Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski obavio je telefonski razgovor sa predsjednikom Kine Si Đinpingom. Tokom prilično intenzivne razmjene mišljenja sagovornici su se dotakli svih bitnih pitanja aktuelnog stanja bilateralnih odnosa i ratne situaciji u Ukrajini. Posljednji put su dvojica lidera komunicirali početkom januara 2022. Tada su razmijenili telegrame čestitke povodom tridesetgodišnjice uspostavljanja diplomatskih odnosa između dviju zemalja.
Posebna pažnja bila je posvećena uspostavi trajnog i pravednog mira za Ukrajinu. Volodimir Zelenski naglasio je važnost nepromjenjivosti pozicije nezavisne Ukrajine, odnosno jedinstvene Kine i zahvalio Siju na podršci suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine. Predsjednik Zelenski izrazio je zahvalnost na humanitarnoj pomoći i istakao da Ukrajina na odgovarajući način vodi brigu o kineskim državljanima na svojoj teritoriji. Naglasio je i koliko je bitno održati tako dobre i prijateljske ukrajinsko kineske odnose. Prije ruske invazije Kina je bila trgovinski partner broj jedan za Ukrajinu, što je bio plod obnovljenog dogovora bilateralne međuvladine komisije za ekonomski i trgovinski razvoj, u okviru kojeg je naimenovan i novi ukrajinski ambasador u Pekingu.
Razgovor je bio obavljen na dan 37. godišnjice havarije Černobiljske nuklearke, što je najveća svjetska tehnogena katastrofa u istoriji svijeta. Iz Kijeva su, u svijetlu tog datuma, skrenuli pažnju da ruska okupacija najveće nuklerane elektrani u Evropi – Zaporožje, stvara veliku opasnost jer ruska strana koristi nuklearku kao mamac za vojsku Ruske Federacije, jer ka toj teritoriji ukrajinski vojnici ne uzvraćaju udarce, pa tako agresor otud gađa mirne ukrajinske gradove i sela u blizini. Jasno je da Moskva apsolutno ne razmišlja o interesu stanovnika svih država svijeta da žive u zagarantovano bezbjednoj situaciji, bez nuklearnih i radioaktivnih prijetnji. U skladu sa tim, Ukrajina je uputila molbu Pekingu da reguliše bezbjednosna pitanja u vezi sa Nuklearnom elekratnom Zaporožje, u duhu Budimpeštanskog memoranduma o garancijama Ukrajini, čiji je potpisnk Kina.
Zelenski je Sija informisao o stanju na fornu koje je dosta komplikovano, ali ukrajinska vojska i dalje brani svoje pozicije. Uz to, ona je spremna oslobađati sve trenutno okupirane teritorije. Iako Ukrajina nije pokrenula ovaj rat, Kijev mora povratiti suverenitet na svim područjima koja ulaze u države granice uspostavljene 1991, uključujući i Krim, što je u skladu sa ciljevima i principima Povelje UN. Kineski predsjednik je detaljno bio upoznat sa razaranjima koja su nastala nakon neisprovocirane ruske invazije, prilikom koje je Ruska Federacija sa okupirane teritorije otela 20 hiljada ukrajinske djece. Kijev se nada da će Kina aktivno učestvovati u nastojanjima povratka mira, s obzirom na to da je ukrajinskom narodu mir sada najpotrebniji. Potrebno je postići trajni mir koji je baziran na principima međunarodnog prava i Povelje UN. Mir ne može biti postignut na račun teritorijalnih ustupaka, a teritorijalna cjelovitost mora odgovarati granicama uspostavljenim 1991.
Zelenski je naglasio da sve države moraju biti uzdržane kada je u pitanju podrška Rusiji u ovom ratu, posebno u pogledu vojno-tehničke saradnje i isporuke oružja. Jer, Moskva svaku podršku konvertuje u produžetak svoje agresije. Što Rusija manje podrške dobija, to će rat prije završiti i međunarodna stabilnost će biti ponovo uspostavljena.
Ukrajina je spremna ostati garant globalne bezbjednosti u snabdijevanju svjetskih tržišta namirnicama. Ukrajinske luke sada su postale taoci ruske agresije i blokirani su ruskom vojskom, a tako i putevi izvoza pšenice i drugih namirnica u mnoge regije svijeta. Zbog toga, realizacija isporuke pšenice Crnomorskom rutom zahtijeva podršku svih međunarodnih igrača.
To je bio jednosatni racionalni razgovor koji otvara nove mogućnosti korištenja političkog uticaja Kine u svijetu za povratak principa i pravila mira. Peking ima isti stav kao i Kijev kada je u pitanju neophodnost podrške Crnomorske rute isporuke pšenice. Kina u Ukrajinu šalje svog izaslanika (bivšeg kineskog ambasadora u Moskvi) za uspostavljanje direktne političke i diplomatske komunikacije.
Očigledno je nakon službene posjete kineskog predsjednika Sija Rusiji Kremlj nastavio sa svojom agresivnom politikom, oglasivši namjeru razmještanja taktičkog nuklearnog naoružanja u Bjelorusiju. To jasno prkosi stavovima zajedničke deklaracije koju su u Moskvi potpisali predsjednici Kine i RF prije nekoliko dana od ove otvorene provokacije. Peking je dao do znanja svijetu da ne podržava proširenje baza nuklearnog oružja kao i prijetnje upotrebljavanja oružja masovnog uništenja.
A tko bi to podržavao, osim lude Moskve i možda Sjeverne Koreje?
