37.9 C
Podgorica
Četvrtak, 3 Jula, 2025
spot_img

Glas Univerziteta Crne Gore u Strazburu: Iskustvo Ane Đurović na Evropskoj studentskoj skupštini 2025

Podijeli:

Kako izgleda predstavljati glas studenata Univerziteta Crne Gore na Evropskoj studentskoj skupštini u Strazburu? To iskustvo dijeli Ana Đurović, izabrana kao jedna od pet predstavnika alijanse Ulysseus na ovom značajnom događaju, koji je održan od 26. do 28. maja 2025, uz prethodnu pripremu. Intervju je pripremila Sirin Fadaui (Syrine Fadaoui), studentkinja Univerziteta Azurna Obala i stažistkinja u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.

Vaš akademski put vas je doveo u srce evropske demokratije. Kako se osjećate kao jedna od odabranih studenata alijanse Ulysseus, koji su učestvovali u Evropskoj studentskoj skupštini 2025?

ĐUROVIĆ: Osjećam izuzetnu čast i zahvalnost što sam imala priliku da budem jedna od odabranih studenata koji su učestvovali na Evropskoj studentskoj skupštini. Biti među studentima iz različitih dijelova Evrope koji dijele zajedničku viziju budućnosti bilo je nevjerovatno iskustvo koje me dodatno motivisalo da se aktivnije uključim u društvene i političke procese i da se borim za bolji položaj Crne Gore i njenih državljana u svijetu.

Šta je za vas značilo predstavljati Univerzitet Crne Gore i Evropski univerzitet Ulysseus na ovako velikom evropskom događaju?

ĐUROVIĆ: Predstavljati Univerzitet Crne Gore, alijansu Ulysseus i moju zemlju na ovako važnom evropskom događaju za mene je bila velika čast, ali i velika odgovornost. To je bila prilika da doprinesem dijalogu mladih iz cijele Evrope, razmijenim ideje i istovremeno promovišem vrijednosti koje Crna Gora dijeli s Evropskom unijom. U trenutku kada se Crna Gora nalazi na ključnom putu evropskih integracija, ovakav angažman mladih je od suštinskog značaja. Moje učešće vidim kao mali, ali važan doprinos tom procesu – pokazatelj da mladi iz Crne Gore žele i mogu aktivno učestvovati u oblikovanju evropske budućnosti.

Koje su bile glavne teme koje su se razmatrale na različitim panelima događaja?

ĐUROVIĆ: Tokom višemjesečnog programa, učesnici su bili podijeljeni u osam panela, od kojih je svaki obrađivao ključne teme savremenog društva: mentalno zdravlje, zaštita životne sredine i održivost, uloga vještačke inteligencije u demokratiji i inovacijama, obrazovanje kao cjeloživotni proces, socijalna pravda, borba protiv nejednakosti i njegovanje tolerancije i različitosti u Evropi. Glavna ideja bila je da mladi iz različitih zemalja zajednički razviju predloge politika koje će odražavati njihove potrebe, brige i vizije, kako bi se na taj način smanjio jaz između građana i donosilaca odluka. U Strazburu smo zajednički predstavili svoje predloge na plenarnim sesijama i glasali o politikama koje će dalje predstavljati naš glas.

Kako vidite ulogu manjih ili ne-EU zemalja poput Crne Gore u oblikovanju budućnosti Evrope?

ĐUROVIĆ: Konkretno, na primjeru Crne Gore možemo vidjeti kako mala zemlja, kao i zemlja koja i dalje nije članica EU može doprinijeti jačanju budućnosti Evrope. Crna Gora je dugo vremena najnapredniji i najposvećeniji kandidat za članstvo u EU. Kroz proces pristupanja, sprovodi opsežne reforme u oblastima pravosuđa, javne uprave, ljudskih prava i borbe protiv korupcije. Time ne samo da unapređuje sopstveno društvo, već doprinosi i širenju evropskih vrijednosti i vizija na Zapadnom Balkanu. Posvećenost dijalogu i regionalnoj saradnji doprinosi političkoj stabilnosti, što je u direktnom interesu EU.

