U dokumentu “Demografska kriza: Da li Crna Gora planira ili improvizuje?”, koji su objavili Centar za demokratsku tranziciju (CDT) i Društvo statističara i demografa, ističe se da je na kritični datum popisa, 31. oktobra 2023. godine, Uprava za statistiku zabilježila 46.898 stranaca sa uobičajenim mjestom boravka, dok je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) vodilo evidenciju o čak 98.694 stranih državljana sa privremenim ili stalnim boravkom.
Najveći raskorak zabilježen je kod ruskih državljana – prema popisu ih je bilo 13.550, dok MUP registruje čak 27.032. Slična disproporcija primijećena je i kod državljana Srbije (13.031 prema 22.661) i Turske (1.869 prema 9.467).
Prema važećem Zakonu o popisu, svi stranci sa regulisanim boravkom, ali i oni koji planiraju ostati u zemlji duže od godinu dana, trebalo je da budu obuhvaćeni. Ipak, istraživanje ukazuje da je obuhvat bio znatno manji, dijelom zbog slabih informativnih kampanja, nedostatka prevoda i jezičkih barijera, ali i zbog ograničenog dometa popisivača.
“Ovo nije samo tehnički problem, već ozbiljno pitanje pouzdanosti statistike i sposobnosti države da planira razvoj na osnovu stvarnog stanja”, navodi se u dokumentu CDT-a i Društva statističara.
U vremenu kada stranci igraju važnu ulogu u ekonomiji, obrazovanju i tržištu nekretnina Crne Gore, njihova “statistička nevidljivost” otežava kreiranje inkluzivnih javnih politika i predstavlja signal da je sistem popisa nužno reformisati.
