Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Zoran Lazarević ispunio je zakonske uslove za prestanak službe, kazao je ministar odbrane Dragan Krapović, dodajući da ne vidi ništa sporno u njegovom predlogu za razrješenje Lazarevića.
Krapović je u intervjuu Pobjedi kazao da ne sumnja da će njegov predlog biti usvojen na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost, uprkos pokušajima da se, kako je naveo, to pitanje iskoristi za dobijanje sitnih dnevno političkih poena.
“Moj prijedlog za razrješenje Lazarevića potkrepljuje i činjenica da je već ispunio uslove za prestanak službe u VCG koji su propisani članom 145 stav 1 tačka 15 Zakona o VCG, a u vezi sa članom 203 ovog zakona. On je te uslove ispunio i prije mog stupanja na dužnost ministra”, pojasnio je Krapović.
On je kazao da je zbog toga predložio razrješenje Lazareviča, iako je, kako je naveo, nesporna činjenica da je Lazarević, shodno odobrenju tadašnjeg rukovodioca radom Ministarstva odbrane Filipa Adžića, i dalje u službi u VCG, a nakon sticanja uslova za prestanak službe propisanih Zakonom.
“Ne vidim ništa sporno u svojoj odluci, iz gore navedenih razloga, a sve sa ciljem unapređenja i poboljšanja efikasnosti rada sistema odbrane u cjelini”, rekao je Krapović.
Na pitanje o potencijalnom kandidatu za novog načelnika Generalštaba, Krapović je kazao da je to profesionalan, odgovoran čovjeku koji ima sve uslove da preuzme komandovanje VCG i da svoj maksimalni doprinos u nastavku izvršenja obaveza, ali i poboljšanju uslova rada.
“O kome se radi, javnost će biti upoznata nakon ispoštovane procedure, odnosno kada se na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost usvoji moj prijedlog, u šta ne sumnjam da će se dogoditi uprkos pokušajima da se ovo pitanje iskoristi za dobijanje sitnih dnevno političkih poena”, rekao je Krapović.
On je dodao da je jedan od glavnih prioriteta koje je sebi postavio od početka mandata, upravo poboljšanje uslova rada zaposlenih u sistemu odbrane, sa posebnim akcentom na modernizaciju i što bolju efikasnost naše vojske.
“Pored niza aktivnosti, kao što je intenzivan rad na unapređenju kapaciteta Mornarice, na red je došla i potrebna smjena generacija i podmlađivanje oficirskog kadra, kao i popuna nedostajućeg”, rekao je Krapović, dodajući da će uskoro imati i oglas za nove vojnike po ugovoru.
Komentarišući nabavku dva patrolna broda koja će sagraditi francusko brodogradilište KERŠIP, Krapović je naveo da su dosadašnji prioriteti u razvoju VCG i ograničena budžetska sredstva pomjerili fokus sa razvoja Mornarice u prethodnim godinama.
“Predmetnom nabavkom patrolnih brodova se postiže potrebno povećanje sposobnosti Mornarice, kako bi se efikasno realizovale obaveze u dodijeljenim misijama i zadacima u uslovima savremenih bezbjednosnih izazova”, rekao je Krapović.
Prema njegovim riječima, nabavkom novih patrolnih brodova, uvođenjem u operativnu upotrebu čamaca za brzo reagovanje, modernizacijom obalskih osmatračkih stanica, kao i uspostavljanjem razmjene klasifikovanih podataka sa saveznicima kroz Mornarički operativni centar (MOC) u novoj zgradi komande čija je izgradnja u toku, Mornarica će dobiti novu sposobnost o svjesnosti i prisutnosti na moru i na taj način će biti u mogućnosti da zaštiti nacionalne interese na moru.
“Pored nacionalnih zadataka, u potpunosti bi se ispunile i preuzete NATO obaveze u pogledu ispunjenja kvantitativnih i kvalitativnih ciljeva sposobnosti, a koji su direktno uslovljeni posjedovanjem patrolnih brodova predviđenih karakteristika”, kazao je Krapović.
Kako je dodao, pored kontrole crnogorskog akvatorijuma, to bi podrazumijevalo i učešće u međunarodnim misijama i operacijama u širem akvatoriju Jadrana i centralnog Mediterana u složenim meteorološkim i drugim uslovima.
Krapović je istakao da Crna Gora na taj način efikasno osigurava potrebnu vojnu opremu, ali i jača svoju poziciju unutar međunarodnih saveza, istovremeno smanjujući bezbjednosne rizike povezane sa nepouzdanim dobavljačima.
