Komentarišući Predlog plana davanja koncesija za luke od lokalnog značaja za 2022. ministarka Ana Đurović – Novaković kazala je da je predlogom plana planirana i luka Risan u Opštini Kotor.
Kako je objasnila, Luka je prepoznata kao luka nautičkog turizma i izgradnja marine sa pratećim sadržajima je u skladu sa strateškim opredjeljenjima države i u funkciji ubrzanja privrednog razvoja što je predstavljalo ključno opredjeljenje za pokretanje postupka dodjele koncesije.
“Prilikom izgradnje potencijalne marine zbog određenih ekoloških ograničenja potreban je krajnji oprez i o tome ćemo voditi računa”, kazala je ministarka, dodajući da su saglasni sa dodjelom koncesije.
Krivokapić je kazao je da je na toj lokaciji jedan čitav podmorni grad i vjerovatno najveće podvodno nalazište u Cnroj Gori.
“Potonuli Risan, prijestonica kraljice Tute. On se vidi golim okom. Nemamo dio elaborata koji se tiče toga. Kada mi donesemo odluku oni se pokriju našom odlukom i oni su na slobodnom prostoru ugovaranja. Nemamo dovoljno elemenata za odluku, jer kada pokrenemo proces nismo više u njegovoj kontroli”, kazao je Krivokapić.
Kako je dodao to područje je u zaštiti UNESCO-a.
“Projekat je dobio podršku na raspravama bivše vlasti. Mi u suštini ne gubimo ništa ako odložimo odluku dok ne dobijemo taj elaborat”, ponovio je on.
Abazović je kazao da se ovakve luke ne rade kao prije 30-40 godina.
Kako je istakao, sada se pogotovo u zalivima i rijekama, rade montažne luke.
“Vrlo lako se mogu postaviti i maći. To je toliko jednostavno da to ljudi i privatno rade”, pojašnjava Abazović.
Kako je dodao, u prethodnom periodu je luka imala drugi kontekst a “postoje osnovane sumnje da je služila za neke kriminalne aktivnosti, tako da za sve treba obratiti pažnju”.
Scene apokalipse su oko KAP-a
Abazović je komentarisao to što se šljunak ne može suzbiti u mjeri kojoj se želi.
“Scene apokalipse su oko KAP-a. Ako se pitaju đe je materijal, materijal je iza KIPS-a preko puta. Tamo je materijal jedne aktuelne firme. Ne iznosim da li oni imaju za to paprire, neka nadležni to ispituju. Tamo ćete naći korita mnogih crnogorskih rijeka. Svako to može fizički da vidi, ne znam da li može da uđe, ali može dronom da vidi. Možda nam tako i treba kada institucije sistema žele da se bave ima li neko ili ne ugovor”, istakao je Abazović.
Ministar zdravlja, Dragoslav Šćekić rekao je da se mora hitno reagovati i da zbog nekih djela mora biti i hapšenja.
“Ovo je nasilje nad državom. Ona ne smije više da pokazuje nemoć prema takvim subjektima. Ovo je momenat kad moramo odlučiti. Moratorijum postoji, moramo imati i posljedice za njegovo kršenje. Moramo donijeti zaključke po kojima mora da se postupi, počevši od inpektora pa do Uprave policije. Nije problem samo do jednog elementa”, smatra Šćekić.
Abazović smatra da bi takva djela trebala da se kvalifikuju kao uništavanje životne sredine.
“Ja ne znam kako neko ne vidi da se radi o krivičnom djelu uništavanja životne sredine, a za to djelo idu višegodišnje zatvorske kazne. Ako ljudi ne budu kvalifikovali djela nego kroz sitne kazne platiti to što su uradili ja ne znam kako će se zaštiti crnogorske rijeke i kako će regionalni vodovod imati vodu”, kazao je Abazović.
Dodao je da je namjerno stvoren komplikovani državni aparat koji je ima cilj da izazove konfuziju da bi se ovakvi ljudi snalazili na terenu.
