U susret neizvjesnom periodu kada je riječ o globalnoj ekonomiji, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka Crnoj Gori između ostalog predlažu mjere zaštite od fiskalnih rizika, uključujući i racionalizaciju troškova, ali to neće pogoditi plate i penzije, rekao je u intervjuu za Glas Amerike crnogorski ministar finansija u tehničkom mandatu Aleksandar Damjanović koji je u Vašingtonu prethodnih dana, sa guvernerom Centralne banke Radojem Žugićem, prisustvovao jesenjem zasijedanju međunarodnih finansijskih institucija. Damjanović očekuje realizaciju aranžmana sa Svjetskom bankom naredne godine, a ne isključuje ni aranžman sa MMF-om u slučaju težih poremećaja 2023. Najavljuje i da će se čekati ishod sudskih sporova, prije nego što se unište zaplijenjene cigarete u Luci Bar.
Glas Amerike: U Vašingtonu ste, zajedno sa guvernorom Centralne banke, prisustvovali jesenjem zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke i sastali se sa zvaničnicima obje finansijske institucije. Da li je bilo riječi o konkretnim aranžmanima sa međunarodnom finansijskim institucijama, posebno imajući u vidu sumorne prognoze za globalnu ekonomiju i ekonomske izazove u Crnoj Gori?
Damjanović: To su bila dva dana intenzivnih razgovora sa najvišim predstavnicima obje institucije. U razgovorima koji su prethodili tim sastancima, na sastanku konstituence u Sarajevu i na sastancima u Podgorici bilo je najava oko konkretnih projekata i mogućnosti koje pruža saradnja sa MMF-om i Svjetskom bankom. Ovdje smo do detalja produbili sve aspekte te saradnje. Sa Svjetskom bankom se pregovara oko kreditne podrške za narednu godinu koja će nam biti veoma bitna – to je podrška budžetu – imajući u vidu sumorne najave i perspektive za nesigurnu 2023. godinu, imajući u vidu inflaciju, rast cijena energenata, rat u Ukrajini koji i dalje traje, rast cijena hrane. Kao što smo i sa MMF-om razmotrili mogućnosti saradnje.
Naravno, u ovom trenutku smo fokusirani na to da zatvorimo ovu budžetsku godinu, a svakako sa izradom budžeta koji treba da bude predat parlamentu negdje tokom novembra, imaćemo više činjenica i znaćemo da li nam i u kojoj mjeri treba podrška ovih institucija… Razgovarali smo i o prognozama i o njihovim projekcijama i kako oni vide narednu godinu, šta oni predlažu Crnoj Gori u smislu maksimalne zaštite javnih finansija i finansijske stabilnosti. Sastanci su bili korisni. Nakon ovoga nastavljamo sa serijom razgovora u Podgorici. Biće tu i posjeta misije MMF-a u decembru i nadam se da ćemo uspješno zatvoriti ono što najprije želimo – a to je da imamo stabilne finansije i stabilni budžet naredne godine.
Glas Amerike: Šta predlažu te institucije kako bi Crna Gora obezbijedila stabilnost u susret, kako svi najavljuju, teškom periodu?
Damjanović: Ti predlozi idu od nekih mjera koje se tiču prije svega zaštite od fiskalnih rizika, jedna vrsta racionalizacije troškova tamo gdje to može da bude. Naravno, vi znate da je iznos penzija i zarada u Crnoj Gori ipak nedovoljan da bi se tu moglo nešto raditi. I tu naravno vlada ne namjerava da radi ništa, bez da stvara prostor za rast i zarada i penzija, čim se za to budu stekli uslovi. Već smo dosta odradili i penzije su sada značajno veće. Mislim da minimalne penzije nekako hvataju korak sa minimalnim zaradama. Vidjećemo šta će biti naredne godine. U svakom slučaju, ti savjeti idu od maksimalnog opreza kod sklapanja budućih finansijskih aranžmana i vodeći računa o nestabilnosti tržišta, o promjenama uslova na tržištima, do vrlo aktivne saradnje i Centralne banke Crne Gore i Vlade Crne Gore vezano za zajedničke politike.
