Vlada Crne Gore saopštila je da je ispunila posljednji uslov za operativni početak korišćenja raspoloživih sredstava EU iz Plana rasta za Zapadni Balkan, čime se omogućava početak isplate planiranih tranši. Ipak, iz Evropske komisije (EK) istovremeno je stiglo upozorenje da će Crna Gora morati da do kraja ovog mjeseca ukloni dvije zemlje sa liste država sa bezviznim režimom kako bi dobila novac iz Plana rasta ove godine.
Taj zahtjev Brisela u skladu je sa obavezama Crne Gore da se postepeno usklađuje sa listom zemalja čijim državljanima je potrebna viza za ulazak u Evropsku uniju (EU), prenio je portal RTCG. Ovaj korak postaje prioritetan, jer je neusklađenost vizne politike Crne Gore sa EU navedena kao jedan od rizika u izvještaju o Mehanizmu suspenzije viza, u kojem se upozorava na mogućnost povećanja neregularnih migracija kroz Zapadni Balkan.
“Danu” je juče iz Vlade nezvanično saopšteno da ćemo u martu dobiti prvu tranšu novca u cijelom iznosu, a za drugu treba da pošaljemo izvještaj u kojem će biti evidentirano da smo uveli vize za još dvije države. Da li će među njima biti i Rusija još uvijek se ne zna, a iz Ministarstava vanjskih i evropskih poslova juče nisu mogli da nam saopšte koje države su u pitanju.
Crna Gora je krajem prošle godine odlučila da proširi listu zemalja čiji građani mogu boraviti u našoj državi do 90 dana bez viza, dodajući Kraljevinu Bahrein, dok je bezvizni režim Saudijske Arabije promijenjen sa sezonskog na stalni. Ovakvi potezi su doveli do povećanja broja zemalja koje nisu usklađene sa viznim režimom EU, što je izazvalo reakciju Evropske komisije.
– Crna Gora je pristala da svake godine uklanja zemlje kojima je potrebna viza za EU sa svoje liste bez viza – podsjetio je portparol Evropske komisije u izjavi za RTCG.
Iz Brisela poručuju da je neophodno hitno usklađivanje kako bi se osiguralo dobro vođeno migraciono i bezbjednosno okruženje.
Crna Gora je do kraja prošle godine imala bezvizni režim sa 11 zemalja koje se nalaze na listi država za koje je EU uvela obavezne vize. Od toga je sedam zemalja – Azerbejdžan, Bjelorusija, Kina, Kuvajt, Katar, Rusija i Turska – uživalo trajno izuzeće, dok su za turističke svrhe sezonske vizne olakšice važile za Jermeniju, Kazahstan, Egipat i Saudijsku Arabiju.
O tome da će Crna Gora uvesti vize za građane Rusije i Bjelorusije “Dan” je pisao još u novembru prošle godine, kada su se nezvanično mogle čuti najave da će te dvije zemlje biti prve na udaru usklađivanja sa viznom politikom EU.
Međutim, u međuvremenu je došlo do promjena kada je riječ o Bjelorusiji. Naime, čak 50 crnogorskih pacijenata čeka na liječenje u toj zemlji, što je razlog zbog kojeg će ona najvjerovatnije biti izuzeta od uvođenja viza.
S druge strane, uvođenje viza za Rusiju smatra se gotovo izvjesnim, a za to je, prema nezvaničnim informacijama, potreban samo zvaničan zahtjev Evropske unije. Rusija je prva na redu, prije svega zbog rata u Ukrajini. Do sada je bila praksa da se vize uvode za po jednu državu godišnje, ali će taj proces sada biti ubrzan.
Uvođenje viza za Rusiju moglo bi značajno da utiče na priliv turista i stranih rezidenata, koji su do sada imali veliki udio u crnogorskoj ekonomiji. Samo tokom 2023. godine ruski turisti ostvarili su 3,7 miliona noćenja u Crnoj Gori, što je dvostruko više od prosjeka ostalih turista.
Osim toga, značajan broj ruskih građana je posljednjih godina izabrao Crnu Goru za svoje stalno ili privremeno prebivalište. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u zemlji boravi više od 26.000 ruskih državljana sa različitim vrstama boravka, od čega njih 1.146 ima stalni boravak.
Slična je situacija i sa turskim državljanima, kojih u Crnoj Gori ima oko 9.110. Oni su, poput Rusa, u velikoj mjeri prisutni u sektorima nekretnina, građevinarstva i usluga.
Osim Rusije, Crna Gora će morati da uskladi svoju viznu politiku sa EU i u odnosu na druge zemlje. To uključuje: Kinu, Indiju, Pakistan, Bangladeš, Iran, Irak, Siriju, Liban, Jordan i Saudijsku Arabiju. Afričke zemlje poput Egipta, Nigerije, Alžira, Gane i Tunisa takođe su kandidati za uvođenje viza. Osim toga, i neke zemlje Latinske Amerike, poput Kube i Dominikanske Republike, kao i pojedine azijske države, mogu se naći na listi.
Evropska unija redovno ažurira ovu listu u skladu sa bezbjednosnim i političkim okolnostima, što znači da će Crna Gora u procesu pregovora o pristupanju morati da se prilagođava novim pravilima.
Jedno od najvećih pitanja je kako će se u praksi organizovati izdavanje viza za državljane Rusije, imajući u vidu zategnute diplomatske odnose. U Ambasadi Crne Gore u Moskvi, nakon protjerivanja diplomata, uglavnom su ostali savjetnici i tehničko osoblje, što komplikuje proces vizne obrade.
Da je ovaj mehanizam već uveden, njegova primjena bila bi skoro nemoguća, što otvara pitanje kako će se u praksi sprovoditi novi vizni režim.
Jačanje integracija i slabljenje turizma
Iako uvođenje viza za Rusiju i druge zemlje usklađuje Crnu Goru sa EU, ono će nesumnjivo imati ekonomske i političke posljedice. Gubitak ruskih turista i rezidenata mogao bi nepovoljno uticati na turistički sektor, tržište nekretnina i građevinsku industriju.
Istovremeno, ovaj potez jača integraciju Crne Gore u evropski sistem i približava je punopravnom članstvu u EU. Kako će se novi vizni režim odraziti na predstojeću turističku sezonu i crnogorsku ekonomiju, ostaje da se vidi.
