Za poređenje, ista čokolada u Njemačkoj, gdje se i proizvodi, u slobodnoj prodaji košta od 3,2 do 4,9 eura. Na akcijskim cijenama se može kupiti i za manje od tri eura.
Važna napomena: Prosječna zarada u Crnoj Gori je oko 1000 eura, dok ona u Njemačkoj iznosi oko 3000 eura.
Ništa od akcijskih cijena
Kako se približava špic ljetnje sezone, trgovci na crnogorskom primorju koriste priliku da “pojačanu potražnju” pretoče u vanserijsku zaradu. Neformalno se u trgovinskim krugovima već može čuti da „akcijskih cijena na primorju do kraja ljeta neće biti“, što u prevodu znači: cijene mogu ići koliko god tržište (ili turistički džep) dozvoli.
Voće, povrće, suhomesnato – sve u zoni luksuza
Osim slatkiša, vrtoglavi rast cijena pogađa i osnovne životne namirnice. Suhomesnati proizvodi, voće i povrće skuplji su, kako tvrde žitelji Budve, i do nevjerovatnih 60 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Inflacija izmiče kontroli
Prema posljednjim podacima MONSTAT-a, godišnja inflacija u Crnoj Gori iznosi 3,9%, ali su stvarni efekti na potrošačku korpu znatno dramatičniji.
Ekonomski analitičari upozoravaju da je tržište u stanju „neformalne deregulacije“, gdje sezonski rast potražnje daje alibi za pretjerane cjenovne skokove.
Politička reakcija – ironija i (ne)odgovornost
Na društvenoj mreži X oglasio se i Vatroslav Belan, lider Liberalne partije, koji je na ironičan način komentarisao trenutnu situaciju i uputio kritiku Vladi Crne Gore:
– Poštovani predsjedniče Vlade rekao bih da na primorju imate jednu laganu ‘paf-paf’ situaciju. Preporučujem da trknete do primorskih gradova i porazgovarate sa građankama i građanima, čini mi se da uočavaju da sve Vladine genijalne akcije i ‘odgovorne politike’ u borbi protiv inflacije ponovo nisu donijele rezultat – navodi on.
Dodao je i da “čak i proizvodi sa limitiranim cijenama” rastu, te sarkastično predložio da premijer ponese “tabele da lijepo objasni narodu”.

Građani između turizma i preživljavanja
Dok turisti možda mogu da podnesu previsoke cijene tokom kratkotrajnog boravka, domaće stanovništvo sve teže izlazi na kraj sa svakodnevnim troškovima.