Anketni odbor zatražiće od Ministarstva pravde informaciju da li može otvoriti parlamentarnu istragu o slučajevima devet navodno politički motivisanih ubistava, kao i o napadima na novinare i intelektualce.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić predložio je, na prvoj sjednici Anketnog odbora, da se to privremeno radno tijelo bavi ubistavom Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote Sekulića i Srđana Vojičića.
On je predložio da Anketni odbor otvori parlamentarnu istragu u vezi sa napadima na novinare i slobodne intelektualce – Duška Jovanovića, Gojka Mitrovića, Momira Vojvodića, Mladena Stojovića, Željka Ivanovića, Tufika Softića, Predraga Šukovića, Aleksandra Pejanovića, Voja Lakovića, Radovana Aleksića i Jevrema Brkovića.
„To su teme za koje predlažem da dobijemo odgovor od Ministarstva pravde da li možemo da se njima bavimo“, rekao je Mandić.
Članovi Odbora podržali su predlog Demokratske partije socijalista (DPS) da se ispita atentat na Vuka Draškovića u Budvi, i hapšenje grupe u hotelu u Podgorici, uoči predsjedničkih izbora 1997. godine.
Mandić je predložio da na sjednice Anketnog odbora pozovu predstavnike tužilačke organizacije, policije, one koji su bili na čelu bezbjednosnih struktura u vrijeme kada su izvršeni zločini, žrtve napada, ali i one ljude koji su saopštavali da su lično učestvovali u napadima.
„Vjerujem da će ovaj Odbor dati rezultate i da oni mogu da posluže policiji, tužilaštvu i sudstvu da se dođe do istine i da odgovorni za ubistva i prebijanja ne budu na slobodi“, rekao je Mandić.
On je kazao da je Ministarstvo pravde, u dokumentu koji su danas dobili, jedino tretiralo slučaj Duška Jovanovića, i da su naveli da Anketni odbor o tome može da raspravlja.
Mandić je poručio da je inicirao ideju o formiranju tog skupštinskog tijela, jer je crnogorsko društvo dugo vremena suočeno sa neriješenim ubistava i slučajevima prebijanja ljudi, kao i da ta pitanja treba ponovo aktuelizovati.
Predsjednik Anketnog odbora i poslanik DPS-a Andrija Nikolić rekao je da ne postoje presude pravosnažnog karaktera koje bi kvalifikovale bilo koje ubistvo kao ubistvo koje ima politički rukopis, kao i da treba biti rezervisan prema takvim formulacijama.
On je kazao da je DPS pristao da učestvuje u radu Anketnog odbora da bi pokazao svoj odnos prema institucijama i vladavini prava i da bi spriječili, kako je naveo, grubu politizaciju svih navedenih slučajave, za koje osnovano sumnjaju da neko na njima želi da politički profitira.
„Ova motivacija, posebno u trenutku kada se želi ućutkati opozicija u crnogorskom parlamentu, djeluje mi kao pokušaj da Anketni odbor postane supstitucija za parlament“, rekao je Nikolić.
On je poručio da nema tema o kojoj nijesu spremni da razgovaraju.
„Imamo i mi neka saznanja pa ćemo razmijeniti mišljenja pred građanima Crne Gore. Ne želimo nikome da ostavimo prostor da manipuliše time da DPS nije spreman da razgovara o ovim temama, iako prepoznajemo motivaciju da se upravo DPS targetira i etiketira kao nosilac kriminalnih aktivnost ne bi li joj se oborio politički rejting“, rekao je Nikolić.
On je predložio da Odbor raspravlja o pokušaju atentata na Draškovića u Budvi i ulozi obavještajnih službi Srbije u tome, kao i pod kojim okolnostima je došla grupa ljudi, predvođena Rambom Kovačevićem, u susret predsjedničkim izborima 1997. godine, a uhapšena zbog indicija da se sprema atentat na Mila Đukanovića.
Nikolić je rekao da ne žele da bilo koga obeshrabre da pred Anketnim odborom saopšti stavove i saznanja, ali podjeća da Anketni odbor ne smije ugroziti podjelu vlasti.
Poslanik DPS-a Oskar Huter kazao je da, prije svega, treba predstaviti javnosti šta su dometi tog skupštinskog tijela, šta se može saznati i istražiti, a što ne mogu institucije kojima je to posao.
On je dodao da nije pošteno, niti ljudski „sipati so na ranu“ radi jeftinih političkih poena i skretanja fokusa sa brojnih tema.
Zamjenik predsjednika Anektnog odbora Milan Knežević rekao je da se, prema dokumentu koji su dobili od Ministarstva pravde, može vidjeti da se Odbor ne može baviti sa dva ili tri slučaja, ali ostalima može.
Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković kazao je da bi bilo preambiciozno misliti da će Odbor rasvijetliti ubistvo, prikupiti dokaze i da će na bazi toga tužilaštvo ili sud donijeti neke odluke, ali da se kroz rad odbora može doći do konkretnih informacija o sprezi dijela institucija i kriminala.
Laković je rekao da su se sva krivična djela koja je naveo Mandić desila u Crnoj Gori, osim ubistva Bulatovića.
On je upitao koje institucije treba pitati o tom slučaju.
Mandić je rekao da treba zatražiti kompletnu dokumentaciju o radu Anketnog odbora savezne Skupštine iz 2002. godine, zatim od policije i vojno obavještajne službe koja se bavila prikupljanjem podataka vezano za ubistvo Bulatovića i nakon razdvajanja Srbije i Crne Gore.
Knežević je kazao da ima operativna saznanja i indicije da je ubistvo Bulatovića organizovala i logistički pokrivala Agencija za nacionalnu bezbjednost i takozvana Sedma uprava, i da je važno da se to ubistvo istraži, bez ozbira gdje je izvršeno.
Nikolić je rekao da bi za njega bilo neprihvatljivo da se koriste obavještajni podaci službi koje subverzivno djeluju protiv Crne Gore.
Poslanik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović kazao je da nijesu u ulozi tužilaštva i sudstva, ali da je značajno da u okviru parlamentarne većine postoji volja da se sva navedena pitanja sagledaju.
Poslanik Demokrara Momčilo Leković rekao je da je pred Anketnim odborom istorijski zadatak i da ne bi želio da se u startu stvori narativ da će rad tog tijela biti neuspješan.
„Vjerujem da možemo postići određeni uspjeh, da damo doprinos, kakav god, da se makar jedan od tih slučajeva rasvijetli“, kazao je Leković, ističući i da porodice žrtva očekuju od Odbora neki rezultat.
Mandić je rekao da ne vidi ništa sporno u tome da se raspravlja i o atentatu na Draškovića u Budvi, ali i hapšenju grupe 1997. godine, jer su njeni članovi prošli torturu od policije.
Poslanici vladajuće partije poručili su da im nije cilj da kroz rad Anketnog odbora targetiraju DPS i namentu im neku političku krivicu, već da otkriju koji fragmenti vlasti su bili u sprezi sa kriminalnim ogrnizacijama i vršenjem određenih krivičnih djela.
Na sjednici je usvojen pravilnik o radu Odbora kojim je previđeno da se to skupštinsko tijelo sastaje dva puta sedmično.
Dogovoreno je da Odbor zatraži da Ministarstvo pravde do naredne sjednice dostavi odgovore, shodno čemu će dogovoriti dalje aktivnosti i koga će pozvati da odgovara na pitanja poslanika.
Većina članova Odbora podržala je inicijativu Kneževića da ostavi prostor za kandidovanje dodatnih tema u toku rada Anketnog odbora, a protiv toga su bili poslanici DPS-a.
