Protekla godina bila je izuzetno izazovna, kako za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPVŠ), tako i za poljoprivredne proizvođače, ocijenio je ministar tog resora Vladimir Joković u intervjuu za “Dan”.
Realizovani su brojni projekti, zabilježena je realizacija IPARD II sredstava od 90 odsto, finansirano je ili kofinansirano 170 infrastrukturnih projekata.
Pojava kju groznice, koja je obilježila dobar dio djelovanja resora poljoprivrede u prošloj godini, iznijela je na vidjelo i niz problema na relaciji Ministarstvo – lokalna uprava – stočari.
– Ministarstvo je, zajedno sa Upravom za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, od prvog dana preuzelo odgovornost za situaciju sa kju groznicom i djelovalo brzo i odlučno. Svjedoci smo da je prilikom sprovođenja mjera neškodljivog uklanjanja eutanaziranih životinja i zakopavanja na prethodno određenim lokacijama bilo vrlo neprijatnih dešavanja i uznemirujućih postupanja građana. Ističemo da je, u skladu sa Zakonom o veterinarstvu, obaveza svake lokalne uprave da obezbijedi sakupljanje i uništavanje leševa zaraženih životinja (nusproizvoda).
Kreditom Svjetske banke obezbijeđena su sredstva za izgradnju ovog postrojenja u iznosu nešto oko sedam miliona eura, dok će sa specijalizovanim vozilima i pratećom opremom ovaj iznos dostići 15 miliona. Lokacija ovog postrojenja biće u Nikšiću. U toku je izrada procjene uticaja na životnu sredinu i stanovništvo, dok je Opština Nikšić u junu ove godine izdala urbanističko-tehničke uslove (UTU). Kraj radova predviđen je za 2027. godinu, a izgradnja ovog postrojenja je mjera za zatvaranje poglavlja 12 u pretpristupnim pregovorima sa EU.
• Kako biste ocijenili prošlu, 2024. godinu, za sektor poljoprivrede?
– U prethodnoj godini Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede realizovalo je veliki broj projekata, kao i međunarodnih obaveza. U potpunosti su realizovane i sve mjere agrarne politike, naglašava Joković. Podsjeća da su raspisani javni pozivi iz IPARD III programa po svim akreditovanim mjerama i zabilježen drastičan rast aplikanata.
– IPARD II program je realizovan u maksimalnoj mogućoj mjeri. Napomenuo bih da su realna očekivanja bila da se vrati preko 10 miliona eura, ali naporima naše administracije, u saradnji sa drugim institucijama i lokalnim samoupravama, povraćaj je iznosio oko dva miliona eura, što je izvanredan rezultat u odnosu na očekivanja i dinamiku ranijih potrošnji IPARD-a. Istakao bih da smo finansirali ili kofinansirali preko 170 infrastruktirnih projekata, što je značajno uticalo na poboljašanje kvaliteta života u ruralnim područjima – kazao je Joković i podsjetio da je Ministarstvo u 2024. godini sjevernim opštinama dodijelilo 13+1 snjegočistača, namijenjenih za čišćenje ruralnih područja.
Kako je dodao, administracija je uložila maksimalne napore u ispunjavanju evropske agende, gdje Ministarstvo ima tri pregovaračka poglavlja.
To je rezultiralo usaglašavanjem i usvajanjem velikog broja zakona, podzakonskih akata i strateških dokumenata. Sve ovo je vrednovano zapisnikom i izvještajima EU kojima je konstatovan napredak, od kojih je najveći u pregovaračkom poglavlju 11 – poljopriveda i ruralni razvoj.
“Kada su u pitanju nacionalna sredstva izdvojena su 61,2 miliona eura za agrobudžet, i lično smatram da sredstva nijesu dovoljna, jer imamo povećanu poljoprivrednu proizvodnju i ne možemo kreirati mjere kroz koje ćemo povećati davanja poljoprivrednim proizvođačima
– Sa aspekta poljoprivrednih prozvođača i prerađivačkog sektora ovo je bila finansijski stabilna godina. Imali smo stabilnost i kada su u pitanju maloprodajne cijene poljoprivrednih proizvoda, što se pozitivno odrazilo na dohodak poljoprivrednih proizvođača. Međutim, usled klimatskih promjena i pojave određenih zaraznih bolesti, prinosi u biljnoj prozvodnji su bili smanjeni, a određeni broj stočarskih farmi zahvaćenih ovom pojavom je pretrpio značajne materijalne štete i izostanak proizvodnje. U svim ovim situacijama, Ministarstvo je težilo da nađe model i, u skladu sa zakonskim mogućnostima, pomogne poljoprivrednicima – pojasnio je ministar.
• Šta je sve ostvareno od zadatih ciljeva?
– Ove godine je za stočarski sektor, konkretno mliječno govedarstvo, izdvojeno oko pet miliona eura premija za mlijeko. Za preradu na gazdinstvima oko 4,6 miliona eura, direktna davanja za mliječna grla u govedarstvu i steone junice 4,3 miliona eura. Investicione mjere u okviru Direktorata za ruralni razvoj iznosile su oko 2,5 miliona eura, a nabavka steonih junica oko 300.000 eura. Treba napomenuti da je veliki broj proizvođača u ovom sektoru bio korisnik IPARD sredstava i na taj način obezbijedio značajnu podršku za razvoj ovog sektora.
