On ističe da je Srpska crkva u Crnoj Gori ostala posljednja nada i šansa, velikosrpskom projektu za vraćanje Crne Gore u nacionalni Srpski korpus.
–Srpska crkva je posijala sjeme zla !
Kao posljednji relikt 1918. godine, Srpska crkva u Crnoj Gori je ostala posljednja nada i šansa, velikosrpskom projektu za vraćanje Crne Gore u nacionalni Srpski korpus.
Procijenila je ta crkva da je ovo pravi trenutak za stvaranje Srpske Crne Gore, obezbijedivši podršku i na spoljnjem i na unutrašnjem planu.
-Naučili su tako svoj vjerujući narod da je normalno guslati ispod crne četničke zastave sa mrtvačkom glavom i uramljene slike Draže Mihailovića;
– Naučili su ih da je četnički put, njihov put do slobode, a antifašizam satanizam;
– Da Crne Gore i Crnogoraca nikada bilo nije, već da su to “kopilad i nakot”, začeti u “Titovom Jajcu”, te da su nastali poslije njihovog vladike i da će nestati prije njega;
– Da postoji samo Srpski jezik, Srpska zastava, Srpska kultura i Srpska istorija;
– Da su litije – uličarenje, kletve i proklinjanja poželjna sredstva u borbi protiv Crnogoraca, a mržnja normalan i poželjan oblik ljudskog odnosa.
– Da su oni većina, a ne manjina i da im basta “osloboditi” ovu svetu zemlju od “domaćih izdajnika”
Sve su ih to naučili i od njih nažalost napravili bogohulnike spremne za neki njihov novi “krstaški rat”. Na sličan način su mijenjali svijest svog nesrećnog naroda u Bosni i Hrvatskoj, koji je to skupo i krvavo platio.
Mi koji sve ovo znamo, koji volimo i želimo sačuvati ovu jedinu svoju zemlju, svoj i njen ponos, ovoga puta možemo i moramo pobijediti samo uzdržanošću i ljubavlju. Samo naša ljubav i mir u duši, jer smo pravednici, može poraziti mržnju kojom smo zapljusnuti.
Sve to moramo jer ova zemlja zaslužuje još jednu šansu i mi sa njom zajedno, a da više ništa neće biti isto – neće! Mora biti bolje, napisao je Živković.
