Kju groznicom zaražene su još dvije osobe i time ukupan broj registrovanih slučajeva u Crnoj Gori tokom ove godine iznosi deset.
Posljednje pristigle dvije prijave upućene su od strane epidemiološke službe Doma zdravlja Nikšić. U pitanju su osobe koje su profesionalno izložene uzročniku ove bolesti i koje su već epidemiološki praćene zbog aktuelne situacije u tom gradu.
Načelnik odjeljenja za nadzor i kontrolu vektora, vektorskih bolesti i zoonoza, specijalista epidemiolog Nebojša Sekulić kaže da je opšte stanje tih pacijenata dobro.
“Ja sam se čuo sa tim pacijentima. Trenutno su u dobrom opštem stanju, nisu hospitalizovani. Više su, da kažem, ovako emotivno potrešeni u smislu nedostatka farme koju su imali do prije nekoliko dana, ali zdravstveno se trenutno osjećaju dobro”, kazao je Sekulić.
Govoreći o simptomima kod ljudi kada je u pitanju Q groznica, Sekulić kaže da mogu da budu slični gripu.
“Obično su to neka iznenadna glavobolja, groznica, bolovi u mišićima, umor, može čak i noćno znojenje da se javi. Nekada se desi i gubitak u težini takođe, ali u suštini to je bolest koja se liječi. Takođe, ova bolest ne operećuje toliko zdravstveni sistem, čim imamo podatak da je u posljednjih desetak godina bilo oko 30-ak slučajeva”, naveo je on.
Sekulić ističe da Q groznica nije nešto što je neizlječivo i što iziskuje izolaciju i stigmatizaciju tih ljudi.
Najbitnije je, kaže, da postoje ljekovi, antibiotici koji se daju u slučaju infekcije.
Sekulić je ponovio da ljudi zaraženi Q groznicom nisu hospitalizovani, da su na kućinom liječenju i za sad sve ide kao treba.
Na pitanje kako se prenosi Q groznica na ljude i kako se manifestuje kod zaraženih osoba, Sekulić kaže:
“Najčešće su, u suštini, infekciji izloženi ljudi koji su profesionalno vezani za farmu i poslove na farmi, kao i veterinari. Naravno, životinje koje su oprilike dominantne za prenos su koze, ovce, goveda. Iako se koksijela može naći i kod raznih vrsta sisara, prisutna je i u glodarima, u divljim životinjama i svuda. Odnosno, to je jedan ubicitaran oblik života bakterija, koju možete naći na bilo kojoj tački zemaljske kugle”, pojasnio je Sekulić.
Ono što je najbitnije, kaže on, jeste da se ljudi pridržavaju nekih primitivnih smjernica, da se pravilno rukuju, pogotovo prilikom dešavanja kada dolazi do porođaja, jer se veliki broj uzročnika bolesti, odnosno, od same baterije kokisjele, nalazi u tkivima materice u amnionskoj tečnosti.
Sekulić ističe da se najčešće ljudi zaraze udisanjem kontaminirane prašine, odnosno aerosola, prilikom rada sa životinjama naročito prilikom porođaja.
Kaže da je to taj put prenosa koji je dominantan.
Sekulić je istakao da Q groznica nije bolest koja se širi poput, recimo, gripa ili korone.
“Interhumani prenos između ljudi je vrlo, vrlo rijetka pojava. On jeste zabilježen, ali potrebne su okolnosti da bi se nešto takvo desilo. Tako da ljudi ne zahtijevaju da budu izolovani, izolacija nije neka od mjera. U suštini, bolest se vrlo teško prenosi interhumano. Tako da nema bojazni da se to može proširiti. Ne očekujemo da će biti neki veliki broj slučajeva. Vrlo vjerovatno da će biti novih slučajeva, neke pretrage su u toku, upravo se i rade. Ali to su ljudi koji su izloženi, koji su profesionalno vezani za takav vid posla. Očekujemo da će se desiti da se javi po koji slučaj, ali ne očekujemo sad neku eksploziju još uvijek”, rekao je Sekulić.
Na pitanje da li je neka kategorija pacijenata posebno ugrožena, Sekulić kaže da su to pacijenti koji su imali istoriju bolesti, oni koji recimo imaju problema sa srčanim zaliscima. Takođe, kako dodaje, trudnice mogu da budu više ugrožene, kao i osobe koje su imunokompromitovane.
“To su neke kategorije koje bi trebalo pripaziti u slučaju da dođe do internacije”, zaključio je Sekulić.
