STEGA – neformalna građanska asocijacija slobodnih građana, nastala je 23. aprila 2024 godine, potpisivanjem Deklaracije o izradi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru.
U cilju unapređenja svojih aktivnosti STEGA će dana 12. februara 2025. godine, održati godišnju Skupštinu, na kojoj će definisati dalje pravce svoga programskog djelovanja.
Skupštinu STEGA-e otvoriće privrednik Vladimir Nikaljević sa temom „STEGA – izvorna državotvorna i prozapadna energija“, nakon čega će Skupština nastaviti rad po programskim Redakcijama.
Vladimir Nikaljević otvorio je Skupštinu STEGA-e govoreći o temi „STEGA – izvorna državotvorna i prozapadna energija“.
Nikaljević je na početku pročitao svoj tekst navodeći da će to uraditi kako ne bi ušao u digresije.
Naslov teksta je STEGA je ,,Izvorna državotvorna i prozapadna energija”.
,,Zakoniti i profesionalni rad insititucija je namjerno sabotiran i blokiran”, navodi Nikaljević.
STEGA se pojavila da pokrene sve snage koje teže istom cilju-napredak Crne Gore.
Kako je kazao, Ustav Crne Gore je njena najveća zaštita. Ozdravljenje je jačanje institucija i javnog poretka, poručuje on.
Nakon izlaganja Nikaljevića, u ime redakcije za Pravni i politički sistem učesnicima Skupštine se obratio prof. dr Branislav Radulović koji je govorio o „STEGA od ideje do realizacije Agende 2028“.
Radulović je naveo da je će proces izrade strategije trajati dvije godine. Cilj je da se postigne punopravno članstvo Crne Gore u EU.
,,Mi smo svoj centar, ničija teritorija”, kazao je Radulović.
On je istakao da je cilj da budemo građani, a ne stranci u Evropskoj Uniji.
U zaključku, Radulović je kazao da će STEGA biti rezultat zajedničkog rada, što će se postići iskrenim dijalogom.
Sledeći se obratio advokat Vlado Vuković govoreći o Zakonu o državnoj svojini i Zakonu o državljanstvu, kao i o opasnosti ishitrenih promjena.
Vuković je rekao da je STEGA odmah prepoznala da se želi promijeniti državno-pravni status grobalja.
Premijer je najavio da će se povući amandam iz Skupštine, rekao je Vuković. Pravni tim cijeni da je STEGA dala glavni zamajac za prepoznavanje pokušaja promjene državno-pravnih statusa grobalja u Crnoj Gori, navodi on.
,,Ova borba će biti duga i teška”, zaključio je Vuković.
Zatim se obratila doc. dr Nikoleta Đukanović govoreći na temu „Crna Gora od stabilokratije do
stabilnog rušenja demokratije“.
Đukanović je kazala da je očigledno da je u poslednjih nekoliko godina, nakon smjene višedecenijske vlasti, ali i pored snažnih uticaja stranih faktora, kao što je Evropska Unija, Crna Gora se suočava sa sporim procesom usvajanja demokratskih vrijednosti.
,,Partijsko rukovodstvo gotovo u cjelosti kontroliše selekciju kandidata za poslanike”, navodi Đukanović.
Ona ističe da su potrebne partije koje liče na demokratske aktere. Oni nijesu predstavnici građana nego partija, dodaje Đukanović.
,,Česta je zloupotreba dražvnih resursa u za potrebe preizbornih kampanja. Ovo je jedanko i prije i nakon smjene vlasti”, kaže ona.
,,Nama dominantno građani vjeruju ckrvi i vojsci”, navodi Đukanović.
Sledeći se predstavio doc. dr Nikola Šaranović sa temom „Crna Gora u EU – zov cilja i izazov puta“.
Šaranović na početku postavlja temu za razmišljanje – Kojim bi se to građevinama Crna Gora predstavila u ,,Maloj Evropi”?
U ime redakcije za Ekonomiju i privredni razvoj svoje izlaganje je započela prof. dr Vesna Maraš temom „Izazovi i perspektive crnogorskog vinogradarstva“, a nakon nje prof. dr Rade Ratković koji je govorio o temi „Turizam od razvojne šanse do propuštene prilike.“
Maraš je na početku svog izlaganja govorila o strukturi korišćenja poljoprivrednih zemljišta. Prinos grožđa iznosio je 50 posto od ukupne proizvode voća u Crnoj Gori, kazala je ona.
10 posto u sferi viogradarstva i vianrstva čine privatnici, dok 90 posto ostvaruje jedna kompanija u Crnoj Gori (13. Jul – Plantaže)
Maraš je željela je apostrofirati koliko su ,,13. Jul – Plantaže” važne za dalji razvoj Crne Gore u ovom smjeru.