“Nema ovo nikakve veze sa nijednom kompanijom, sve kompanije su identifikovane, neke imaju nelegalne momente. Što inspekcija ne može da ode i da ih sruši i to je pitanje. Mi smo izašli na teren, vidjeli su se objekti koji nemaju nikakve dozvole i čije su koncesije istekle. Nema veze sa ovom firmom koju smo pomenuli, drugi je naziv firme. Građani treba da zanju zašto ostaju bez vode, nijesu krive te firme nego politike koje stoje iza njih. Kada ostanemo bez vode biće kasno, a ti ljudi koje budemo potraživali neće biti tu, biće u Dubaiju ili Luksemburgu”, rekao je on.
Dodao je da i zbog toga, između ostalog, treba da padaju vlade.
Državni sekretar Ministarstva kapitanih investicija, Petar Odžić rekao je da su razmišljali da pojednostave procedure za eksploataciju tehničkog kamena kako bi se rijeke zaštitile.
“Ako to uspijemo ne vidim da ne možemo zabraniti devastaciju rijeka. Izmijenićemo uredbe kako bi se dolazilo do kamena, naći još nalazišta, i to će biti osnov za potpunu zabranu eksploatacije šljunka što predstavlja katastrofu”, rekao je Odžić.
12:14 Bez rasprave usvojena je Informacija o realizaciji javnog oglasa za dostavljanje ponuda za dodjelu ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko – građevinskog kamena ležišta „Bušnje”, opština Pljevlja sa Predlogom o odluke o dodjeli koncesije i Predlogom ugovora o koncesiji.
Realizaciju programa stručnog osposobljavanja odložiti do uspostavljanja bezbjednog informatičkog okruženja
12:08 Usvojena je i Informacija o realizaciji Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem za 2022/2023. godinu u kontekstu sajber napada na informatičku infrastrukturu.
Kako su kazali iz Ministarstva prosvjete čitav proces se odvija onlajn i to u šest faza. Oni su poručili da naporno rade da sistem što prije profunkcioniše ali da je neophodno da se početak realizacije programa odloži.
“Neophodno je da se početak realizacije programa odloži do trenutka uspostavljanja bezbjednog informatičkog okruženja kako bi prijave i poslodavaca i korisnika mogle da se odvijaju bezbjedno i nesmetano”, saopštili su predstavnici Ministarstva prosvjete.
Ovakav sajber napad nikada nijedna zemlja nije doživjela
Ministar javne uprave Maraš Dukaj kazao je da se neprestano radi na tome da sistem profunkcioniše.
“Sve radimo u skladu sa našim partnerima i njihovim ekspertima. Na terenu su eksperti iz FBI, Francuske, a u toku naredne sedmice očekujemo i eksperte iz Velike Britanije Ovo je veoma ozbiljan napad, koji nikad nijedna zemlja nije doživjela i koji košta milionima. Mi smo i prije napada preduzeli određene korake što se tiče sajber bezbjednosti, do kraja godine ćemo imati zakon koji podrazumijeva osnivanje agencije za sajber bezbjednost”, dodao je.
12:04 Na današnjoj sjednici usvojena je i Informacija o davanju saglasnosti Vlade Crne Gore za osnivanje fondova solidarnosti Ukrajini, Moldaviji, Estoniji, Letoniji, Litvaniji i Poljskoj za potrebe troškova operativnih zaposlenih u pružaocima usluga u vazdušnoj plovidbi u 2022. godini.
”Ovo za Crnu Goru ne predstavlja nikakav finansijski izdatak. Prvi fond koji se tiče Ukrajine i Moldavije potpuno je finansiran iz eurokontrola, ovaj drugi finansira SMAC koji je zajedničko preduzeće Srbije i Crne Gore gdje mi imamo 17 procenata učešća što znači da godišnja izdvajanja ne prelaze pet do šest hiljada eura”, saopšteno je sa Vlade.
Informacija o nadoknadi sredstava opštinama po osnovu smanjenja prihoda po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica, prireza porezu na dohodak fizičkih lica i Egalizacionog fonda za jun i jul 2022. godine iz sredstava Tekuće budžetske rezerve, takođe je usvojena na današnjoj sjednici.
Usvojena je i Informacija o kalendaru predsjedavanja Crne Gore Procesu saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) u periodu od 1. jula 2022. do 30. juna 2023.
