Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista
Rat u Ukrajini ne predstavlja samo sukob dvije zemlje; on je manifestacija dubljih geopolitičkih napetosti koje utiču na globalnu stabilnost. Dok se Ukrajina bori za suverenitet i teritorijalni integritet, Rusija pokušava da reafirmiše svoj uticaj na postsovjetskim prostorima, što rezultira strateškim, operativnim i taktičkim izazovima koji prelaze granice dviju država. Ovaj sukob, koji je eskalirao 2022. godine, do sada je izazvao razorne posljedice, ne samo za učesnike sukoba, već i za međunarodnu zajednicu, ekonomiju i bezbjednost širom svijeta. Rat u Ukrajini, koji je započeo invazijom Rusije na ukrajinsku teritoriju, evoluirao je u ne samo regionalni sukob, već i u globalni izazov koji testira međunarodni poredak, demokratske vrijednosti i sposobnost svjetske zajednice da odgovori na imperijalističku agresiju okupatorske Rusije. Kako sukob ulazi u svoju treću godinu, jasno je da su posljedice ovog rata daleko premašile granice Ukrajine, postavljajući pitanja o budućnosti globalne stabilnosti, moći i međunarodnog prava.
Sa druge strane, rat u Ukrajini naglasio je izazove za globalnu stabilnost, od kojih je jedan povećani rizik od širenja sukoba u širu regiju. Takođe je doveo do pitanja o budućnosti energetske sigurnosti, globalnih tržišta hrane, i uloge međunarodnih organizacija poput Ujedinjenih Nacija i NATO-a u održavanju mira i sigurnosti. Napore međunarodne zajednice da podrži Ukrajinu kroz vojnu, finansijsku i humanitarnu pomoć ističu važnost solidarnosti u odgovoru na agresiju, ali isto tako i izazove sa kojima se suočavaju u održavanju dugoročne podrške u kontekstu unutrašnjih političkih i ekonomskih pritisaka. Rat je takođe pokazao značaj informacijskog rata i borbe za javno mnijenje, kako unutar zemalja koje su direktno uključene u sukob, tako i globalno. Lažne vijesti, propagandne kampanje i kibernetički napadi postali su ključni elementi ove nove ere ratovanja, ističući potrebu za jačanjem informacijske i informatičke sigurnosti na globalnom nivou. U kontekstu svega navedenog, ovaj rat predstavlja prekretnicu za međunarodni poredak u XXI vijeku, istovremeno izazivajući postojeće geopolitičke odnose i nudući priliku za redefinisanje globalne uloge demokratskih vrijednosti i međunarodne solidarnosti. Kako Evropa i svijet “plove“ kroz ove neizvjesne vode, ishod sukoba u Ukrajini i međunarodni odgovor na njega oblikovat će budućnost globalne stabilnosti, sigurnosti i međunarodnog prava.
Suočavajući se sa strateškim porazom Rusije, koji ne uspijeva da ostvari svoje maksimalističke ciljeve, rat u Ukrajini postavlja pitanja o budućnosti globalne stabilnosti i odnosu snaga u međunarodnom sistemu. Ukrajina, u ovom kontekstu, ne samo da brani svoje granice, već i djeluje kao štit za evropske vrijednosti, pokazujući izvanrednu hrabrost i odlučnost. Ovaj sukob, stoga, ne predstavlja samo lokalni ili regionalni problem, već izazov globalnoj stabilnosti koji zahtijeva jedinstvenu i snažnu međunarodnu reakciju. Uloga Ukrajine u ovom sukobu podsjeća Evropu i svijet na važnost zajedničkog stava i solidarnosti u zaštiti temeljnih vrijednosti i principa koji su osnova mirnog i prosperitetnog svjetskog poretka. Kako se rat nastavlja, budućnost globalne stabilnosti i međunarodnog prava bit će oblikovana ne samo ishodom na bojnom polju, već i sposobnošću međunarodne zajednice da odgovori na ove izazove, čvrsto stajući u odbranu suvereniteta, demokratije i prava čovjeka.
Stiven Šefild (1950) U svojoj veličanstvenoj knjizi „Ruski fašizam: tradicije, tendencije, pokreti“ objavljenoj 2001. godine proučava različite grupe i pojedince u Rusiji koji se identifikuju sa fašističkim ideologijama, pružajući uvid u širok spektar političkih stavova i organizacija unutar zemlje. U svjetlu ovog sukoba, fašističke ideologije Rusije služe kao jedan od pokretača ili opravdanja za agresivne akcije, promovišući narative o “Velikoj“ Rusije, protivljenje zapadnim vrijednostima, i težnju za obnovom uticaja nad bivšim sovjetskim prostorima. Takođe, rat u Ukrajini služi kao sredstvo za mobilizaciju i regrutaciju pojedinaca unutar ovih ekstremističkih grupa, pružajući im temelj za promociju svojih ideja i praktičnu primjenu svojih ideoloških uvjerenja. Šefildovo istraživanje pruža ključni kontekst za razumijevanje kako fašističke tendencije mogu uticati na rusku spoljnu politiku i vojne kampanje, posebno u Ukrajini. Ovo razumijevanje je od suštinske važnosti za međunarodnu zajednicu u njenim naporima da adekvatno odgovori na krizu u Ukrajini, prepoznajući ne samo geopolitičke, već i ideološke faktore koji doprinose konfliktu. Dok se rat nastavlja, postaje očigledno da borba Ukrajine nije samo protiv vojne invazije, već i protiv šireg spektra ideoloških prijetnji koje fašizam predstavlja, ne samo za nju, već i za evropske i globalne vrijednosti demokratije, slobode i ljudskih prava.
Na mom radnom stolu zapisah: Kroz vjekove UKRAJINA stoji nepokolebljiva, kao bedem slobode, u srcima njenih sinova i šćeri. Njen jezik je odjek njenih predaka, a njihova kultura je svjetionik koji vodi put. Za ukrajinsku zemlju, njeni borci su više od njenih čuvara; oni su njen vječni plamen. U jedinstvu ukrajinske volje u snazi njihove odanosti, Ukrajinci pronalaze snagu ne samo da brane SVOJE granice, već i da grade budućnost dostojnu njihove PROŠLOSTI. Za svaku kap znoja i krvi i svaku suzu, za svaku žrtvu, UKRAJINCI pišu novu stranicu njihove nesalomljive odanosti. Neka njihova ljubav prema domovini bude vječna kao zvijezde koje čuvaju naše noći nad EVROPOM i snažna kao vjetrovi koji oblikuju naše planine. Ukrajinci su narod čija je volja uklesana u kamen, čija se snaga mjeri dubinom jakih korijena i čija se sudbina osvjetljava vječnom svjetlošću naših snova.
SLAVA UKRAJINI SLAVA SVIM NJENIM SINOVIMA I ŠĆERIMA PALIM ZA SLOBODU
