga Putin prekine.
“On još vjeruje da može dobiti borbom. Spreman je ubiti onoliko Rusa koliko je potrebno kako bi nastavio napredovati”, kazao je Volker.
Kako je istakao, ruska vojska gubi preko hiljadu vojnika dnevno, ali Putin vjeruje da je vrijedno toga.
“Stoga, kako bismo ga uvjerili u nešto drugo, potrebno je da SAD i naši saveznici u Evropi stave dovoljno vojne sile i neograničenu upotrebu te vojne sile na sto, tako da Ukrajina može pokazati da je skupo za Rusiju i da se ne isplati Putinu da nastavi”, rekao je Volker.
Prema njegovim riječima, to do sad nije dovoljno urađeno, a trebalo je biti urađeno odavno. “Još moramo to učiniti”.
Volker je kazao da je obezbjeđivanje dovoljno podrške Ukrajini, kako bi Putin odlučio da mora stati, jedan od najvećih izazova, bez obzira na to koja će administracija biti u SAD-u poslije izbora.
Na pitanje da li bi se rat iz Ukrajine mogao proširiti, Volker je kazao da je to moguće ukoliko Ukrajina bude poražena.
“Mislim da možemo staviti dovoljno vojne sile na sto kako bismo ga (Putina) natjerali da stane. Ako to ne učinimo i on uspije poraziti Ukrajinu, što ne predviđam, ali je moguće, mislim da bi imao planove za svaku drugu zemlju koja je nekada bila dio Ruskog carstva”, rekao je Volker.
