Glavni grad neće pustiti Vodovod i Čistoću da odu u stečaj zbog naslijeđenih problema i da njihovi problemi budu veći, već se trudimo da ih umanjimo i da pomognemo, kako bi kroz nekoliko godina dobili stabilna i normalna gradska preduzeća, rekao je Luka Rakčević, zamjenik gradonačelnice odgovarajući na pitanje Dana da li su i dalje neka preduzeća pred vratima stečaja.
On je kazao da su zatekli preduzeća pred vratima stečaja, te da brojna preduzeća posluju godinama u minusu.
“I po sadašnjim izvještajima o radu vidite da, iako su minusi manji i uprkos usvajanju Granskog kolktivnog ugovora koji je značajno opteretio preduzeća uključujući i Čistoću i Vodovod, oni su i dalje u velikim problemima. Mi se svakodnevno trudimo da im pomognemo da izađu na zelenu granu. Neka preduzeća su napravila velike uspjehe, kao što je Zelenilo, ali ima preduzeća poput Čistoće i Vodovoda i nekih drugih koji imaju naslijeđene probleme, poput tužbi radnika, te se Glavni grad trudi da im maksimalno pomogne da što prije izađu iz tih problema. Ono što je definitivno jasno jeste da Glavni grad neće pustiti da ta preduzeća odu u stečaj. Neće pustiti da njihovi problemi budu veći, već da ih umanjimo i pomognemo kako bi kroz nekoliko godina dobili stabilna gradska preduzeća”, rekao je Rakčević.
On tvrdi da su najviše Vodovod i Čistoća opterećena velikim brojem zaposlenih i ogromnom tekućom potrošnjom.
“Ono što je već urađeno u proteklih godinu dana jeste što su racionalizovani neracionalni troškovi, ali postoji dodatni prostor da se unaprijedi i da se na neki način ta preduzeća dodatno osnaže. Trebaće nam određeno vrijeme, jer svi ti procesi, u smislu zakona i procedura, moraju da traju. Međutim, već smo ih započeli i stojimo na raspolaganju kao podrška svim preduzećima”, istakao je Rakčević.
Dan je interesovalo na koji način će Glavni grad pomoći Vodovodu i Čistoći, s obzirom na to da oba preduzeća imaju veliki broj zaposlenih, a najavljuje se i smanjenje plata.
“Što se tiče racionalizacije to je odluka upravljivačkih struktura preduzeća. Mi ćemo svaku njihovu odluku podržati. U tom smislu podržavamo njihove odluke da se racionalizuje broj zaposlenih tamo gdje za to postoji prostor, najviše u administraciji, ne u operativi. Nijesmo pristalice racionalizacije operative. Mislimo da operativu treba dodatno ojačati, ali tamo gdje zaista postoje viškovi u administraciji, gdje preduzeće procijeni da može uraditi racionalizaciju, mi kao Grad podržavamo takve namjere”, kazao je Rakčević.
On je istakao da su povećali i investicione aktivnosti u tim preduzećima.
“Čistoća je dobila dva nova kamiona u prošloj godini, a sada uz podršku Glavnog grada nabavlja šest novih kamiona. Odvojili smo ogromna sredstva kada je riječ o nabavci novih posuda, jer su imali svega četiri rezervna kontejnera kada je novi izvršni direktor došao na tu funkciju. Mislim da zaista pomažemo maksimalno koliko god možemo. Tu smo i smislu pravnih konsultacija i generalno podrške. Ukoliko nastave ovim putem mislim da će sva ta preduzeća u narednih nekoliko godina biti snažnija i mnogo bolje organizovana nego što je to bio slučaj prethodnih nekoliko decenija”, smatra Luka Rakčević.
Čistoća traži tumačenje zakona
Čistoća je Odboru udruženja komunalne privrede dostavila sugestije i dileme na primjenu Zakona o zaradama u javnom sektoru koji predviđa smanjenje plata zaposlenima u slučaju da preduzeće negativno posluje.
Vojin Katnić, pomoćnik direktora Čistoće, kazao je da je to bio dogovor na poslednjem sastanku koji su imali sa predstavnicima Ministarstva finansija.
U dopisu su naveli da traže da im se protumači šta predstavlja ukupan fond zarada, te da li se odnosi na mjesec ili godinu. Takođe ih interesuje i na koji način umanjiti ukupan fond zarada.
“S obzirom na to da su obračunska vrijednost i koeficijenti predviđeni Granskim kolektivnim ugovorom, umanjenjem fonda zarada pojedinim zaposlenima zarade će biti ispod minimalne, šta u tom slučaju. U slučaju primjene, šta umanjiti obračunsku vrijednost ili koeficijente. U kojem roku primijeniti ovaj vid isplate zarada. Da li se, u slučaju primjene, pored smanjenja zarada treba umanjiti i broj zaposlenih ili je dovoljno da se ispuni jedan uslov. Evidentno je da Granski kolektivni ugovor, koji je u primjeni, prije stupanja na snagu nije usaglašen sa Zakonom o zaradama, a što je bio slučaj i sa prethodnim, pa izvjesno treba inicirati brisanje člana 10 zakona, kako su uostalom i predstavnice Ministarstva finansija najavile, komentarom da u nacrtu novog Zakona o zaradama nema ovog člana”, piše u dopisu koji je Čistoća poslala sekretarki UO komunalne privrede Maji Grbavčević.