Nadamo se podršci domaćih banaka
Ja sam naravno obavijestio naše domaćine o namjeri da se o mogućim aranžmanima pregovara sa bankama koje su u Crnoj Gori. Naša namjera je da prvo sa tim bankama napravimo ozbiljne razgovore. Mi se nadamo da ćemo dobiti podršku imajući u vidu da je, kako je to istaknuto, nikad bolja godina za banke u Crnoj Gori. Naravno, uz svo ograničenje koje oni imaju, u smislu izloženosti prema državi, mislim da ćemo naći prostora prvo unutar Crne Gore, u razgovorima sa domaćim finansijskim institucijama, pa i bankama, da nađemo dovoljno sredstava koja nam trebaju da zatvorimo uspješno ovu budžetsku godinu i da stvorimo ozbiljne uslove i jednu vrstu solidne fiskalne rezerve za početak naredne godine, a imajući u vidu ove neizvjesnosti.
Glas Amerike: Rebalansom budžeta predviđeno je zaduživanje do 350 miliona eura. Kao što ste i kazali, o tome ćete razgovarati sa domaćim bankama. Da li su ti pregovori u toku i da li banke spremne na taj aranžman sa državom? Znamo da i same banke imaju svoje interne limite.
Damjanović: Preliminarnih razgovora je bilo. Tek kada je usvojen rebalans budžeta i kada je usvojena odluka o limitu zaduženja za tekuću godinu – što ne znači da će on biti dostignut – stvoreni su uslovi da se i formalno razgovara sa bankama. Banke su sada u fazi kada šalju nama ponude. Znate da smo iskazali namjeru da jedan dio sredstava obezbijedimo kroz emisiju državnih zapisa, takozvanih kratkoročnih zapisa, na vjerovatno pola godine. Ta emisija nije rađena nekoliko godina i to je dobar način da se prevazilaze problemi likvidnosti. Drugi dio su takozvani direktni bilateralni aranžmani sa bankama u smislu kreditne podrške. Limit koji je parlament odobrio nakon što je vlada predložila rebalans, jeste nešto što korespondira sa budućom fiskalnom rezervom.
Glas Amerike: Da li i dalje ostajete pri stavu da neće biti finansijskih aranžamana sa MMF-om i da li će Crna Gora, imajući u vidu trenutne ekonomske uslove, moći da održi ekonomsku i finansijsku stabilnost bez njega?
Damjanović: U ovom trenutku nema potrebe za aranžmanom sa MMF-om, ako mislimo na stend baj aranžman. U slučaju teških poremećaja 2023. godine na tržištu, posebno tržištu energenata i hrane, i teških poremećaja na finansijskim tržištima, naravno to ne treba isključiti. Mi smo član i imamo pravo i obavezu da o tome pregovaramo. I druge države regiona su krenule u te pregovore, ali za sada ne vidimo potrebe. Naravno, pažljivo pratimo situaciju. Pravovremeno izlazimo sa mjerama. Ono što je dobra poruka, i to je ono što sam prenio rukovodiocima MMF-a i Svjetske banke, je da smo kroz usvajanje rebalansa u jednom teškom političkom momentu u Crnoj Gori pokazali da umijemo i da možemo da odvojimo svijest o ekonomskoj i finansijskoj stabilnosti od dnevne politike. Čak je negdje i vlada zajedno sa parlamentom to na djelu pokazala, što je negdje dobra poruka i što je ovdje primljeno kao dobra vijest da negdje u Crnoj Gori mogu da nađu ozbiljnog, pouzdanog i kredibilnog partnera za sve projekte od zajedničkog interesa.
Glas Amerike: Prošlog mjeseca ste rekli da očekujete da će Svjetska banka dati Crnoj Gori garancije za zaduženje u narednoj godini. Da li su pregovori o tome u toku i šta su uslovi?
