Neaktivnost mladih koji nijesu zaposleni niti u procesu obrazovanja ili obuke (NEET) ima ozbiljne ekonomske i društvene posljedice, a ulaganje u aktivaciju te kategorije stanovništva ključno je za održiv ekonomski razvoj i društvenu stabilnost, poručili su iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Prema posljednjim podacima iz Ankete o radnoj snazi za prošlu godinu, koju sprovodi Monstat, 20,3 odsto mladih u Crnoj Gori, od 15 do 29 godina, spada u NEET kategoriju.
Procentualna stopa NEET osoba u ukupnoj populaciji mladih je 2022. godine iznosila 23,2 odsto, 2021. godine 26,5 odsto, a 2020. je u Crnoj Gori bilo oko 33,5 hiljada mladih od 15 do 29 godina koji nijesu bili zaposleni niti u sistemu obrazovanja ili obuke, što je činilo 26,6 odsto ukupne populacije mladih.
Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga su, govoreći o ekonomskim posljedicama neaktivnosti NEET mladih, kazali da država gubi značajan deo potencijalne produktivnosti i suočava se sa povećanim troškovima za socijalne programe i podršku nezaposlenima.
“Društvene posljedice uključuju veći rizik od socijalne isključenosti, kriminala i antisocijalnog ponašanja među mladima, što dodatno destabilizuje zajednicu. Smanjuje se šansa za socijalnu mobilnost i integraciju, što može dovesti do dubljih društvenih nejednakosti”, rekli su iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Agenciji MINA.
Ulaganje u aktivaciju NEET mladih, kako su poručili iz tog Vladinog resora, ključno je ne samo za smanjenje troškova države, već i za održiv ekonomski razvoj i društvenu stabilnost.
Psiholog Miloš Bulatović upozorava da bez mogućnosti i šansi, kao i bez znanja i vještina, mladi ne mogu imati očuvano mentalno zdravlje.
Kako je kazao, kada mlada osoba na vrhuncu svoje životne snage biva uskraćena da taj svoj potencijal ispolji, sigurno je da će se osjećati isfrustrirano, u najširem smislu te riječi.
« Nadalje, te neostvarenosti mogu voditi ka manjim ili većim problemima, koji se mogu oslikati u samim osobama i/ili se mogu preliti na društvo. Tako možete dobiti ne samo nezadovoljne pojedince, već i društvo koje pulsira i otkriva na svakom koraku odjeke tih nezadovoljstava », rekao je Bulatović Agenciji MINA.
Na putu aktivacije NEET mladih postoji više izazova, a iz resornog ministarstva poručuju da će u cilju njihovog rješavanja nastaviti sa razvojem i implementacijom efikasnih mjera koje će poboljšati pristup informacijama, karijernim uslugama i obrazovanju, a sve u cilju osnaživanja mladih za uspješan ulazak na tržište rada.
Kao prvi izazov iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga izdvojili su nedostatak informacija o tržištu rada, što često onemogućava mlade da budu svjesni raspoloživih prilika i potrebnih vještina za određene poslove.
Oni su kazali da prepreku predstavlja to što mnogi mladi ne koriste dostupne resurse za savjetovanje, što ih lišava dragocjenih informacija i smjernica, a pored toga postoji i značajan nedostatak specifičnih vještina, kao što su digitalne i jezičke kompetencije, koje su ključne u savremenom radnom okruženju.
Iz Ministarstva su rekli da, takođe, tehničke i stručne vještine često nijesu u skladu s potrebama poslodavaca i da, na kraju, nedostatak motivacije i samopouzdanja, uz nedovoljnu praktičnu obuku i dualno obrazovanje, dodatno otežava aktivaciju NEET mladih.
Na pitanje šta vidi kao glavne izazove na putu aktivacije NEET mladih i da li su oni isključivo sistemske prirode ili nekada postoje i neki lični razlozi, Bulatović je odgovorio da je i jedno i drugo prisutno.
On je poručio da svi oblici i servisi podrške društva, usmjereni ka pojedincima, moraju imati nekoliko ispunjenih uslova – dostupnost, vidljivost, dinamičnost i različitost.
Sa druge strane, kako je istakao Bulatović, potrebno je jačati unutrašnje potencijale i kapacitete tih mladih osoba, da ne osjete da su na marginama društva i da se njima društvo bavi tek povremeno, već da su u centru društvenog interesovanja.
