Visoki predstavnik Evropske unije (EU) za zajedničku spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj preporučio je državama članicama EU ukidanje kaznenih mjera Kosovu, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz izvora upućenih u sadržaj dokumenta.
Isti izvori potvrđuju da je ovu preporuku Borelj oslonio na činjenicu da je Kosovo preduzelo korake u pravcu ispunjavanja zahtjeva EU izraženih u saopštenju od 3. juna 2023.
Evropski šef diplomatije je izvještaj o mogućnosti ukidanja mjera predao državama članicama 18. juna.
Ambsadori EU zemalja će oko ovog dokumenta raspravljati 19. juna. Izvori RSE podvlače da će od diskusije na nivou ambsadora zavisiti kako će EU pristupiti dalje ovom pitanju.
Ne isključuje se mogućnost da ukidanje mjera bude na dnevnom redu sastanka ministara inostranih poslova EU, koji će biti održan u ponedjeljak 24. juna.
Kako potvrđuju izvori koji su ovaj dokument imali na uvid, evropski šef diplomatije je u izvještaju ocenio da bi ukidanje mjera predstavljao politički signal i doprinijelo bi izbalansiranom kontekstu u kome može napredovati dijalog Beograda i Prištine.
Od Kosova se u međuvremenu očekuje da iskoristi priliku da deluje na neeskalirajući način i izbegne nekoordinisane akcije. Borelj je navodno u izvještaju takođe naglasio da će Brisel nastaviti da prati dešavanja u sjevernom delu Kosova, kao i akcije Kosova i Srbije, što ne bi trebalo da stvara nove tenzije.
EU je uvela kaznene mjere Kosovu u junu 2023. godine, nakon nasilja krajem maja na sjeveru te države, kada su izabrani gradonačelnici albanske nacionalnosti ušli u opštinske zgrade i preuzeli dužnost.
Oni su izabrani na izborima u aprilu 2023., pošto su Srbi napustili kosovske institucije krajem 2022. godine, u znak nezadovoljstva odlukom o registarskim tablicama Vlade Kosova.
Izbore iz 2023. je bojkotovala Srpska lista i lokalno srpsko stanovništvo.
Situacija je eskalirala 29. maja u Zvečanu, poslije sukoba između demonstranata i pripadnika Mirovne misije NATO-a na Kosovu (KFOR).
Zvaničnici EU napominju da su mjere donijete iz konkretnih razloga, kao i da preporuka za njihovo uklanjanje treba da se zasniva na tim razlozima.
Mjere koje je EU donijela uključuju obustavu svih susreta evropskih zvaničnika sa zvaničnicima iz Prištine, obustavu sastanaka u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja te suspenziju predpristupnih fondova.
EU je takođe odbila da razmotri projekte Kosova u okviru Investicionog plana za Zapadni Balkan.
Na sastanku ambasdora koji je održan 23. aprila, ambasadori država članica su prvi put raspravljali mogućnost ukidanja mjera.
Tom prilikom su od Borelja zatražili izradu izvještaja, “što je prije moguće”.
Više diplomatskih izvora RSE u Briselu je krajem aprila reklo da se većina država članica EU zalaže za ukidanje restriktivnih mjera za Kosovo.
Jedina razlika među državama članicama bila je da li da se mjere ukinu odmah ili postepeno.
