Za prevazilaženje problema u procesu proširenja potrebna je dobra volja i dobra namjera, poručio je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
U jednom od prvih intervjua nakon stupanja na dužnost najvišeg zvaničnika EU, i to upravo dopisnicima sa Zapadnog Balkana, Košta je istakao da je proširenje prioritet tokom njegovog mandata, te da mu je izuzetno važno da bude u kontaktu sa građanima regiona.
„Moramo da izgradimo novu eru povjerenja između nas nakon tako dugog procesa razgovora o pristupanju“, kazao je prvi čovjek Evropske unije.
Sa Koštom su razgovarali uoči održavanja Međuvladine konferencije sa Crnom Gorom, na kojoj je zemlja nakon duže pauze zatvorila tri pregovaračka poglavlja. Kaže da su svi „veoma impresionirani onim što je Crna Gora već isporučila i da je u veoma dobroj poziciji i na veoma dobrom putu ka pristupanju“.
Ipak kada su ga upitali za cilj zvanične Podgorice i ambiciju da do 2028. postane nova članica, Košta je bio oprezan u procjenama.
„Mislim da u ovom trenutku ne treba da pravimo vještačke vremenske linije. Ne možemo stvarati nove prepreke i znamo da je ovaj proces veoma težak, ali moramo imati osjećaj hitnosti. To znači da je ovo proces zasnovan na zaslugama, ali sa ovim osjećajem hitnosti, moramo da radimo više i brže i da završimo što je prije moguće“, poručio je predsjednik Evropskog savjeta.
Sa kolegama iz regiona Košta će se sastati u srijedu 17. decembra, i to če biti njihov drugi sastanak.
Podsjetimo, lideri zapadnobalkanske šestorke već su tokom prvih 48 sati mandata novog Savjeta i Komisije boravili na neformalnom skupu u Briselu. Međutim, predstojeći događaj u formi Samita okupiće i šefove država i vlada svih 27 članica EU.
„Mislim da je veoma važno ne samo da govorimo o proširenju, već i da damo jasnu ideju da postoji prava posvećenost da se obezbijedi postepeno proširenje koje će građanima pružiti efektivne rezultate ovog procesa“, kaže najviši evropski zvaničnik.
Kao neke od suštinskih rezultata Košta vidi novi Plan rasta, koji po njegovom mišljenju predstavlja odličan okvir i preokret za odnose sa EU u budućnosti. Među najvažnijim benefitima za građane je i pristup SEPA-i, romingu ili Erasmus programu.
Za izgradnju zajedničke budućnosti, kako ističe predsjednik Evropskog savjeta, važno je izgraditi čvrst odnos povjerenja.
„Uvijek treba da se podsjećamo da smo u Evropskoj uniji jer su nakon dramatičnog Drugog svjetskog rata Njemačka i Francuska odlučile da zatvore vrata prošlosti i zajedno grade zajedničku budućnost. Ovo je veliko dostignuće i to je duh naše Unije. Zato je ovo proširenje toliko važno, jer je zapadni Balkan dio naše evropske porodice. Dijelimo istu istoriju, iste vrijednosti i istu kulturu u našoj različitosti. Ovo je ujedno i najvažnija geopolitička investicija koju možemo da uradimo za našu bezbjednost i prosperitet u budućnosti. Nadam se da će tokom mog mandata biti moguće dati definitivne korake ka postizanju ovog cilja“, kaže Košta.
Ali, šta bi se desilo ukoliko su zemlje regiona spremne za proširenje, ali ne i EU? To je, kako kaže Košta, klasična debata, stara decenijama.
„Godine 2000. imali smo istu debatu. Šta prvo treba da uradimo, proširenje ili unutrašnju reformu Evropske unije? U stvari, napravili smo oboje. Napravili smo proširenje 2004. godine, a 2009. odobravamo Lisabonski ugovor. Naravno, treba da sprovodimo i naše unutrašnje reforme, ali ne treba da blokiramo ono što treba da bude urađeno u procesu pristupanja jer je nama potrebno vrijeme. Istovremeno, treba da radimo na našim unutrašnjim reformama“, ocjenjuje predsjednik Evropskog savjeta.
Najavljuje da na osnovu strateške agende Evropska komisija treba da iznese predloge reformi u prvom polugodištu sljedeće godine.
„Onda mislim da je moguće paralelno upravljati sa ova dva procesa. Teže je jer to znači više posla, ali nije nemoguće raditi na oba procesa u isto vrijeme. Ali najvažnije je da se ovaj proces pridruživanja Zapadnog Balkana održi na pravom putu i da se prevaziđe nedostatak poverenja među stranama. Ali takođe je neophodno, da naglasim, da se partneri sa Zapadnog Balkana potrude da prevaziđu svoje bilateralne probleme, da u ovom procesu imaju dobar rezultat“, kaže Košta.
U kontekstu prevazilaženja problema Koštu su pitali i o njegovom stavu povodom uklanjanja prava veta u pregovaračkom procesu, kako bi se spriječilo da bilateralna pitanja imaju uticaj na proces proširenja.
Bivši portugalski premijer odgovara da je za prevazilaženje problema u procesu proširenja potrebna je dobra volja i dobra namjera.
„Ako dobro radimo, nećemo imati veto i ne treba da mijenjamo pravila, već treba da poštujemo pravila. A ono što nam je potrebno je da pružimo rezultate. A za to treba da radimo“, zaključuje prvi čovjek Evropskog savjeta.