Damjanović: To je takozvani DPL – Development policy loans. To je jedan od mogućih aranžamana i ponuda Svjetske banke. O tim uslovima sada razgovaramo i mislim da smo manje više zatvorili tu neku konstrukciju. Očekujemo da u narednoj fiskalnoj godini koja za Svjetsku banku počinje nakon aprila naredne godine imamo realizaciju tog aranžmana. On nam ne samo olakšava pitanja finansiranja budžetskih potreba, već daje signal drugim investitorima i bankama da, imajući i u vidu ispunjavanje dogovora sa Svjetskom bankom, se stvara ovdje prostor da Crna Gora u narednoj godini, neizvjesnoj što se tiče i uslova finansiranje, da dođe na optimalan način do neophodnih sredstava.
Nema smanjivanja plata i penzija zbog aranžmana sa Svjetskom bankom
Glas Amerike: A koji su uslovi za taj aranžman sa Svjetskom bankom?
Damjanović: Oni su poznati. Mi smo negdje to definisali u dva navrata. Nema tu nekog radikalizma u smislu ako bi neko pitao da li to znači smanjivanje zarada i penzija. Ne, naprotiv. Ali ima ogromnog prostora, i kroz mjere poreske politike i kroz druge mjere, da se naprave određene racionalizacije, da se negdje obezbijede dodatna sredstva. Naravno složili smo se i ovdje da u Crnoj Gori i dalje imamo visok nivo sive ekonomije, visok nivo korupcije i nažalost i kriminala. Sve to utiče na manju stopu rasta BDP-a. Da samo kroz širenje poreskog potencijala i poreskog obuhvata, bez nametanja novih nameta i bez podizanja poreskih stopa, možemo da dođemo do određenih sredstava. Zaustavljanje u najvećoj mjeri organizovanog šverca cigareta iz slobodne zone, iako njega i dalje postoji kroz ograničeni promet, doprinijelo je da u Crnoj Gori imamo dodatni prihod od više od 20 miliona evra samo za ovu godinu od cigareta. To je samo jedan “mali doprinos” kako borba protiv kriminala i korupcije daje efekte kroz rast akciznih i drugih prihoda.
“Crnoj Gori će nedostajati pola milijarde eura”
Glas Amerike: Crnu Goru čeka i predlog budžeta za narednu godinu koji će, i po vašim najavama biti mnogo veći izazov. Koliko je planirano zaduženje za narednu godinu i gdje će se Crna Gora zaduživati, posebno imajući u vidu nepovoljne ekonomske uslove i nisku cijenu crnogorskih obveznica na međunarodnom tržištu? Koji su to kredibilni partneri?
Damjanović: Tu polazim od ovih institucija s kojima sam razgovarao u Vašingtonu, zatim ozbiljnim našim partnerima – to su tradicionalne banke koje su partneri Crne Gore, globalne banke kao što su Sosijete Ženeral, Kredit svis, Dojče banka, zatim domaće banke. Tu tražimo prostor. Naravno, dobrodošli su investitori, investicione banke, komercijalne banke koje imaju reputaciju. Jer Crna Gora je mala i ranjiva i najmanje što nam treba je narušavanje reputacije po bilo kojem osnovu, a posebno kroz neke sumnjive aranžmane. Dok sam ministar finansija, takvih neće biti.
Glas Amerike: Svjetska banka, ali i Evropska komisija u najnovijem izvještaju, upozoravaju da je visoka zaduženost i dalje ključna slabost crnogorske ekonomije. Imajući u vidu zaduživanja o kojima smo govorili, koliko je Crna Gora u opasnosti da još više poveća svoj javni dug?
Damjanović: Prethodna administracija je Crnu Goru zadužila za 750 miliona evra u decembru 2020. godine i da je lagodno prošla 2021. kada nije bilo ovakvih poremećaja. Mi smo pokušali da tokom 2022. obezbijedimo finansijsku stabilnost iako smo dobili jedno vrlo loše nasleđe od prethodne administracije. Međutim, tu ću staviti tačku i neću se vraćati unazad. Problematično zaduženje putem obveznica jeste što nakon isteka roka vi sav taj dug vraćate odjednom. Dakle, kritične su 2025. i 2027. godina kada se vraćaju emisije iz 2019. i 2020. godine.