Prema riječima Bulatovića, jedno društvo je funkcionalno onoliko koliko su funkcionalni svi pojedinci koji čine to društvo.
“Naše društvo je izrazito malo, stoga različiti modeli podrške mogu vrlo lako da se primjene i da se vrlo brzo vide efekti tih istih promjena. Na kraju, zar ne treba da težimo tome da nam društvo bude zdravo, sa zdravim pojedincima koji ga čine”, naveo je Bulatović.
Priliku za posao, obrazovanje ili stručno usavršavanje NEET mladi dobiće kroz sprovođenje Garancije za mlade. Od januara naredne godine biće pokrenuti pilot-projekti u odabranim opštinama koji ciljaju mlade ljude kroz programe obuke, stručne prakse i mentorstvo.
Pilotiranje će se realizovati u Ulcinju, Nikšiću i Bijelom Polju, a pilot opštine, kako su kazali iz rersornog ministarstva, izabrane su uzimajući u obzir preduslove za implementaciju.
Na pitanje da li se trenutno sprovode još neki programi podrške zapošljavanju NEET mladih, iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga su odgovorili da Zavod za zapošljavanje (ZZZ) u kontinuitetu sprovodi aktivne politike zapošljavanje i da su velikim dijelom one bile usmjerene upravo ka mladima ljudima u Crnoj Gori i poboljšavanju njihovog statusa.
Ministarstvo, kako su poručili, planira sprovođenje još nekih aktivnosti u cilju unapređenja prilika za razvoj i ostvarenje punog potencijala NEET mladih i u krajnjem zapošljavanja te populacije.
“Planiramo niz drugih mjera kroz ZZZ, kao što su obuke, prekvalifikacije, podsticaji za zapošljavanje i samozapošljavanje, kao i podrška poslodavcima u cilju boljeg povezivanja sa nezaposlenima, uključujući NEET mlade”, naveli su iz resornog ministarstva, dodajući da su u planu i specifične mjere za razvoj vještina i osnaživanje karijernog savetovanja, kako bi se mladi bolje pripremili za tržište rada.
Iz Ministarstva su rekli da su, takođe, fokusirani na jačanje saradnje sa nevladinim organizacijama (NVO) i lokalnim zajednicama, kao i na poboljšanje kvaliteta i dostupnosti obrazovanja i obuke za mlade, kako bi se povećala njihova zapošljivost i konkurentnost na tržištu rada u skladu sa evropskim standardima.
Oni su ukazali da nedostatak digitalizacije, takođe, predstavlja značajan problem, jer otežava pristup savremenim obukama i programima.
“Kako bismo riješili taj izazov, ZZZ aktivno radi na procesima digitalizacije svojih usluga i platformi, omogućavajući mladima lakši pristup informacijama, obukama i programima podrške”, dodali su iz Ministarstva rada, zapošljavanja I socijalnog dijaloga.
Odgovarajući na pitanje na koji način bi se NEET mladi mogli zainteresovati da pokriju neka pozicije za koje nema dovoljno radne snage, iz tog resora su rekli da ključni korak za postizanje tog cilja uključuje organizovanje besplatnih ili subvencionisanih programa obuka usmjerenih ka deficitarnim zanimanjima, poput IT sektora, turizma i građevinarstva, kako bi mladi stekli potrebne vještine.
Potrebno je, kako su ukazali, pružiti stipendije i subvencije mladima za edukaciju i zapošljavanje, kao i olakšice poslodavcima koji zapošljavaju obučene mlade radnike, unaprijediti savjetodavne službe, koje će pomoći mladima da pronađu posao u skladu sa njihovim vještinama, aktivno uključiti lokalne zajednice i NVO u promociju i pružanje podrške za ove inicijative i koristiti društvene mreže i digitalne platforme za informisanje mladih o mogućnostima za zapošljavanje i obuku.
Uspjeh svih mjera koje se sprovode i onih planiranih važan je da bi Crna Gora u narednim godinama smanjila NEET stopu i pokušala da se približi prosječnoj NEET stopi u Evropskoj uniji (EU), koja, prema podacima EUROSTAT-a za prošlu godinu, iznosi 11,2 odsto, dok je u 2022. bila 11,7 odsto.
Taj uspjeh nije važan samo da bi brojke bile povoljnije, već zato što, kako ukazuje psiholog Bulatović, sve ranjive grupe, pa i mladi bez obrazovanja i zaposlenja, mogu imati, pored stigmatizacije od strane drugih, i autostigmu i biti obuhvaćeni fenomenom “prijetnja stereotipom”.
