– Crna Gora ne smije da odugovlači sa donošenjem potrebnih zakona na putu ka Evropskoj uniji, ali se oni moraju kvalitetno pripremiti. Ako to nije slučaj, to će definitivno usporiti put Crne Gore ka Evropskoj uniji. Dakle, mora se raditi ozbiljno, jer je usvajanje evropskih standarda mukotrpni, dugoračan posao. I nije riječ samo o usvajanju zakona, već kompletna vlast i administracija na svim nivoima, treba da budu osposobljeni da te zakone implementiraju na pravi način, kazao je za 24 sata Televizije E, poslanik Evropskog parlamenta Tomislav Sokol.
– Ono na što ćemo obratiti pažnju je da li iza retorike stoje konkretna djela, što je najvažnije. Dakle, nije dovoljno samo se nazvati zvučnim imenom i reći “mi smo Evropa sad i proevropski smo orijentisani”. U praksi treba pokazati da se evropski standardi žele ispuniti i želi postati dio evropske priče – kaže Sokol.
Dvojno državljanstvo
Sokol je jedan od četvorice evropskih poslanika koji su od visokog predstavnika EU za vanjsku politiku Žozepa Borelja tražili konkretnu rekaciju u vezi sa izmjenama Zakona o državljanstvu u Crnoj Gori. Evropski poslanici su, pored ostalog, naveli da bi usvajanje prava na dvojno državljanstvo moglo imati teške i dugoročne posljedice na procese donošenja odluka i identitet zemlje. Dok se odgovor Borelja čeka, Sokol napominje da ukoliko se zaista omogući sticanje dvojnog državljanstva, dugoročno, to znači promjenu kompletnog političkog stanja u Crnoj Gori.
”Biću vrlo otvoren, to doslovno znači da će se iz Beograda upravljati izborima tako što će u Crnoj Gori vlast i većina uvijek odgovarati Beogradu. U Crnoj Gori je malo glasača, a stanovnika nešto više od 600.000. Manipulacijom dvojnim državljanstvom se zaista može promijeniti kompletna politička slika, jer će ljudi koji žive u Srbiji, a porijeklom su iz Crne Gore, ili to tvrde, sticati biračko pravo preko dvojnog državljanstva. I onda ćete imati situaciju da će se vlast Crne Gore birati ne u Crnoj Gori, nego u Srbiji, što je apsolutno nedopustivo. To nije samo pitanje evropskog puta Crne Gore, već dugoročnog opstanka Crne Gore kao nezavisne države. Dakle, Crne Gore kao nezavisne države, prozapadno orijentisane, a ne drugo oko u glavi Srbije”, ističe Sokol.
Briselske iluzije
Puno je, smatra evropski parlamentarac, nepoznanica i iluzija u Briselu o ulozi Srbije. Vjeruje da se Evropa mora čvršće postaviti u odnosu na djelovanje Srbije u regionu, za što ima mehanizme.
“Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je takav lik da bilo kakvo popuštanje shvata kao znak slabosti, što će iskoristiti i djelovati još jače. Kroz svoj rad u novom sazivu Evropskog parlamenta nastaviću da se zalažem i utičem da se Srbija vrati na proevropski put sa kojeg je, od kada je Vučić na vlasti, debelo skrenula”, poručuje Sokol.
Smokvin list
Podsjeća da je Crna Gora u Hrvatskoj imala saveznika, koji je maksimalno podržavao i dalje podržava evropski put Crne Gore i ulazak u Evropsku uniju. Međutim, odnose je, kaže, u posljednje vrijeme narušila Rezolucija o Jasenovcu.
“Toga treba da budemo svjesni. Naglašavam da nije riječ o osudi fašizma, to se apsolutno ne osporava i Hrvatska se vrlo jasno izjasnila. Riječ je o igri dirigovanoj iz Beograda u kojoj se, nažalost, vladajuća većina u Crnoj Gori pokazala kao paravan za politiku Srbije, s ciljem da se destabilizuju odnosi u regiji i širi srpski uticaj. Činjenica je da je Srbija iskoristilia Crnu Goru kao smokvin list nakon Rezolucije o Srebrenici, kako bi na neki način to kompenzovala i usmjerila pažnju na drugu stranu. Još jednom naglašavam, nije problem pitanje osude fažizma, već činjenica da je Crna Gora, nažalost, pokazala da je njena vlast u velikoj mjeri pion Beograda, što je apsolutno neprihvatljivo”, poručuje Sokol.
Vlast u Crnoj Gori se, vjeruje Sokol, mora jasno izjasniti u kojem smjeru gleda – prema Zapadu, prema Evropi, ili prema Istoku, odnosno Srbiji i Rusiji.
“Ukoliko želi da gleda prema Zapadu, Hrvatska će Crnoj Gori i dalje nastaviti da pomaže. Na kraju krajeva i u hrvatskom je interesu da Crna Gora zaista nastavi svojom evropskim putem, ali to znači usvajati sve evropske i zapadne standarde, a ne biti lutka na konopcu Beograda ili Moskve”, zaključio je Sokol.
