Revizorski izvještaj o poslovanju Ministarstva odbrane Crne Gore za 2023. godinu ukazuje na brojne nepravilnosti koje imaju ozbiljan uticaj na efikasnost, transparentnost i usklađenost sa zakonodavstvom.
Državna revizorska institucija (DRI) u izvještaju za 2023. godinu ukazala je na niz nepravilnosti u poslovanju Ministarstva odbrane Crne Gore, naglašavajući značajne propuste u pogledu usklađenosti sa zakonodavnim okvirom i nedostatke u upravljanju resursima, imovinom i finansijama. Iako je Godišnji finansijski izvještaj Ministarstva odbrane za 2023. godinu dobio pozitivno mišljenje, revizija usklađenosti poslovanja sa zakonodavstvom i propisima rezultirala je negativnim mišljenjem.
Revizija je obuhvatila kako finansijski izvještaj Ministarstva, tako i usklađenost poslovanja sa relevantnim zakonodavstvom. Kolegijum DRI, na čelu sa dr Branislavom Radulovićem (rukovodilac) i Nikolom Kovačevićem (član), dao je pozitivno mišljenje na finansijski izvještaj Ministarstva za 2023. godinu, dok je usklađenost poslovanja ocijenjena negativnim mišljenjem zbog brojnih neusklađenosti sa zakonima i propisima.
Zakonom o Budžetu Crne Gore za 2023. godinu Ministarstvu odbrane su planirana budžetska sredstva u iznosu od 67,36 miliona eura. Nakon rebalansa i preusmjerenja, tekući budžet Ministarstva odbrane iznosio je 68,35 miliona eura, od čega je izvršeno 67,38 miliona eura, što predstavlja 98,59% od planiranog iznosa. Revizijom finansijskog izvještaja, Kolegijum DRI stekao je uvjerenje da je iznos izvještaja u svim materijalnim aspektima usklađen sa važećim okvirom finansijskog izvještavanja za javni sektor.
Međutim, revizijom usklađenosti poslovanja utvrđene su brojne neusklađenosti koje imaju materijalan i prožimajući efekat. Neusklađenosti su utvrđene u vezi sa različitim zakonima i propisima, uključujući Zakon o državnoj imovini, Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica, Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Zakon o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, Zakon o vojsci, Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, Uputstvo o radu Državnog trezora, Uredbu o načinu korišćenja prevoznih sredstava u svojini Crne Gore, i druge propise.
DRI je izdala 23 preporuke u različitim oblastima, uključujući imovinu, izvršenje budžeta, nabavke, ljudske resurse, unutrašnje kontrole, unutrašnju reviziju, izdatke za sudske sporove i blagajničko poslovanje. Jedna od ključnih preporuka odnosi se na činjenicu da Ministarstvo odbrane nije izvršilo procjenu vrijednosti pokretne imovine i dijela nepokretne imovine, što nije u skladu sa Zakonom o državnoj imovini. Takođe, evidentiranje imovine u Ministarstvu odbrane nije u skladu sa MRS 17 za javni sektor, jer nedostaju podaci o nabavnoj i sadašnjoj vrijednosti imovine.
Ministarstvo nije uskladilo metodologiju za izradu Formacije sa Zakonom o Vojsci, a isplate zaposlenima za efikasno izvršavanje zadataka (u iznosu od 1,56 miliona eura) izvršene su na način koji nije u skladu sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, jer su ove isplate morale da budu zasnovane na varijabilnom dijelu zarade za zaposlene sa izuzetnim rezultatima.
Takođe, revizijom je ustanovljeno da Ministarstvo nije realizovalo većinu aktivnosti iz Akcionog plana 2023-2025 za sprovođenje Strategije upravljanja ljudskim resursima. Od ukupno jedanaest kontrolisanih aktivnosti, samo jedna je djelimično realizovana, dok deset nije realizovano uopšte.
Nadalje, rukovodilac Ministarstva odbrane nije odredio odgovorno lice za koordinaciju aktivnosti na sprovođenju i unapređenju unutrašnjih kontrola, što nije u skladu sa Zakonom o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru. Ministarstvo takođe nije sprovelo samoprocjenu upravljanja i unutrašnjih kontrola.
Izvještaj je sadržao i četiri sistemske preporuke upućene drugim subjektima. Vladi Crne Gore preporučeno je da izmjeni Uredbu o uslovima i načinu korišćenja imovine za potrebe odbrane, sa ciljem jasnijeg propisivanja klasifikacije i evidencije imovine, kao i pravilnog zbrinjavanja neupotrebljivih stvari. Takođe, Vladi je preporučeno da izmjeni Uredbu o listi vojne opreme i proizvoda, kako bi se definisao jasniji postupak za sprovođenje javnih nabavki u oblasti odbrane i bezbjednosti, sa obavezom izvještavanja Skupštine Crne Gore.
Ministarstvu finansija preporučeno je da poveća efikasnost javne potrošnje kroz unapređenje informacijskog sistema za upravljanje budžetom, kako bi se bolje povezali programski budžeti sa strateškim politikama Vlade. Takođe, Ministarstvu finansija preporučeno je da izmjeni Pravilnik o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet Crne Gore, kako bi se omogućilo pravilno evidentiranje naknada zaposlenima u specifičnim državnim funkcijama.
Ministarstvo odbrane je obavezano da do 25. decembra 2024. godine izradi plan aktivnosti za realizaciju preporuka i da do 25. maja 2025. godine izvijesti DRI o preduzetim radnjama.
Neusklađenost sa Zakonom o državnoj imovini
Jedna od najvećih nepravilnosti odnosi se na evidenciju imovine, koja nije u skladu sa Zakonom o državnoj imovini i međunarodnim računovodstvenim standardima. Ministarstvo odbrane nije izvršilo procjenu vrijednosti pokretne i nepokretne imovine, što je obavezno prema članu 67 Zakona o državnoj imovini.
