Naime, predstavnici parlamentarne većine i opozicije 31. januara konačno su se okupili na Kolegijumu predsjednika Skupštine, a sve je završeno donošenjem sporazuma koji jevladajuća većina ponudila opoziciji. Dok se par dana čekao nastavak kolegijuma, iz opozicije je stigao odgovor da im je takav akt neprihvatljiv i da će ponuditi sopstveni sporazum. U suštini, iz sadržine oba sporazuma moglo se vidjeti da postoji spremnost za obraćanje Venecijanskoj komisiji, koja bi kao neutralni arbitar dala mišljenje o odlukama Ustavnog odbora i konstatovanju prestanka funkcije sudiji Ustavnog suda Dragani Đuranović.
Komentarišući činjenicu da se ni vlast ni opozicija još nijesu obraćali Venecijanskoj komisiji, izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović u izjavi za “Dan” kaže da se stiče utisak da i parlamentarna većina i opozicija taktiziraju kako bi dobili na vremenu, a svako iz svojih razloga.
– Što vrijeme više protiče, to više ide u prilog vlastima, koje vjerovatno žele da što duže izbjegnu potencijalnu mogućnost da Venecijanska komisija utvrdi da postupak penzionisanja sutkinje Ustavnog suda nije bio u saglasju sa Ustavom. Takva konstatacija Venecijanske komisije pojačala bi kritike opozicije i dijela javnosti na račun vlasti. Međutim, čak i ako bi Venecijanska komisija to konstatovala, upitno je da li bi se sve završilo na tome, odnosno teško je očekivati da bi to na funkciju vratilo penzionisanu sutkinju, koja je nesporno, po crnogorskom Ustavu, ispunila uslove za penziju – kazala je Mrdović.
S druge strane, kako je dodala, blokiranje rada parlamenta prilikom usvajanja budžeta od strane opozicije bilo je krajnje nepopularno i sigurno im nije donijelo političke poene.
– Takođe, protesti studentske grupe “Kamo sjutra?” u dobrom dijelu javnosti povezuju se sa opozicijom i već su doživjeli neuspjeh. U isto vrijeme, najjača opoziciona partija, DPS, na kongresu najavljuje počasno predsjedničko mjesto za svog dugogodišnjeg lidera Mila Đukanovića, nespremna da napravi otklon od njegovog nasleđa, pa su to sve stvari koje drže opoziciju tu gdje jeste. Kako su i vlast i opozicija okrenuti nikšićkim izborima u aprilu, nije realno očekivati da će inicijative za dobijanje mišljenja Venecijanskoj komisiji biti u vrhu njihovih političkih agendi, makar ne u narednim sedmicama – smatra Mrdović.
Ipak, u martu počinje redovno skupštinsko zasjedanje, a kako se budu bližili nikšićki izbori, to, po mišljenju naše sagovornice, treba očekivati uzavreliju političku atmosferu po brojnim pitanjima, pa i u odnosu na ovo pitanje.
Podsjetimo, prvo je vladajuća većina ponudila sporazum koji je predviđao da će Skupština Crne Gore konsenzusom svih predsjednika poslaničkih klubova parlamentarne većine i opozicije podnijeti zvaničan zahtjev Venecijanskoj komisiji za mišljenje o odlukama Ustavnog odbora i konstatovanju prestanka funkcije sudiji Ustavnog suda Dragani Đuranović.
Taj sporazum ponuđen je 31. januara, a u njemu se takođe navodi da je mišljenje Venecijanske komisije obavezujuće za Skupštinu Crne Gore, koja će u roku od najkasnije sedam dana od dostavljanja mišljenja sprovesti sve neophodne korake za njegovu potpunu implementaciju.
Samo nekoliko dana kasnije, opozicija je ponudila šest tačaka za izlazak iz krize, koje uključuju i zaustavljanje procedure za izbor sudije Ustavnog suda i obraćanje Venecijanskoj komisiji. U njihovom sporazumu, kao i u onom vladajuće većine, potencira se preduzimanje koraka za implementaciju preporuka Venecijanske komisije u roku od sedam dana.
Ponuđeno i da EP posreduje u sporu
Izvjestilac iz sjenke za Crnu Goru iz grupe Zelenih u Evropskom parlamentu (EP) Vladimir Prebilič nedavno je crnogorskim vlastima predložio medijaciju kako bi se prevazišao zastoj u funkcionisanju institucija.
– Da se formira neka manja komisija koja bi posjetila Crnu Goru, da sjednemo za sto, da se dogovorimo šta može, a šta ne može – naveo je Prebilič.
On je tom prilikom ukazao da postupci pred Venecijanskom komisijom mogu trajati do pola godine, a da Crna Gora nema vremena za gubljenje.
