-Njegova Vlada, odnosno skupštinska većina, ima namjeru da aktuelni Zakon o slobodi vjeroispovijesti liši tri člana koje drži spornim. Sporni su samo za veleizdajnike i kvislinge kakvih smo u istoriji imali na pretek. Taj svijet koji danas dominira Skupštinom, drži se naopake moralne ljestvice, oglašavajući izdaju u korist stranih država poželjnom i modelom ponašanja koji treba da slijedi cijelo društvo. U ovom slučaju, napala je ta tri člana jer temelje pravni osnov da se nezakonito prepisana crkvena imovina na Beogradsku patrijaršiju, indirektno na državu Srbiju, ponovo uzakoni na crnogorsku državu. Ukoliko Vlada pokrene to pitanje, to se može obaviti jednostavnom procedurom u samoj Skupštini, ako se tome ne odupre URA koja im obezbjeđuje većinu, od samo jednoga poslanika. Ne mogu i neću da vjerujem da će se svi njeni poslanici upisati među veleizdajnike, i dozvoliti da se više od 50 kvadratnih kilometara državne teritorije sa svom crnogorskom kulturnom baštinom upiše na Srbiju. Ali ćemo se ubrzo suočiti s tim problemom, pa ćemo viđeti kako će se njeni poslanici odnijeti prema takvoj inicijativi i što nam je činjet – poručuje Vučinić.
Što će CPC uraditi u slučaju izmjene (ne)spornih članova Zakona?
–Pokrenut ćemo kampanju u domaćoj i međunarodnoj javnosti protiv tih izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Njima se želi spriječiti da se nezakonito prepisna crkvena imovina na Beogradsku patrijaršiju, a indirektno na Srbiju, ponovo uzakoni na crnogorsku državu. Ne mislim da će javnost ostati nijema i gluva na takav nesporno veleizdajnički akt, koji inače podriva i građanski karakter države. Crnogorce čiji su je preci sticali dovodi u položaj svetosavskih robova u sopstvenoj državi. Sigurno je da takav status ni po koju cijenu nećemo prihvatit.
Kakvi su dalji planovi CPC-a?
–Odavno smo ponijeli i nosimo svoj krst pa ćemo nastaviti i dalje; Bog i pravda su na našoj strani. Brojnost i razmjere uticaja Crnogorske Pravoslavne Crkve čine me spokojnim u pitanju njene budućnosti. Naša Crkva ima četvoricu episkopa: Arhiepiskopa cetinjskoga i mitropolita crnogorskoga Mihaila, Arhiepiskopa kotorsko-primorskoga Simeona, vikarnoga episkopa Borisa Bojovića, episkopa Ostroško-nikšićkoga Gorazda i klirike.
Kako ćete materijalizovat inicijativu vjerujućih o izgradnji Saborne crkve u Podgorici?
–Sastanak s vlastima u vezi placa za izgradnju Saborne crkve Crnogorske crkve u Podgorici održan je sredinom juna. Jedan učesnik, kojemu tu nije bilo mjesta, prvo je napao Crnogorsku crkvu, u kojoj u ove dane krst nose vladika Mihailo, trojica episkopa i 23 svještenika, monaha i ipođakona, što je više nego za poštovanje. Tvrdio je da u njoj nema nikoga sem vladike Mihaila i da je pred propašću. A onda, iako smo na prijedlog državne delegacije već bili dogovorili da na posljednoj śednici Skupštine grada, 26. jula ove godine, Glavni grad donese odluku da se taj plac dodijeli Crnogorskoj crkvi, predložio je da joj se plac dodijeli tek nakon avgustovskih izbora; Vladina saglasnost za dodjelu placa se nije dovodila u pitanje. I pored našega zahtjeva da nam se taj plac dodijeli prije izbora, na temelju toga prijedloga, izvršene su konsultuje s nekim visokim adresama i nakon pet dana otpisano nam je da mu se nadamo tek nakon izbora. Nakon izbora, više puta, od raznih adresa, tražili smo sastanak u vezi toga placa. Odazvao nam se samo ministar pravosuđa. Udesio je da se Vlada odmah saglasi s prijedlogom Glavnoga grada da se plac u Podgorici, na kome je DUP-om predviđena izgradnja vjerskoga objekta, ustupi Crnogorskoj crkvi za izgradnju Saborne crkve. A onda je śednica skupštine Glavnoga grada, na kojoj je trebalo da se donese odluka o prijenosu vlasništva s opštine na Crnogorsku crkvu, zakazana za 30. oktobar, na zahtjev opozicije, formalno motivisanim smrću vladike Amfilohija, odložena za 3. novembar. Da bi 3. novembra, prije početka śednice, objavljena odluka Suda o privremenoj mjeri zabrane raspolaganja placem do okončanja postupka koji je pokrenula Srpska crkva. Nedavno je Sudsko vijeće o tu odluku stavilo van snage. Tako da je konačna Odluka na Skupštini Glavnoga grada i čekamo je, ukoliko tim povodom ne bude novih marifetluka. Mi smo spremni i naredni da gradimo Sabornu crkvu u Podgorici. Ali bez prijenosa vlasništva na placu koji je predviđen za gradnju vjerskoga objekta, s Opštine na Crnogorsku crkvu i dozvole za gradnju, ne možemo počet da gradimo – zaključio je potpredśednik Savjeta Mitropolije CPC Stevo Vučinić.
Klir CPC u Crnoj Gori:
Protojerej-stavrofor Jovan Tomović
Protojerej-stavrofor Milutin Cvijić
Protojerej-stavrofor Ivan Pajović
Protojerej-stavrofor Dragan Pavlović
Protojerej Žarko Đurović
Protojerej Branislav Pajović
Jerej Neđeljko Furtula
Jerej Milomir Mihailović
Đakon Stevan Mašanović
Ipođakon Stefan Marković
Ipođakon Vuk Radunović
Ipođakon Jovan Todorović
Ipođakon Nebojša Aleksić
Monah Stefan Konstantinović
Klir CPC u dijaspori:
U Italiji 3 svještenika i 2 đakona
U Belgiji 2 svještenika
U Austriji vladika i svještenik
U Argentini vladika i đakon