Kakav je osjećaj zakoračiti u Evropski parlament i učestvovati u političkim simulacijama i debatama?

ĐUROVIĆ: Ući u Evropski parlament i biti dio političkih simulacija i debata bio je za mene poseban trenutak – tada sam zaista postala svjesna koliko je sve to važno. Činjenica da sam se nalazila na mjestu gdje se donose odluke koje utiču na milione ljudi, ostavila je snažan utisak na mene. Osjećaj da i ja, na neki način, mogu doprinijeti boljem životu građana Evrope bio je i stimulativan i inspirativan. Kroz debate i simulacije shvatila sam koliko su dijalog, spremnost na kompromis i jasno argumentovanje ključni u svakom procesu odlučivanja.

Koliko su danas mladi i studenti uključeni u politiku i demokratiju u Evropi?

ĐUROVIĆ: Kod mladih danas u velikoj mjeri postoji nepovjerenje u politički sistem, uvjerenje da se njihov glas ne čuje, kao i osjećaj da ne mogu puno toga promijeniti. Ipak, situacija se polako mijenja. Sve je više evropskih inicijativa koje mladima pružaju prostor za aktivno učešće, dijalog i djelovanje. Tokom mog učešća u političkim simulacijama u Evropskom parlamentu, imala sam priliku da vidim ogromnu posvećenost, ozbiljnost i želju mladih da doprinesu konkretnim predlozima za unapređenje života svih stanovnika EU i to mi je ulilo nadu da mladi zaista mogu biti pokretači velikih promjena. Međutim, da bi se njihov potencijal u potpunosti iskoristio, neophodna je veća institucionalna podrška, kao i jasni mehanizmi za uključivanje u procese odlučivanja. Mladi žele da učestvuju, potrebno je samo da im se pruži više prostora i podrške kako bi se njihov glas zaista čuo i uvažio.

Smatrate li da EU dovoljno podstiče višejezičnost među mladima?

ĐUROVIĆ: Smatram da EU zaista ide u dobrom smjeru kada je u pitanju podsticanje višejezičnosti među mladima. Iako je jasno da su neki jezici, poput engleskog, njemačkog i francuskog najzastupljeniji u svakodnevnoj komunikaciji, primjećuje se veliki trud da se kroz različite programe podstakne učenje drugih jezika. Primjeri za to su Erasmus+ programi, kao i brojne inicijative koje sprovode evropske univerzitetske alijanse. Kroz ta iskustva, mladi ne samo da uče nove jezike, već i bolje razumiju različite kulture, što je izuzetno važno za povezanu i otvorenu Evropu.

Koje su ključne ideje ili predlozi proizašli iz vaših panel diskusija?

ĐUROVIĆ: Naše panel diskusije iznjedrile su mnogo konkretnih i korisnih predloga, posebno u oblastima mentalnog zdravlja, društvenih mreža, klimatskih promjena i obrazovanja. Kroz razgovore smo se složili da je mladima potrebna veća podrška, kako u očuvanju mentalnog zdravlja kroz edukaciju, prevenciju i regulaciju sadržaja na društvenim mrežama, tako i u sticanju novih znanja i vještina, posebno nakon završetka formalnog obrazovanja. Moj panel se fokusirao upravo na to – važnost doživotnog učenja u vremenu brzih promjena. Veoma bitne preporuke odnosile su se na odgovornu primjena vještačke inteligencije, uz predloge za njenu jasnu regulaciju i zaštitu osnovnih prava građana. Govorili smo i o potrebi da studiranje bude pristupačnije svima, kroz povoljnije cijene stanova, kao i bolju novčanu podršku za studente, kako nacionalne, tako i međunarodne. Sve preporuke bile su usmjerene ka stvaranju Evrope koja bolje razumije potrebe kako mladih, tako i svih stanovnika i Evrope u kojoj se svi osjećaju uključeno.

