Crna Gora je među prvih šest država u Evropi kada je u pitanju gojaznost djece, saopštila je predsjednica Banke hrane,Marina Medojević.
– Pitamo se da li nadležni znaju da se većina porodica koja živi u zoni siromaštva bazično hrani namirnicama od brašna, krompira i tjestenine jer su najjeftinije a koje direktno doprinose gojaznosti. Često ni tih namirnica nema dovoljno, te se roditelji odriču svog obroka u korist djece – navela je ona.
Sve je veći broj, kako isitiče, porodica koje zapadaju u nemaštinu jer se broj nezaposenih lica u Crnoj Gori uvećava. Cijena prehrambenih namirnica, naglasila je, učestalo se povećavaju a pomoći države skoro da nema.
– Narodne kuhinje postoje u svim većim gradovima i formiraju se ne rijetko liste čekanja za obrok. Broj humanitarnih akcija namijenjenih liječenju i nabavci hrane za djecu, su skoro pa svakodnevna pojava što ukazuje da država nema adekvatan odgovor – dodaje Medojević.
Prema njenim riječima, gojaznost djece je posljedica ishrane koja je ne rijetko izazvana lošim životnim standardom.
– Roditelji djecu hrane najjeftinijim namirnicama kako bi bila sita, luksuz je misliti na zdravu hranu. U velikom problemu su mlade majke koje ne mogu da doje djecu pa se ne rijetko odlučuju za razblaženo kravlje mlijeko koje ne pogoduje bebama. Država nije ništa učinjela da porodicama u stanju socijalne potrebe pomogne, da hrana za bebe bude pristupačnija – istakla je predsjednica Banke hrane.
Jedan od načina da se djeca zaštite od, kako kaže, “loše” hrane pune praznih kalorija visoke energetske vrijednosti je da se uvede zdrava užina u školama, koja bi osim koristi djeci donijela i dobrobit lokalnim proizvođačima voća, sokova, povrća, mlijeka, mesa, jaja …
– Način da se djeci koja žive u porodicama sa nižim standardom pomogne da se zdravije hrani je besplatna podjela zdravih namirnica na nedjeljnoj bazi u socijalnim samoposlugama, za koje se Banka hrane zalaže dugi niz godina – navela je ona.
Važno je, ističe Medojević, i obrazovati mlade roditelje i djecu o zdravoj ishrani što je zadatak medija i obrazovnog sistema.
– Gojaznosti vodi ka psihološkim, kadiovaskularnim, problemima sa dijabetesom i ostalim zdravstvenim nedaćama. Podizanje javne svijesti o problemu gojaznosti doprinosi da se smanje ozbiljni zdravstveni problemi djece ali i odraslih ukoliko prati konkretna pomoć u prevazilaženju problema, za kategorije lica u stanju socijalne potrebe – zaključuje Medojević.