Na pitanje da li se planira kupovina još nekog naoružanja, Krapović je rekao da naporno rade na opremanju i modernizaciji vojske i dodao da je ove godine oko 35 odsto odbrambenih troškova opredijeljeno za tu namjenu.
“Nastavljamo sa već započetim projektima, među kojima su dalje opremanje vojske lako oklopnim borbenim vozilima sa integrisanim borbenim stanicama, minobacačima, protiv-oklopnim sistemima, zanavljanjem naoružanja malog i srednjeg kalibra, zaštitnom opremom”, rekao je Krapović.
Kako je dodao, namjera je da se nastavi sa realizacijom opremanja i modernizacije u skladu sa Dugoročnim planom razvoja odbrane 2019-2028.
“Svjesni smo da se bezbjednosno okruženje znatno promijenilo, da je došlo do razvoja novih taktika, senzora, naoružanja i druge borbene i neborbene tehnike, u narednom periodu ćemo izvršiti reviziju strsateških dokumenata, te u skladu s njima nastaviti dalje opremanje i modernizaciju naše vojske u svim segmentima i domenima, shodno prioritetima i raspoloživim resursima”, rekao je Krapović.
Komentarišući rat u Ukrajini i učešće VCG, Krapović je kazao da Crna Gora neće učestvovati u ratu u Ukrajini, ali da će nastaviti da joj pruža podršku u koordinaciji sa Alijansom, saveznicima i partnerima.
On je podjsjetio i da su NATO zvaničnici više puta istakli da Alijansa neće slati trupe u Ukrajinu.
“Moram naglasiti da su aktivnosti NATO isključivo defanzivnog karaktera i da Savez kontinuirano radi na jačanju sopstvenog položaja odvraćanja i odbrane, posebno u kontekstu izmijenjene bezbjednosne arhitekture na evropskom tlu od 2022. godine”, rekao je Krapović.
On je podsjetio da su, nakon ruske agresije na Ukrajinu, uspostavljene četiri nove multinacionalne borbene grupe na istočnom krilu Alijanse – u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Slovačkoj, pored tada već postojećih u Estoniji, Litvaniji, Letoniji i Poljskoj.
“Crna Gora je uputila pripadnike Vojske Crne Gore u dvije multinacionalne borbene grupe, i to 2018. godine u Letoniju, a zatim 2023. godine u Bugarsku”, podsjtio je Krapović.
Na ptianje o uvođenju obaveznog vojnog roka, Krapović je kazao da to sa sobom nosi izazove, kako za pojedince, tako i za društvo u cjelini.
“Radi se o veoma kompleksnom pitanju koje iziskuje ozbiljnu analizu svih aspekata, uključujući potencijalne ekonomske troškove, uticaj na obrazovanje i zapošljavanje mladih, kao i etičke i moralne stavove građana”, rekao je Krapović.
Kako je istakao, da bi se donijela konačna odluka biće neophodno sprovesti javne konsultacije, kako bi se čuo glas svih aktera, uključujući predstavnike mladih, stručnu javnost, nevladine organizacije i druge zainteresovane strane.
“Odluka o uvođenju obaveznog vojnog roka mora biti zasnovana na širokom konsenzusu i pažljivoj analizi svih potencijalnih posljedica”, rekao je Krapović.
Upitan da li na odnose sa Hrvatskom utiče i to što je predsjednik Demokrata Crne Gore Aleksa Bečić, koji je i prvi potpredsjednik Vlade, nepoželjna osoba u toj državi, Krapović je rekao da je to politička odluka koja odražava stavove suverene države Hrvatske, navodeći da ne želi da se miješa u odluke drugih država.
“Ovdje je važno naglasiti da se na toj listi našao neko ko nikada nije narušio odnose s bilo kojom zemljom, i koji je dobio brojna priznanja od strane evropskih zvaničnika kao državnik koji je uvijek i na svakom mjestu isticao i promovisao demokratske vrijednosti dostojne Evropske unije”, rekao je Krapović.
Komentarišući i spor oko broda “Jadran” i usvajnje rezolucije o Jasenovcu, Krapović je kazao da je obaveza Crne Gora da, kao odgovorna država, teži rješavanju svih pitanja kroz otvoreni dijalog i saradnju.
“Prvi korak ka poboljšanju odnosa je postizanje međusobnog razumijevanja i poštovanja. Potrebno je da kroz direktne razgovore i diplomatske kanale objasnimo naše stavove i čujemo njihove”, rekao je Krapović.