Crna Gora plaća svoje dugove
Moramo da razmišljamo pažljivo i da planiramo budžetske prihode narednih godina u skladu sa projekcijama koliko i kada treba vratiti naše obaveze. Lijepa vijest, kada govorimo o vraćanju obaveza Crne Gore, jeste što sam imao priliku da sa ministrom finansija Libije konačno dogovorim da Crna Gora vrati dug koji je ostao iz bivšeg duga SFRJ, već dvadesetak i kusur godina. To je dobar znak gdje pokazujemo i prema državama koje nisu samo EU i koje nisu samo uslovno rečeno kontekst gdje je Crna Gora, da smo kredibilni i da na taj način širimo dobar glas o Crnoj Gori. Da Crna Gora plaća svoje dugove.
Glas Amerike: Prema prognozi MMF-a, najgore tek predstoji . Šta to znači za crnogorske građane? Koje posljedice oni mogu da očekuju?
Damjanović: To su dobronamjerna upozorenja, da i mi budemo oprezni. Ja sam ovdje rekao da ćemo imati reviziju stope BDP-a na više, imajući u vidu sve inpute koje imamo ovih nedelja i mjeseci i da će to biti dobra vijest za narednu godinu, u smislu nekog optimizma i rasta crnogorske privrede. Ono što je problematično, je što finansijski sektor u Crnoj Gori, realni sektor koji ima probleme, i javni sektor koji ima probleme nisu dobro konektovani. Mi moramo malo preispitati postojeću finansijsku arhitekturu u Crnoj Gori – da li je ona u funkciji i realnog sektora i privrede i da li se država može uvijek lagano osloniti i na te izvore, imajući u vidu poremećaje.
Glas Amerike: A kako ćete zaštiti građane koji trpe najveće posljedice visoke inflacije, velikih cijena energenata? Oni već sada trpe posljedice visokih cijena, a zarade i penzije, čini mi se, ne idu u korak sa trenutnom inflacijom?
Damjanović: Kroz mjere koje već sprovodimo, a i koje imamo namjeru da sprovedemo, faktički ćemo se fokusirati da štitimo najranjivije kategorije. To su svakako penzioneri u Crnoj Gori, posebno penzioneri sa minimalnim penzijama, to su oni zaista stvarno nezaposleni koji nemaju prihode osim s biroa, to su naravno i brojni bivši zaposleni u kompanijama koje su u stečaju…Mislim da se priprema jedan ozbiljan set mjera, rano je o tome da pričamo, koji će pratiti predlaganje budžeta, gdje ćemo naravvno pokušati da tokom 2023. godine mnogo preciznije ciljamo one kategorije gdje to zaista treba. Ja vidim kroz realizaciju javnih politika da ima dosta neracionalnosti, da nažalost pojedina sredstva ne odu tamo gdje to treba. I trudićemo se apsolutno, i to je prioritet svake ozbiljne politike, da u centru naše pažnje naredne godine bude standard naših građana, standard penzionera, standard ljudi koji su zaposleni i koji nisu zaposleni. Ako to sačuvamo, mi smo sve uspjeli imajući u vidu prognoze koje smo pomenuli.
Rješenje sudskih sporova prije odluke o uništavanju cigareta
Glas Amerike: Pomenuli ste zaplijenu cigareta u Luci Bar. To je jedno od pitanja o kojem se često govori u crnogorskoj javnosti. Osim krivičnog aspekta, Vi i premijer u tehničkom mandatu pominjali ste i moguću prodaju tih cigareta na drugom tržištu – protiv čega su evropski partneri. Da li se od toga odustalo i šta se planira?
Damjanović: Mi smo jedna ozbiljna država i vlada i ja ne bi sebi dozvolio da bilo što radimo mimo dogovora i mimo razgovora sa našim partnerima, ne samo iz Evropske unije, nego i iz Velike Britanije i SAD-a, svima onima s kojima inače sarađujemo na suzbijanju kriminala i korupcije i koji su nam pomogli i u ovim akcijama u kojima smo zaplijenili velike količine cigareta i narkotika. S druge strane smo rekli, u ovom trenutku Crna Gora može prodajom tih cigareta kroz zakonski način da ostvari prihod od 15 do 20 miliona evra, i to treba da znaju i građani Crne Gore, i privreda, i naši međunarodni partneri.
