Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je da je članstvo Crne Gore u NATO značajna odluka u modernoj istoriji Crne Gore i signal naše čvrste opredjeljenosti da očuvamo mir stabilnost i prosperitet.
-Članstvo u NATO je posebno važno u izazovnim geopolitickim dešavanjima. Naše, ali i članstvo drugih zemalja jugoistočne Evrope doprinijelo je da se demokratski naačn razmisljanja kolektivnog zapada prenese na nas turbulentni region – rekao je Milatović na konferenciji povodom 75 godina NATO koju organizuje Atlantski savez.
Milatović je kazao da tokom Hladnog rata, Švedska i Finska nisu osjećale prijetnju koja bi uzdrmala njihovu neutralnost. Danas su, podsjetio je, obje u NATO. Milatović je rekao i da Crna Gora saosjeća sa patnjama ukrajinskog naroda i zato je pruzila snaznu podršku toj zemlji.
-Crna Goraje danas kao članica posvećena regionalnoj stabilnosti i jačanju dobrosusjedskih odnosa. Crna Gora je nakon mog susreta za zapadnim liderima vidjena kao buduca clanica EU – rekao je Milatović.
On je kazao da je važno da svi, a naročito Vlada, usklade svoje djelovanje sa prioritetima vanjske i bezbjednosne politike NATO.
Karmer Romero iz NATO kazala je da NATO ima dva glavna zadatka kad je u pitanju rat u Ukrajini, a to je odvaraćanje, kako rat ne bi eskalirao van granica Ukrajine i podrška zemlji da se odbrani od agresije.
-Suočavamo se sa ozbiljnim prijetnjama po naš način života. Mi moramo imati NATO da bi se suočili sa izazovima jer bez NATO nema bezbjednosti a bez bezbjednosti nema prosperiteta – rekla je Romero i dodala: Treba da sačuvamo mir.
Romero je kazala da je Zapadni Balkan od strateške važnosti za NATO te da je NATO posvećen tom regionu.
Cijenimo vaš rad i vi ste vrijedan partner NATO-a – rekla je.
Azra Karastanović, izvršna direktorica Atlantskog saveza Crne Gore kazala je da je NATO punih 75 godina bio stub stabilnosti i bezbjednosti za svoje članove.
-Agresija Rusije na Ukrajinu bila je katalizator promjena, imaju u vidu da su Finska i Švedska pristupile Alijansi – ocijenila je ona.
Milica Pejanovic Djurišić kazala je da nijedna država ne može samostalno da garantuje sigurnost i stabilnost svojim građanima.
-Vi i dan danas imate u upotrebi tu sintagmu “nama je prioritet evroatlanske integracije”. To nije tačno, jer smo mi sada članica evroatlantskig bloka. Na nama je da nastavimo da se ponašamo onako kako se to od NATO članice i očekuje – dodala je Pejanović Đurišić.
Don Meken, ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori kazala je da rade sa NATO saveznicima na borbi protiv dezinfomacija.
-Rat u Ukrajini je pružio dosta studija slučajeva kako bi se sirile dezinformacije i lažne informacije. Jako je teško vidjeti odakle dolaze te lažne vijesti i kada dođu teško je otarasiti ih se – kazala je Meken. Ona je kazala i da se radi na izgradnji sajber otpornosti.
-Mi pristupamo tome da izgradimo svoju otpornost i minimiziramo uticaje kada se sajber napadi dese. Nemoguće je izbjeći sve ove stvari ali je moguće osmisliti adekvatan odgovor kada se oni desi – dodala je Meken.
“Neutralnost nije održiva”
Ambasadorka Švedske u Crnoj Gori Anika Ben David rekla je da svaka zemlja sama treba da bira svoju orjentaciju.
-Švedska je napustila politiku neutealnosti koja je trajala više od dva vijeka. 200 godina smo se drzali koncepta neutralnosti. Sada smo postali članica NATO, a trebalo nam je tri mjeseca da promjenimo stav – rekla je ona na panelu.
Kazala je i da pitanje NATO nije bila tema političkih debata sve do rata u Ukrajini.
-Nepripadanje vojnom savezu nakon toga je postalo neodrživo za Švedsku. Podrška u parlamentu i u javnosti je bila vrlo jaka za članstvo u NATO, oko 80 odsto. Vojna neutralnost više nije bio održiv koncept. Mi, na osnovu iskustva znamo da je demokratija najbolja odbrana. Politička neutralnost za nas više nije održiva – rekla je Ben David.