“Uprkos snažnim političkim i društvenim turbulencijama u Crnoj Gori u proteklih pet godina, koje su pogoršane uticajem spoljnih aktera, Crna Gora ostaje posvećena manjinskim pravima, definišući se kroz svoju različitost i interkulturalizam, i ostajući aktivna u promovisanju kultura, identiteta i učešća nacionalnih manjina u teškim društvenim uslovima”, navodi Savjetodavni komitet Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Savjeta Evrope (FCNM) u novom danas objavljenom mišljenju.
Međutim, kako ističu, potrebni su istinski napori da se stabilizuju i unaprijede međunacionalni odnosi koji su uzdrmani poslednjih godina.
“Dio nedavne političke nestabilnosti u Crnoj Gori je posljedica pandemije Covid-19, ali je dobrim dijelom rezultat Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je na kraju izmijenjen kako bi se uklonile sporne odredbe”, smatra Savjetodavni komitet.
Takođe se u Izvještaju pominje da spoljni akteri mogu nastojati da instrumentalizuju različitost kako bi uticali na političku i društvenu situaciju u zemlji. Savjetodavni komitet posebno primjećuje „pritisak koji je vršen na pravo na samoidentifikovanje tokom popisa 2023.“, pozivajući se na kampanju na bilbordima koja je primijećena tokom posjete Komiteta zemlji, koja je vršila pritisak na pojedince da se identifikuju na određene načine i stoga je izazvala ozbiljnu zabrinutost u vezi sa tim pravom na slobodnu samoidentifikaciju.
“Dok vlasti Crne Gore rade u nadi da će se situacija s vremenom stabilizovati, i sa stabilnom vladom koja je sada na snazi, ima posla na evaluaciji efekata proteklih pet godina i osmišljavanju mjera politike za sveobuhvatno rješavanje ovih pitanja, takođe angažovanje sa civilnim društvom, predstavnicima manjina i drugima na (ponovnoj) izgradnji povjerenja”, kaže Komitet.
Pravni okvir za zaštitu pripadnika nacionalnih manjina, uglavnom nepromenjen, ostaje čvrsta osnova za unapređenje manjinskih prava, koja se dobro poštuju, posebno u pogledu obrazovanja na albanskom jeziku manjine, navodi se u Izvještaju.
Situacija Roma i Egipćana i dalje je zabrinjavajuća i zahtijeva hitnu pažnju vlasti na svim nivoima kako bi se riješila lokalna pitanja u vezi sa stanovanjem, dokumentacijom i pristupom zdravstvenoj zaštiti, piše Komitet SE.
