Ukoliko manjinska vlada ne bude formirana u narednih četiri ili pet dana, onda bi trebalo završiti priču o njoj i napore usmjeriti ka brzim izborima koje bi pripremila tehnička vlada, jer nam proces pregovora o manjinskoj vladi troši i vrijeme i resurse, saopštio je član Predsjedništva i poslanik DPS-a Andrija Nikolić u emisiji “Pressing” na Gradskoj RTV.
Nikolić kaže da od mandatara za sastav manjinske vlade Dritana Abazovića očekuju da u narednih četiri do pet dana izađe sa predlogom sastava i programom vlade.
Ističe da DPS podržava formiranje vlade što prije, navodeći da je država bez vlade kao kuća bez domaćina.
Upozorava da je to neophodno i kako bi se hitno zaustavilo kompromitovanje države u međunarodnim okvirima, prije svega u okvirima NATO i EU.
“Nemamo ništa protiv da SNP bude konstituent te manjinske vlade. Ono čemu se protivimo je pribavljanje ekskluzivnog prava sebi da određujete na bazi ultimatuma ko može, a ko ne može biti dio te vlade. Posebno se protivimo da to radi SNP. Onaj ko ima pravo da odlučuje ko će biti u vladi je mandatar”, kaže Nikolić.
Poručuje da se u DPS-u protive tome da zahvaljujući njihovoj podršci bude ruinirana mukotrpno nametnuta proevropska politička većina u parlamentu od 44 poslanika.
Takođe, kako dodaje, ukoliko SNP želi da bude dodatak toj priči, dobrodošao je.
“Crna Gora, kao članica NATO-a je najviše odmakla u procesu pridruživanja EU i ono što je obilježilo vanjsku politiku prethodnih godina jeste usklađivanje sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. Ovoga puta to izostaje zato što imamo nacionalno neodgovornu Vladu koju vode ljudi koji ne vole ovu državu. Uradili su puno toga da bi je ciljano i sinhronizovano devastirali na unutrašnjem planu i kompromitovali na međunarodnom planu”, ističe Nikolić.
Smatra da su međunarodni zapadni partneri upali u zamku koju je Rusija pripremila u susret 30. avgustu u Crnoj Gori.
“Trebalo je vremena da se pravilnije sagledaju pozicije konstituenata Vlade koja je već u tehničkom mandatu. Govorili smo da je upitna evropska orjentacija i tada su nam govorili da nemamo formalnu potvrdu za to. Kao posljedica tih upozorenja pojavila se pitanje o genocidu u Srebrenici koje je bilo upućeno ministru pravde Vladimiru Leposaviću. Druga formalna potvrda ogleda se u nedostatku državne odgovornosti da se pridružite setu sankcija koje uvodi EU prema Rusiji zbog očigledne agresije koju sprovodi protiv suverene i nezavisne Ukrajine”, pojašnjava Nikolić.
Podsticali su uvijek, kaže, slobodno pravo suverenih i nezavisnih država da same biraju svoju budućnost.
“Ovog puta Rusija se ispriječila Ukrajini u pogledu izbora vlastite budućnosti i to je uradila brutalnom agresijom. Gledamo svakodnevno kako stradaju djeca i civili, a crnogorski protagonisti nemaju ni ličnu ni moralnu odgovornost da učine ono što cijeli civilizovani svijet. Ostaci Vlade Zdravka Krivokapića nemaju pravo da sebe nazivaju evropskim političarima”, navodi Nikolić.
Komentarišući snimak o navodnoj kupovini glasova u Ulcinju, Nikolić kaže da je Tužilaštvo izuzimajući taj snimak, već nagovijestilo njegovu autentičnost.
“Ne želim da vjerujem da ljudi koji su kritikovali neke loše prakse i ukazivali da one treba da budu predmet pažnje nadležnih organa i efikasne tužilačke istrage sada imaju dvostruke aršine i gledaju ko su akteri u određenom događaju, a ne što kao biće krivičnog djela stoji kao glavni naslov u konkretnom činjenju u Ulcinju”, navodi on.
Nikolić dodaje da je to, ukoliko je tako, u najmanju ruku licemjerno.
Podsjetio je da su političke promjene pozdravljene od strane međunarodne zajednice koja ih je, kako kaže, i priželjkivala.
“Ispostavilo se da promjene po svaku cijenu nijesu uvijek poželjne. Mislim da su naši ključni partneri sa zapada podlegli zamci koja je spremljena Crnoj Gori iz Moskve, predstavljeno kroz pitanje vjerskih sloboda – Zakon o vjerskim zajednicama koji je tretiran kao pitanje slobode vjeroispovijesti, a ne onako kako je to danas EP konstatovao u rezoluciji – akciju koju Rusija u Crnoj Gori izvodi preko SPC ne bi li dovela do promjene vlasti”, poručuje Nikolić.
Smatra da smo nakon određenih događaja izvukli pouke, i da je vidljiva konsolidacija politike EU u regionu Zapadnog Balkana kroz najave Šolca i Makrona po pitanju proširenja EU.
“Nije situacija u Crnoj Gori samo posljedica unutrašnjih prilika – zaostalosti Zapadnog Balkana i raspolućenosti vanjske politike, već i neodlučnosti EU da do kraja sprovede integracionu politiku u sukobu koji tinja između istoka i zapada koji je egzaltaciju imao na primjeru ruske agresije u Ukrajini. Vjerujem da i oni građani koji su bili neodlučni, sada vide zašto je ulazak u NATO ispravna politika za bezbjednost Crne Gore”, rekao je Nikolić.
Govoreći o radu administracije Glavnog grada pod dirigentskom palicom Ivana Vukovića, Nikolić ga je opisao u tri riječi: sposobno, profesionalno i efikasno.
Naglasio je da je Podgorica u ovom četvorogodištu sa timom koji predvodi Vuković iskoristila sve potencijale i resurse, što je, kako kaže, i golim okom vidljivo.
“Samo onaj ko ima problema sa zdravim razumom neće reći da je postignut napredak. Ivan je svoju pažnju koncentrisao na humanu i zelenu dimenziju rasta i razvoja. Obezbijeđeni su sadržaji kako za najmlađe, tako i za starije”, navodi Nikolić.
Mandat Vukovića je, kaže Nikolić, obilježila permanentna briga za život u Podgorici.
Upitan o slučaju Miloša Medenice, sina bivše predjednice Vrhovnog suda i dugogodišnje vrhovne državne tužiteljke Vesne Medenice, koji je, kako je juče ekskluzivno objavio portal Libertas press, dio kriminalne mreže trgovine cigaretama i drogom, na što ukazuju transkripti presretnutih razgovora i poruke sa aplikacije Skaj, koje je crnogorskim istražiteljima dostavio Europol, Nikolić odgovara da sve što postoji kao sumnja treba da bude predmet pažnje i istrage nezavisnih i profesionalnih državnih organa.