Vlada će uputiti zaposlene u Ministarstvu odbrane u NATO tim na Kosovu
12:01 Objedinjene su i usvojene tačke dva, tri i četiri:
Predlog odluke o upućivanju zaposlenih u Ministarstvu odbrane u NATO Savjetodavni tim za vezu (NATO Advisory and Liaison Team – NALT) u Republici Kosovo.
Predlog odluke o utvrđivanju visine novčane naknade zaposlenim u Ministarstvu odbrane za vrijeme učešća u NATO Savjetodavnom timu za vezu (NATO Advisory and Liaison Team – NALT) u Republici Kosovo;
Informacija u vezi sa potpisivanjem nota o pristupanju Ministarstva vanjskih poslova Islanda Memorandumu o razumijevanju u vezi sa funkcionalnim odnosom u NATO Centru izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu, odnosno Memorandumu o razumijevanju u vezi sa osnivanjem, upravljanjem i radom NATO Centra izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu sa predlogom nota o pristupanju;
12:00 Usvojena je usmena informacija o realizaciji aktivnosti iz procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Abazović je uputio apel svim političkim subjektima da se što prije izabere sudija ustavnog suda sudskog savjeta i vrhovnog državnog tužioca.
To je, kaže, obaveza koja je ostala.
11:57 Abazović je saopštio da su imali sastanak oko saobraćajne infrastrukture, te da je 904 hiljade eura ušteda godišnja na zakupninu prostora za državne organe.
“Za pet godina se uštedi za jednu dobru bolnicu, za godinu za jednu školi ili vrtić. Samo na zakupnine…”
11:42 Ministar finansija Aleksandar Damjanović je obavijestio javnost da je dostavljeno obavještenje o raskidu ugovora sa kompanijom North Star koji je obavijestio Vladu o raskidu ugovora o zakupu zemljišta.
“Oni su negdje najavili da su se obraćali tokom 2021. godine u više navrata, bivšoj administraciji koja ih nije udostojila sastanka kako bi razgovarali o problemima koji postoje u realizaciji projekta. Negdje su nakon više navrata imali sastanke, naravno da Vlada o tim sastancima nije obaviještena. Primili smo ovo obavještenje koje je došlo bez prethodne najave”, kazao je on.
Radi se, kako je istakao, o projektu gradnje na Luštici, hotela Ris Karlton.
“‘Imajući u vidu aspekte ugovora mi smo napravili istog momenta tim i dali smo odgovor 12. avgusta gdje smo pozvali prdstavnike i vlasnike North Stara da se u direktnom dogovoru vidi šta su problemi i da se eventualno pokuša naći rješenje u korist nacionalnih interesa, interesa turizma i interesa investitora”, kazao je Damjanović.
Abazović je kazao da se sastao sa predstavnicima kompanije, ali u prethodnoj ulozi, te da tu nisu ispunjenje obaveze koje su trebale da se ispune, što je pitanje za neke prethodne garniture.
“Pokušajte da organizujete sastanak, stojimo vam na raspolaganju. Cilj je da se ta investicija realizuje. Pokušaćemo da damo garancije da ćemo završiti sve te probleme koji su nastali”, dodao je on.
Istakao je da se radi o prijektu koji bi mnogo unaprijedio turističku ponudu Crne Gore.
“Za sve ono što nije bilo fer, odgovore treba potražiti u Vladama od broja 40 do 42. Kod tih bivših ministara i premijera”, dodao je.
Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić, kazao je da je taj projekat krenuo u parlamentu te da je za njega glasao dio vlasti i dio opozicije.
“Kada sam bio dio vlasti nijesam ga glasao, što ne znači da sam bio u pravu”, rekao je.
Kako je kazao, to je jedan od projekata u koji je CG tada trebala da uđe, a SDP nije glasao sa željom da definiše situaciju”.
11:34 Usvojen je dnevni red današnje sjednice.
11:32 Usvojen je zapisnik sa prethodne sjednice.
11:30 Na početku sjednice premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović izrazio je saučešće povodom smrti kraljice Elizabete Druge.
U toku je 17. sjednica Vlade Crne Gore u tehničkom mandatu, a na dnevnom redu je 13 tačaka o kojima će se raspravljati.