Da li su postojala konkretna rješenja ili neslaganja koja su Vam se posebno izdvojila?

ĐUROVIĆ: Naravno, sve preporuke su bile dobre na svoj način, ali zaista smatram da su preporuke proizašle iz panela koji je obrađivao temu mentalnog zdravlja veoma bitne. Svjedoci smo da živimo u vremenu u kojem je zastupljenost društvenih mreža velika, posebno kod mladih i djece. Društvene mreže često mladima šalju iskrivljenu sliku o stvarnosti, što sve češće dovodi do anksioznosti i psihičkih problema. Upravo zato smatram izuzetno važnim predloge koji se odnose na mentalno zdravlje, kao što su kampanje za razbijanje stigme, bolje dostupnosti stručne pomoći i edukacije o digitalnom svijetu u obrazovnim ustanovama.

Šta smatrate glavnim izazovima javne komunikacije o EU i uopšte o politici?

ĐUROVIĆ: Smatram da je jedan od ključnih izazova u javnoj komunikaciji nedovoljna informisanost građana o radu evropskih institucija i konkretnim inicijativama koje pokreću. Taj prostor nerazumijevanja često popunjavaju neprovjerene i netačne informacije, koje se šire kako u medijima, tako i na društvenim mrežama, stvarajući iskrivljenu sliku o EU. U tom kontekstu, uloga medija je izuzetno važna. Oni imaju odgovornost da prenose tačne, jasne i provjerene informacije. Kvalitetno novinarstvo može pomoći građanima da bolje razumiju procese unutar EU i da se osjećaju više povezano s njima.

Da li Vam je ovaj događaj pružio jasniju sliku o tome kako EU funkcioniše—ili kako bi trebalo da funkcioniše?

ĐUROVIĆ: Da, ovaj događaj mi je svakako pružio jasniju i dublju sliku o tome kako EU funkcioniše u praksi. Tokom studija na Ekonomskom fakultetu u Podgorici stekla sam osnovno teorijsko znanje o evropskim institucijama i njihovim nadležnostima, ali mogućnost da sve to vidim uživo, proces donošenja odluka, dinamiku glasanja i način na koji se vodi dijalog, bila je neprocjenjiva. Posebno je bilo inspirativno čuti obraćanja članova Evropskog parlamenta i osjetiti atmosferu u kojoj se raspravlja o pitanjima od ključnog značaja za budućnost svih nas. Ovaj događaj me dodatno uvjerio da Crna Gora pripada Evropskoj uniji, zajednici koja istinski promoviše i štiti vrijednosti poput slobode, jednakosti, ljudskog dostojanstva i demokratije.

Šta ste lično ponijeli iz ovog iskustva—intelektualno i emotivno?

ĐUROVIĆ: Ovo iskustvo mi je donijelo izuzetno mnogo, kako intelektualno, tako i emotivno. Imala sam priliku da se direktno upoznam s radom Evropskog parlamenta, steknem dublje razumijevanje o funkcionisanju evropskih institucija, njihovih politika i zakonodavnih procesa. Istovremeno, osjetila sam koliko je značajno kada mladi ljudi dobiju prostor da svojim idejama doprinesu oblikovanju budućnosti. Posebno vrijednim smatram poznanstva i mrežu prijateljstava koje sam izgradila s kolegama iz različitih dijelova Evrope. Ta povezanost, razmjena mišljenja i kulturnih iskustava ostaviće trajan trag. Vjerujem da će mi ovo iskustvo otvoriti mnoga vrata u profesionalnom smislu, ali i dodatno podstaći moju posvećenost demokratskim vrijednostima i međunarodnoj saradnji.

Podijeli:

Najnovije

spot_img
spot_img

Popularno

Povezane vijesti

spot_img
spot_img

Najnovije