Ona je istakla kako su ,,13. Jul – Plantaže” najprizantiji brend Crne Gore.
Maraš je poručila da je itekako važno raditi na širenju vinske kulture.
Ratković je naveo da Crna Gora ima jednu stratešku prednost – prirodna baština. Međutim, mnoge od njih su u opsanosti, na primjer vode, navodi on.
On je rekao da u Crnoj Gori postoji puno strukturnih problema u turizmu.
Turizam je djelatnost koja nije ,,samonikla”, kaže Ratković.
Prisutan je kontinuitet gubitaka u turizmu, kako Ratković ističe, od 2005. godine, što je još jedan problem.
U ime redakcije za Nauku i obrazovanje govorio je prof. dr Adnana Prekić o obrazovanju izmedju racionalnog pristupa i humanističkih vrijednosti. Nakon nje, predstavio se prof. dr Miomir Jovanović temom „Crna Gora između liberalizacije obrazovanja i „lažnih“ diploma.“
Prekić je naveo da kada se tiče obrazovanja i nauke, postoji nekoliko stvari oko kojih je crnogorsko društvo saglasno.
On kaže da je crnogorsko društvo jednoglasno i oko toga da su promjene neophodne.
Prenkić je naveo ,,Princip konsezusa” – Po njegovom uvjerenju, neuspješnost reformi u Crnoj Gori leži u tome što je svaka reforma zamišljena tako da se završi u mandatu jedne vlade.
On je ponudio nekoliko smjernica: Potreban je efikasan i funkcionalan obrazovni sistem, kazao je on. Zatim, uspostavljanje novog koncepta nastave. Ovo se odnosi na to da bi djeca odlazila u školu u 8 sati, a vraćala bi se kući u 17:00 časova, do kada bi sve školske obaveze bile gotove. Ostatak dana bi iskoristili za slobodno vrijeme, rekao je Prekić. Zatim, jačanje istraživačke autonomije, kao i društvena funkcija nauke i obrazovanja.
Jovanović je kazao da nema namjeru da govori o značaju obrazovanja. Ističe da je znanje privilegija.
Obrazovni sistem je stub svakog društva, naveo je on.
,,Jedna karakteristika visokog obrazovanja je to da sa jedne strane nemamo dovoljno studenata za određeni studijski program, dok je sa druge strane obrnuto”, rekao je Jovanović.
,,Kada posmatramo sam proces usvajanja zakona, možemo doći do zaključka da se određeni koraci preskaču”, ističe on.
Jovanović ovdje vidi prostor za STEGU gdje će se organizovati javne rasprave, odnosno kvalitetni nastup.
,,Ono o čemu bi trebalo razmišljati je to da se treba ići u smjeru fleksibilnijih obrazovnih programa”, smatra on.
,,Najbolja investicija je investicija u znanje”, dodaje Jovanović.
,,Mnoge odgovore na mnoga pitanja nemamo ni dan danas. Umjesto da se bavimo reformama, pričamo o lošim učenicima i učenicama i lažnim diplomama”, zaključio je Jovanović.
Aktivnosti rekakcije za Medjunarodne odnose i bezbjednost predstavio dr Boro Vučinić koji je prezentovao okvirni plana STEGA-e na polju medjunarodnih odnosa i bezbjednosti.
Vučinić je kazao kako bi u današnjem razgovoru fokus trebao biti na proaktivnosti.
Što se tiče plana na kojem će STEGA poraditi, on ističe debate i razne druge aktivnosti, koje će poboljšati jako loše stanje u crnogorskoj diplomatije.
Vučinić je pomenuo i tragediju na Cetinju, ističući da je jasno da se na vrhu nalaze ljudi koji ne osjećaju odgovornost za ovakvu tragediju.
U ime Redakcije za Zdravstvo i socijalnu politiku govorio je prof. dr Boban Mugoša na temu: „Izazovi primarne zdravstvena zaštita u crnogorskom zdravstvu“.
Buduće aktivnosti redakcije za Kulturu predstavio je prof. Andro Martinović temom „Kultura kao osnov kohezije društva“, a Slobodan Marunović govorio je na temu „Crnogorska kultura – izazovi i perspektive“
U ime redakcije za Zaštitu kulturne baštine i prostora govorio je mr Dragan Marković na temu „Izazovi politike upravljanja prostorom“.
Nakon uvodnih izlaganja na Skupštini STEGE biće organizovana raspravu u cilju definisanja daljih aktivnosti redakcija na izradi Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru, a planirano je i usvajanje zaključnih poruka.
