Proizvodnja, skladištenje, obrada, privremeni smještaj, promet, ali i pretovar i tranzit cigareta i duvanskih proizvoda biće zabranjeni u crnogorskim slobodnim zonama.
Za unošenje naoružanja, vojne opreme, opasnog otpada, ljekova, medicinskih sredstava i robe dvostruke namjene i njihovo iznošenje iz slobodne zone biće potrebne posebne dozvole.
Cijelo područje tog carinskog područja – ograda, ulazi i izlazi moraće da budu fizički i tehnički obezbijeđeni i noću osvijetljeni, a moraju biti i obezbijeđeni spoljašnjim i unutrašnjim video nadzorom, kome će u svakom trenutku direktan pristup imati carinski organi, i to bez najave.
To stoji u Nacrtu zakona o slobodnim zonama, koji je pripremila radna grupa Ministarstva ekonomskog razvoja (MER), a koji je od juče na javnoj raspravi.
Primjedbe, predlozi i sugestije dostavljaju se elektronski ili na adresu MER-a.
U obrazloženju Nacrta stoji niti potrebna niti obezbijeđena sredstva za sprovođenje budućeg propisa tokom ove godine, ali da je potrebno u budžetu planirati sredstva za narednu.
Đeljošaj: Cilj da se onemoguće nelegalne aktivnosti
Ministar ekonomskog razvoja i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj kazao je juče “Vijestima” da je primarni cilj Nacrta zakona uspostavljanje mehanizama za suzbijanje ilegalne trgovine u slobodnim zonama, u skladu sa najboljim evropskim praksama, što uključuje uvođenje efikasnih mjera kontrole i jačanje carinskog nadzora.
“Ključna novina ovog zakonskog rješenja jeste uvođenje zabrane proizvodnje, obrade, skladištenja, privremenog smještaja, prometa, pretovara i tranzita duvana i duvanskih proizvoda u slobodnim zonama, a ovim rješenjem država želi da pošalje jasnu poruku da postoji odlučna namjera da se suzbiju nelegalne aktivnosti u zoni, po kojim je Crna Gora, nažalost, već duže vrijeme prepoznata”, kazao je Đeljošaj.
Prema njegovim riječima, u odnosu na dosadašnju praksu, nametnula se potreba za definisanjem većih ovlašćenja carinskim organima u radu slobodnih zona.
“…Kojim će se omogućiti sprovođenje efikasnog nadzora nad robom i aktivnostima u slobodnim zonama i povećati transparentnost u njihovom radu. U tom pogledu, definisane su odredbe o sprovođenju carinskog nadzora nad zonom kojima se na sveobuhvatan način definiše carinski nadzor, koji uključuje fizičko i tehničko obezbjeđenje, video-nadzor i skup bezbjednosnih, informacionih, informatičkih i organizacionih zahtjeva i obaveza koje su dužni da ispune osnivač, operator i korisnici u slobodnoj zoni, kao i druga lica koja obavljaju djelatnosti u zoni”, poručuje Đeljošaj.
Naglašava da su preciznije definisani pojmovi osnivača, operatora i korisnika slobodnih zona.
“U cilju boljeg pristupa podacima i jačoj kontroli lica koja namjeravaju da osnuju zonu, upravljaju njome ili da vrše određene aktivnosti u zoni, propisano je da osnivači, operatori i korisnici slobodnih zona mogu biti samo privredna društva i preduzetnici registrovani u Crnoj Gori, što, za razliku od aktuelnog propisa, isključuje strana pravna i fizička lica”, naglasio je Đeljošaj.
Osnivače i operatore šalju na prevjere u ANB i MUP
Novim zakonskim normama, ističe ministar, propisan je set uslova koje su operator, osnivač i korisnik slobodne zone dužni da ispune prije dobijanja saglasnosti za osnivanje i za početak rada slobodne zone.
“Prije izdavanja ove saglasnosti, za navedena lica predviđa se provjera ispunjenosti uslova koji se tiču finansijske solventnosti i ispunjavanja sigurnosnih i zaštitnih uslova, ali i obaveza bezbjednosnih provjera, koje vrše Agencija za nacionalnu bezbjednost i Ministarstvo unutrašnjih poslova. Zakonom je unaprijeđen i razrađen postupak podnošenja i razmatranja inicijative za osnivanje slobodne zone, pri čemu je predviđena obaveza Ministarstva ekonomskog razvoja da osnivaču daje smjernice sa ciljem unapređivanja dokumenata koje je dostavio”, precizirao je Đeljošaj.
Prema njegovim riječima, uspostavlja se i jasan i pravno uređen mehanizam za prestanak rada slobodne zone uz poštovanje principa pravne sigurnosti, transparentnosti i zaštite imovinskih prava.
“Značajno je unaprijeđena i kaznena politika u slobodnim zonama, na način što su prekršajne mjere detaljnije i preciznije razrađene, razdvojena je odgovornosti osnivača, operatora i korisnika slobodne zone, čime se proširuje odgovornost u odnosu na staro zakonsko rješenje. Uveden je raspon većih minimuma i maksimuma novčanih kazni, čime se nadležnim organima daje veći prostor za proporcionalno kažnjavanje u zavisnosti od težine prekršaja”, rekao je Đeljošaj.
MER je 17. decembra prošle godine 2024. godine formiralo međuresorsku Radnu grupu, kojom je rukovodila državna sekretarka Ana Raičević.
“U duhu inkluzivnosti, transparentnosti i saradnje bili uključeni predstavnici nadležnih resora državne uprave, NVO i privatnog sektora kao i predstavnici Ambasade Velike Britanije, koja kontinuirano obezbjeđuje snažnu podršku Crnoj Gori u borbi protiv korupcije. Ambasada je obezbijedila ekspertsku pravnu pomoć u procesu izrade novog zakonskog rješenja”, precizirao je on.
Đeljošaj navodi i da je proces izrade Nacrta zakona započet je krajem januara ove godine, a završen je 10. juna, kada je finalizovan tekst.
“Tokom tog perioda, održano je 19 sastanaka Radne grupe. Kao rezultat predanog i posvećenog rada, definisano je novo, kvalitetno zakonsko rješenje, kojim će se uspostaviti jasan i predvidiv institucionalni-pravni okvir za osnivanje, upravljanje i poslovanje u slobodnim zonama”.