“Autostigma predstavlja jednu formu samoopstruirajućeg, kako mišljenja, tako i vjerovanja i ponašanja. Autostigmatizacijom sami sebe zaustavljamo i pasiviziramo, na taj način implicitno potvrđujući sve ono što stigma nosi”, pojasnio je Bulatović.
Kod NEET mladih, kako je ukazao, može biti prisutan još jedan fenomen, a to je prijetnja stereotipom.
“To znači da se može formirati stav da od ovih mladih osoba se može, ili još preciznije ne može očekivati ništa, odnosno da u svom životu neće postići ništa, jer nemaju niti obrazovanje niti zapošljenje”, naveo je Bulatović.
Kako je upozorio, unaprijed formirana očekivanja, koja su nerijetko praćena nekim negativnim stavom, i te kako demotivišu onoga prema kojem je taj stereotip usmjeren kao prijeteći.
A problem NEET mladih, kako su kazali iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, država je prepoznala i u svojim strategijama.
„Vlada u kontinuitetu radi na unapređenju politika koje se odnose na mlade, a kada su konkretno u pitanju NEET mladi, ističemo dva strateška dokumenta koja prepoznaju NEET populaciju mladih u Crnoj Gori – Nacionalna strategija održivog razvoja do 2030. godine i Nacionalna strategija zapošljavanja 2021-2025“, naveli su iz Ministarstva.
Mladi iz NEET populacije, kako su rekli iz resornog Ministarstva, prepoznati su i u Strategiji za mlade 2023-2027, kao posebno ranjiva kategorija mladih ljudi koji su u potpunosti odvojeni od tržišta rada, sistema obrazovanja i obuke.
„Na lokalnom nivou, podrška mladima uređena je lokalnim akcionim planovima (LAP) za mlade. U toku 2021. godine sve 24 crnogorske opštine kreirale su LAP ili lokalnu strategiju za mlade“, kazali su iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Iz tog resora su rekli da, iako su propisane mjere bile usmjerene na povećanje zaposlenosti i nivoa obrazovanja mladih, što se svakako odražava i na NEET populaciju, NEET mladi najčešće nijesu izdvojeni kao zasebna kategorija na koju se treba fokusirati.
Zakonodavni okvir koji se bavi pitanjem mladih, kako su podsjetili iz Ministarstva, u Crnoj Gori definisan je kroz Zakon o mladima.
„Iako se NEET mladi ne prepoznaju kao posebna kategorija, od velikog je značaja, jer se njime uređuje način utvrđivanja i sprovođenja omladinskih politika, kao i mjere i aktivnosti koje se preduzimaju u cilju unaprjeđivanja društvenog položaja mladih i stvaranja uslova za ostvarivanje njihovih potreba“, naveli su iz Ministarstva.
Budućnost Crne Gore u rukama je mladih i zato svi činioci društva treba da, kroz kontinuirani dijalog, osluškuju potrebe i pristupe adekvatnom rješavanju problema sa kojima se suočavaju NEET mladi.
Jedan od neizostavnih učesnika tog dijaloga su NVO, koje godinama ukazuju na to da položaj mladih mora da bude u fokusu donosilaca odluka. Konkretnim aktivnostima i naporima koje ulažu u oblasti zapošljavanja NEET mladih osiguravaju da se glas te populacione grupe čuje.
Aktivacija te kategorije stanovništva je izazovna, ali je neophodna, i prvi korak na tom putu jeste da se osigura da NEET mladi budu prepoznati kao posebna kategorija u svim strateškim dokumentima koje ih se tiču, kao i u zakonodavnom okviru.
Jednako važan cilj odnosi se na poboljšanje kvaliteta i dostupnosti programa karijernog savjetovanja kako bi se mladima pružila adekvatna podrška u donošenju ključnih odluka o karijeri, a najava resornog ministarstva da su u planu specifične mjere za razvoj vještina i osnaživanje karijernog savetovanja ohrabruje da će on biti i ispunjen.
Ovaj tekst nastao je u okviru projekta “Inkluzivan napredak ka EU integracijama – Osnaživanje civilnog društva za učinkovit doprinos inkluzivnom razvoju lokalnih zajednica”, koji finansira EU i Ministarstvo javne uprave Crne Gore, a sprovodi Forum MNE i Centar za omladinsku edukaciju.
Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost Foruma MNE i ne odražava stavove EU i Ministarstva javne uprave Crne Gore.
