Crna Gora će 1. januara naredne godine postati prva zemlja Zapadnog Balkana koja će se pridružiti Jedinstvenoj zoni plaćanja u eurima (Single Euro Payments Area – SEPA), što će značajno unaprijediti njenu ekonomiju i poslovno okruženje, objavio je Gert Jan Kupman, generalni direktor Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR).
Koopman je u govoru pred Odborom za vanjske poslove i Odborom za budžet Evropskog parlamenta naglasio da će Albanija i Sjeverna Makedonija ubrzo slijediti primjer Crne Gore, dok Srbija i Kosovo pokazuju interes za pridruživanje SEPA zoni. Pristupanje Crne Gore ovoj zoni omogućit će lakše i jeftinije prekogranične transakcije, što će donijeti brojne pogodnosti za građane i privredu, poput smanjenja troškova i skraćenja vremena transakcija.
Centralna banka Crne Gore (CBCG) predala je formalni zahtjev za pristupanje SEPA početkom jula, što je ključni korak ka integraciji crnogorskog finansijskog sistema u evropski ekonomski prostor. Očekuje se da ovaj potez otvori nove mogućnosti za crnogorske građane i kompanije, uključujući lakši pristup evropskom tržištu.
Koopman je istakao da sve zemlje Zapadnog Balkana napreduju ka članstvu u SEPA, a Crna Gora prednjači u tom procesu. Takođe je naveo da Evropska unija planira ubrzati proces zatvaranja pregovaračkih poglavlja sa zemljama kandidatom, dodajući da bi u narednim mjesecima moglo biti zatvoreno više poglavlja nego u proteklih deset godina.
U vezi sa reformskim agendama, Koopman je naglasio da pet zemalja regiona — Albanija, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija — već rade na planovima koji će omogućiti pristup finansiranju iz Plana rasta za Zapadni Balkan, dok Bosna i Hercegovina zaostaje u tom procesu. Naveo je da su visoki ciljevi postavljeni u ovim agendama, a prvi transferi sredstava mogli bi biti realizovani već tokom sljedeće godine.
Koopman je istakao da će, uprkos ubrzanju procesa, biti zadržani strogi uslovi za dobijanje sredstava, uz fokus na rješavanje fundamentalnih pitanja poput vladavine prava. Evropski poslanici izrazili su zabrinutost zbog stanja u oblasti vladavine prava u nekim zemljama, posebno Srbiji i Bosni i Hercegovini, koja još nije finalizovala svoju Reformski agendu.