Takođe, evidencija imovine koju vodi Ministarstvo ne sadrži podatke o nabavnoj i sadašnjoj vrijednosti imovine, što je suprotno sa MRS 17 za javni sektor. Prema Zakonu o državnoj imovini, sve državne institucije, pa tako i Ministarstvo odbrane, obavezne su da vode detaljnu evidenciju imovine sa podacima o njenoj vrijednosti i načinu obračuna amortizacije, što nije ispunjeno.
Nadalje, Ministarstvo nije obezbijedilo da evidencija pokretne imovine sadrži podatke o svim pokretnim stvarima koje koristi. Popisne komisije koje su izvršile popis imovine nijesu mogle uporediti stanje pokretnih stvari sa stanjem u knjigovodstvu, što predstavlja ozbiljan propust u kontroli imovine. Ovaj nedostatak takođe nije u skladu sa čl. 8 Uputstva o bližem načinu vršenja popisa pokretnih i nepokretnih stvari u državnoj svojini. Revizija je preporučila da Ministarstvo odbrane obezbijedi potpunu evidenciju koja će obuhvatiti sve pokretne stvari koje koristi.
Nepropisno isplaćivanje bonusa zaposlenima
Jedna od ozbiljnih nepravilnosti koja je uočena u izvještaju odnosi se na isplatu bonusa zaposlenima za efikasno izvršavanje zadataka i postignute rezultate. Ministarstvo odbrane je, u decembru 2023. godine, isplatilo ukupno 1,56 miliona eura zaposlenima na osnovu člana 40 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, iako je način utvrđivanja prava na isplatu bonusa jasno definisan Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Prema ovom zakonu, varijabilni dio zarade pripada zaposlenima sa izuzetnim rezultatima i kvalitetom rada, ali uslovi za isplatu nijesu bili ispunjeni u skladu sa Zakonom o zaradama.
Štaviše, na iznos bonusa nijesu obračunati porezi i doprinosi, što predstavlja još jednu povredu Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica i Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje. Revizija preporučuje Ministarstvu da izradi internu proceduru kojom će se jasno definisati kriterijumi za ostvarivanje prava na varijabilni dio zarade i osigurati usklađenost sa zakonskim propisima.
Problemi u upravljanju prevoznim sredstvima
Ministarstvo odbrane nije, do 1. decembra 2022. godine, utvrdilo broj prevoznih sredstava neophodnih za nesmetan rad Ministarstva za 2023. godinu, što je u suprotnosti sa čl. 4a Uredbe o načinu korišćenja prevoznih sredstava u svojini Crne Gore. Ova nepravilnost dovodi do nesigurnosti u pogledu raspoloživosti i efikasnosti korišćenja prevoznih sredstava, a revizija je preporučila da Ministarstvo odbrane hitno utvrdi broj prevoznih sredstava neophodnih za nesmetan rad Ministarstva za narednu godinu.
Nepravilnosti u procesu nabavki
Jedan od ozbiljnih propusta odnosi se na nabavke u oblasti odbrane i bezbjednosti, na koje se ne primjenjuje Zakon o javnim nabavkama. Ministarstvo odbrane je tokom 2023. godine sprovelo 38 postupaka nabavki u vrijednosti od 35,5 miliona eura, od kojih je većina realizovana na osnovu sporazuma između država, čime se izbjegava primjena Zakona o javnim nabavkama. Ove nabavke su, u većini slučajeva, realizovane na osnovu samo jedne ponude, što povećava rizik od neefikasnosti i neosiguravanja optimalne vrijednosti za novac.
Revizija je preporučila Ministarstvu da, kada god je to moguće, obezbijedi evaluaciju više ponuda kako bi se smanjili rizici i obezbijedila efikasnost postupaka nabavki. Iako su specifičnosti sektora odbrane i bezbjednosti takve da se zahtijevaju povjerljivost i specifični tehnički kapaciteti, važno je da Ministarstvo odbrane poveća broj potencijalnih ponuđača i obezbijedi konkurenciju.
Kašnjenje u realizaciji nabavke minobacačkih sistema
Još jedna nepravilnost koja je uočena odnosi se na nabavku minobacačkih sistema 120 mm, vrijednih gotovo 20 miliona eura, čiji je avans kasnio sa uplatom. Kašnjenje u uplati ugovorenog avansa dovelo je do smanjenja vrijednosti ugovorenih isporuka, što je ozbiljno pitanje u pogledu efikasnosti korišćenja budžetskih sredstava.
Revizija preporučuje Ministarstvu da prilikom izmene procedure za sprovođenje posebnih nabavki u oblasti odbrane i bezbjednosti u budućnosti obrati pažnju na vremenske rokove i efikasnost u realizaciji ugovora.
Preporuke
Na osnovu navedenih nepravilnosti, Državna revizorska institucija je dala dvadeset i tri preporuke koje se odnose na različite aspekte poslovanja Ministarstva odbrane, uključujući upravljanje imovinom, budžetsko izvršenje, ljudske resurse, nabavke i unutrašnje kontrole. Preporuke obuhvataju kako konkretne akcije Ministarstva, tako i sistemske preporuke koje se odnose na druge relevantne subjekte, poput Vlade Crne Gore i Ministarstva finansija.
Ministarstvu odbrane preporučeno je da donese interne procedure koje će obezbijediti pravilnu evidenciju imovine i poštovanje svih relevantnih zakona i standarda. Takođe, Ministarstvu je savjetovano da uskladi svoje aktivnosti u oblasti ljudskih resursa i unutrašnjih kontrola, kao i da preispita metodologiju za izvršenje i praćenje budžetskih sredstava.
