Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović sastao se danas u Podgorici sa predsjednikom Parlamenta Finske Jusi Hala-ahom.
U razgovoru je, kako je saopšteno iz MVP, ocijenjeno da su prijateljski odnosi Crne Gore i Finske dodatno unaprjeđeni pristupanjem Finske NATO-u u aprilu 2023, čime se otvorila mogućnost bližeg povezivanja i saradnje na višem, savezničkom nivou.
“Članstva Finske i Švedske u NATO-u su od izuzetnog značaja za Alijansu, i u političkom i u vojnom smislu, a Crna Gora, zajedno sa saveznicama, daje doprinos očuvanju stabilnosti i bezbjednosti u evroatlantskom regionu”, poručio je Ibrahimović.
Ministar je zahvalio na dosadašnjoj podršci Finske evropskoj integraciji Crne Gore, i izrazio nadu da će se ta podrška nastaviti, naglasivši aktuelni trenutak u procesu integracije.
Istakao je da je Crna Gora posvećena nastavku i ubrzanju svog evropskog puta i podsjetio na plan Vlade da zatvori četiri poglavlja do kraja ove godine i nastavi jednakim tempom, kako bi Crna Gora do 2028. godine postala 28. država članica EU.
„Crnogorsko društvo je došlo do određenog stepena sazrijevanja kada je u pitanju EU integracija, a potvrda toga su djela, a ne riječi, u prilog čemu govori i dobijanje pozitivnog IBAR-a. Crna Gora je kredibilan partner EU, njeguje dobrosusjedske odnose i podstiče regionalnu saradnju, te ostvaruje stoprocentnu usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU”, naglasio je ministar.
Predsjednik finskog Parlamenta Hala-aho je kazao da je Finska partner i snažan podržavalac Crne Gore na njenom evropskom putu i da je napredak ka članstvu dobra vijest za sve.
Sagovornici su pozdravili i dosadašnju, veoma dobru bilateralnu saradnju, uz obostranu spremnost da se dodatno intenziviraju kontakti u oblastima
turizma, nauke, zaštite životne sredine i ekonomije.
U razgovoru je bilo riječi i o kandidaturi Crne Gore za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti UN, kao i o sveukupnoj saradnji na multilateralnom planu.
Na toj liniji, ministar je izrazio zadovoljstvo što će Finska predsjedavati OEBS-u tokom 2025, ocijenivši da će to, ujedno, biti prilika za dalje snaženje saradnje u oblastima vladavine prava, zaštite ljudskih prava i demokratije, koju dvije države uspješno ostvaruju kao članice Savjeta za ljudska prava UN, za period 2022-2024, zaključuje se u saopštenju MVP-a.