• Koliko je potrošeno od agrbudžeta?
– Iskorištenost agrobudžeta, kada su u pitanju subvencije, bila je preko 98 odsto, što je izvanredan rezultat.
• Kada očekujete usvajanje agrobudžeta i da li ste zadovoljni sredstvima namijenjenim za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu?
– Plan je da Agrobudžet bude usvojen početkom januara. Kada su u pitanju nacionalna sredstva izdvojeno je 61,2 miliona eura za Agrobudžet, i lično smatram da sredstva nijesu dovoljna, jer imamo povećanu poljoprivrednu proizvodnju i ne možemo kreirati mjere kroz koje ćemo povećati davanja poljoprivrednim proizvođačima.
Jačanje konkurentnosti, ruralna infrastruktura i plasman prioriteti
• Šta će biti prioritet Ministarstva u 2025. godini?
– Prioritet Ministarstva u narednoj godini će biti zatvaranje završnih mjerila po svim poglavljima, a samim tim i privremeno zatvaranje pripadajućih poglavlja. Takođe, jačanje konkurentnosti domaće poljoprivredne proizvodnje, infrastrukture u ruralnim područjima, intenzivan razvoj ruralnog turizma koji će omogućiti lakši plasman poljoprivrednih proizvoda i iskorištavanje planiranih sredstava kroz mjere podrške poljoprivrednim proizvođačima.
• Da li postoji pripremljen odgovor Ministarstva na probleme koji u oblasti šumarstva?
– Ministarstvo aktivno radi na rješavanju višedecenijskih problema u oblasti šumarstva. Reforma sektora šumarstva, koja je zacrtana novim Zakonom o šumama, veoma je važna za Crnu Goru. Privredna društva koja ostvaruju djelatnost u reprolancu šumarstva i drvne industrije, a njih je trenutno oko 540 i uglavnom se nalaze na sjeveru naše zemlje, znaju da je implementacija ovog zakona najbitniji preduslov za njihov dalji razvoj.
Shodno Srednjoročnom programu rada Vlade, Ministarstvo trenutno izrađuje Program razvoja prerade drveta i proizvodnje namještaja za period 2025–2028. godine. Ukupna vrijednost programa projektovana je na 15,1 milion eura, za naredni trogodišnji period, i predstavlja stub za dinamičniji i efikasniji razvoj sektora šumarstva i drvne industrije.
• I vodoprivreda je u fokusu javnosti – zbog decenijama zapuštenih vodotokova, poplave su sve učestalije zbog devastacije vodoizvorišta i neulaganja u njih, vodosnabdijevanje je u nekim oblastima kritično. Imate li plan o saniranju dijela tih problema?
– Vlada, na predlog Ministarstva, svake godine donosi program podsticanja projekata u vodoprivredi, u okviru kojeg vrši podršku izgradnji vodovoda na seoskim područjima. Ministarstvo, takođe, sufinansira i projekte koje finansiraju opštine, daje podršku implementaciji planova upravljanja vodama na vodnom području Dunavsko-jadranskog sliva. U toku je projekat koji realizujemo u saradnji sa UNDP-om, rekonstrukcija nasipa na rijeci Bojani, koji će se i fazno odrađivati. Ministarstvo realizuje projekte izgradnje obaloutvrda na Limu u opštinama Berane i Bijelo Polje. Počela je i realizacija projekta sa opštinom Nikšić na regulaciji korita rijeke Gračanice. U planu su i radovi na Grnčaru.
Ministarstvo i Uprava za vode su u prethodnom periodu uložili dodatne napore u dijelu implementacije EU direktive iz oblasti upravljanja rizicima od poplava. Završene su preliminarne procjene rizika od poplava i identifikovana područja koja su ugrožena, pripremljene su mape opasnosti i rizika od poplava i nacrti planova upravljanja rizicima od poplava za oba vodna područja, te su sprovedene i javne rasprave. Prvi put ćemo dobiti i planove upravljanja rizicima od poplava, sa predloženim programom mjera.
Ove aktivnosti su izuzetno značajne i za ispunjavanje mjerila u dijelu najzahtjevnijeg, 27. poglavlja. Strateška i planska dokumenta iz oblasti upravljanja vodama, koja su usklađena sa EU regulativama, te njihova implementacija koja zahtijeva velika ulaganja, daju nam za pravo da možemo potvrdno odgovoriti da Crna Gora ima plan na, kako rekoste, saniranje problema u ovoj oblasti.
Svjetska banka podržava ukidanje koncesija u šumarstvu
– Od važnosti je i činjenica da je Svjetska banka prepoznala ekonomske efekte reforme i ispravnost odluke o napuštanju koncesija u šumarstvu. Finansijska podrška SB u iznosu od 80 miliona eura kroz DPL zajam zasnovana je na sektorima šumarstva, upravljanja otpadom i korišćenju energije iz obnovljivih izvora, kao segmentima zelenog razvoja Crne Gore. Dodatno je SB odlučila da sa sektorom šumarstva razvije projekat vrijednosti od 18 miliona eura, koji će se najvećim dijelom fokusirati na podršku drvopreradi. Implementacija tog projekta počinje u 2025. godini.
