Crna Gora je od obnove nezavisnosti bila pod uticajem raznih hibridnih aktivnosti, koje su naročito bile intenzivne neposredno prije i za vrijeme najvažnijih političkih procesa u zemlji, poput parlamentarnih izbora u oktobru 2016. i pristupanja Crne Gore NATO savezu u junu 2017. godine, smatra ministar odbrane Predrag Bošković.
Sve ove aktivnosti, kako je ocijenio, dominantno su bile koncentrisane na politički, informacioni i sajber domen.
“S obzirom na to da je tekuća godina izborna, već smo svjedoci porasta malicioznih aktivnosti, u prvom redu dezinformacionih kampanja o raznim bitnim političkim, ekonomskim i društvenim temama, kojima se nastoje diskreditovati najviši politički zvaničnici i izazvati nemir i nesigurnost u javnosti, kao i sajber napadi na informacione sisteme državne administracije i sredstva javnog informisanja”, rekao je Bošković u intervjuu Dnevnim novinama.
On ističe da u prilog takvom razvoju događaja govori i orkestrirana kampanja pokrenuta od strane određenog broja medija u zemlji, regionu i šire, u kojima se tendenciozno izvještava o nedavno usvojenom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, koja ima za cilj destabilizaciju političke i bezbjednosne situacije u zemlji.
“Ono što Crnu Goru čini specifičnom i osjetljivom na ovakve udare u odnosu na neke druge države jeste što mi imamo pojedine hibridne agresore u okruženju i unutar naše države, oličene u političkim partijama, nevladinim organizacijama, vjerskim zajednicama i pojedincima koji dobrovoljno ili pod pritiskom izigravaju ulogu trojanskog konja u društvenom i političkom životu Crne Gore“, naglašava Bošković.
Govoreći o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, Bošković je rekao da Crna Gora kao demokratska država ima ustavnu, međunarodno-pravnu i istorijsku odgovornost da sva pitanja u vezi sa slobodom vjeroispovijesti uredi modernim zakonom, po najvišim međunarodnim standardima.
“Usvajanje novog zakona, koji će urediti korpus vjerskih prava i sloboda, a posebno položaj vjerskih zajednica i njihovih odnosa sa državom, u skladu sa ustavnim odredbama i pravnom tekovinom EU, bilo je neophodno. Njime je zamijenjen zakon iz 1977. godine, koji više ne odgovara ni vremenu, a ni prilikama. Novim Zakonom se prije svega utvrđuju važna pitanja kulturnog identiteta građanske Crne Gore: dokle dosežu prava i obaveze vjerskih zajednica, reguliše se procedura registracije, odnosno evidencije vjerskih zajednica i na jasan i transparentan način rješava pitanje državne imovine, što je u interesu svih građana Crne Gore. Na izborima smo dobili podršku i mandat građana da ovo pitanje, zajedno sa ostalim, riješimo u duhu očuvanja Ustavom zagarantovane građanske Crne Gore. Ovo jeste jako bitan trenutak za Crnu Goru i ona je izložena zastrašujućim napadima koji negiraju i njeno postojanje”, rekao je Bošković.