Glas Amerike: Da li ćete to uraditi?
Damjanović: Nećemo da radimo, ali da to znaju naši međunarodni prijatelji – da bi i to negdje mogao da bude potencijalni prihod. Ako smo se dogovorili, a kroz razgovore smo definisali i kroz konvencije koje je Crna Gora usvojila, da te zaplijenjene cigarete treba da uništimo, najmanji je problem da se naravno to uradi. To je na kraju krajeva i naša međunarodna obaveza jer konvencije takođe imaju primat u našem zakondavstvu koje su usvojene. Ono što ćemo sačekati je ishod postupaka. Drugostepeni i prvostepeni postupci su završeni, i potvrđena su rešenja carinskih organa. Čekaćemo naravno presude Upravnog suda jer je jedan dio bivših vlasnika pokrenuo upravne sporove.
Uništavanje cigareta u slučaju presuda u korist države
Naravno, kada se te presude završe, ako one budu u korist države, mi ćemo pristupiti uništenju te robe. Dok se te presude ne donesu, ne pada mi na pamet da bilo što radimo, imajući u vidu mogućnost, shodno zakonu, naravno, da presude budu drugačije. Čekamo taj dio. Aktivno sarađujemo sa međunarodnim partnerima, svakodnevno smo na vezi i dobijamo konstatntnu podršku i uvjeravanja da ćemo zajedno nastaviti sa njima da do kraja suzbijemo ne samo šverc cigareta, što će nam dati dodatne prihode unutar Crne Gore jer je još jedan dio tržišta u crnoj zoni – mnogo manji nego narednih godina – nego i za neke druge akcije koje Crnoj Gori trebaju. Crna Gora mora da pokaže, to je negdje u ovom izvještaju napomenuto, da nastavlja beskompromisnu borbu sa kriminalom i korupcijom, a dokazanoo je da oni štete rastu BDP-a, ne u malim iznosima nego prave ogromne štete. I tu je prostor da crnogorska ekonomija raste kroz borbu protiv kriminala i korupcije.
Ukoliko bude odlučeno u korist kompanija, a završe se pravosnažni sudski postupci – jer znate šta je pravosnažna sudska presuda i koji su sve pravni ljekovi unutar Crne Gore – ništa sporno. U čiju korist budu pravosnažne presude, taj će raditi ono što mu pripada po zakonu.
Glas Amerike: Crna Gora se u međuvremenu suočava sa dubokom političkom i institucionalnom krizom. Objavljen je i izvještaj Evropske komisije u kojem se dovodi u pitanje posvećenost Crne Gore evropskim integracijama.Koliko to utiče na ukupnu investicionu klimu u Crnoj Gori – ne samo privlačenje novih stranih investicija, nego i postojeće?
Damjanović: Svaka politička nestabilnost ima negativan uticaj na investicioni ambijent u Crnoj Gori. Moj posao ovdje bio je da ovih dana, u tim intenzivnim razgovorima sa ozbiljnim investitorima, predstavnicima banaka, uvjerim naše partnere da bez obzira na jednu inherentnu političku nestabilnost posle glasanja o nepovjerenju vladi 19. avgusta, da bez obzira na to, vlada radi shodno Ustavu u punom kapacitetu. Činjenica da smo usvojili rebalans u okakvom političkom okruženju ipak pokazuje da je svijest i parlamenta i vlade da se stabilnost javnih finansija čuva od dnevne politike. I ta poruka je jasno pokazana kroz rebalans, kroz odluku o zaduženju, kroz uslovno rečeno i zakone iz ekonomske i finansijske sfere koji su imali dobru prohodnost u ovom parlamentu. Tu poruku sam prenio našim sagovornicima i oni su je dobro shvatili i negdje cijene pokušaje vlade, Ministarstva finansija da se drži van dnevne politike i da se politička nestabilnost ne preliva na sferu ekonomije i javnih finansija.
