ASP je juče dostavila 36 pojedinačnih komentara na Zakon o zaštiti konkurencije, a u obrazloženju komentara u vezi sa naknadama po prestanku funkcije ističu da se radi o favorizujućem zakonskom rješenju, kao i da je pitanje naknada po prestanku funkcije regulisano zakonima o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i o državnim službenicima i namještenicima.
– Prosto je nevjerovatno koliko se javni funkcioneri pošto-poto upinju da se pojedinačnim zakonima reguliše pitanje naknada po prestanku funkcije, pa očigledno da i u Agenciji za zaštitu konkurencije neće da zaostaju. Ovog rješenja o naknadama po prestanku funkcije nema u važećem Zakonu o zaštiti konkurencije. U vrijeme dok su građani izloženi rastu cijena u svim oblastima, a posao ove Agencije upravo je da ih zaštiti od nedozvoljenih dogovora na tržištu (koji dižu cijene “uvis”), izgleda da je rukovodećim ljudima u Agenciji trenutno bitnije da zakonski proguraju naknade po prestanku funkcije, odnosno da godinu dana dobijaju zaradu iako ništa ne rade, umjesto da se pozabave svojim poslom i zaštite potrošače od trenutnog galopiranja cijena – kazali su za “Dan” iz te nevladine organizacije.
Savjet da ima pet članova, pravnici da imaju položen pravosudni ispit
ASP je predložila da Savjet Agencije za zaštitu konkurencije ima predsjednika i četiri člana, koji bi morali da imaju najmanje deset godina radnog iskustva i položen pravosudni ispit, ili magistarske ili doktorske studije za pravnika, odnosno magistarske ili doktorske studije za ekonomistu.
– Imajući u vidu da su pozicije predsjednika i članova Savjeta Agencije izuzetno bitne, to ASP cijeni da nije dovoljno da pravnici i ekonomisti imaju samo osnovno pravno i ekonomsko radno iskustvo, već da pravnik treba da ima položen pravosudni ispit ili zvanje magistra ili doktora pravnih nauka, a da ekonomista, sljedstveno tome, ima najmanje zvanje magistra iz oblasti ekonomskih nauka ili doktora ekonomskih nauka. U prilog predloženom rješenju je i uporedna zakonska praksa. ASP je preporučila i da za člana Savjeta ne može biti izabrano lice koje obavlja ili je u poslednjih deset godina obavljalo funkciju poslanika ili odbornika, člana Vlade, imenovano ili postavljeno od predsjednika Crne Gore, Skupštine, Vlade ili skupštine lokalne samouprave, funkcionera političke partije, pravosnažno osuđeno ili protiv koga je pokrenut krivični postupak za krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti ili za korupciju – kazali su iz ASP-a.
Oni su uputili pojedinačni komentar i na zakonsko rješenje da zaposleni u Agenciji, osim predsjednika, članova Savjeta, direktora i zamjenika direktora, imaju mjesečni dodatak na zaradu u iznosu od 30 odsto.
ASP je predložila brisanje ovog stava, jer su pitanja zarada, dodataka i drugih primanja regulisana Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, navodeći da je potpuno nejasno zašto bi se svim zaposlenima u Agenciji, poput recimo namještenika (vozači, kuriri), garantovao mjesečni dodatak na zaradu u iznosu od 30 odsto na osnovu Zakona o zaštiti konkurencije, odnosno na taj način bili bi privilegovani u odnosu na bilo kojeg drugog uposlenog u javnoj upravi koji obavlja istu vrstu poslova.
– Pitanja zarada, naknada, stimulacija i slično mora biti regulisano samo jednim zakonom, a to je Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. U tom smislu je prosto nevjerovatno da se kroz različite zakone dozvoljava unošenje zakonskih normi kojima se regulišu ista pitanja. Stiče se utisak da su različiti zakoni zapravo postali sredstvo da se kroz unošenje različitih normi uzme što više javnog novca – ocjenjuju iz ASP-a.
U toj nevladinoj organizaciji smatraju zabrinjavajućim što se predlaže nekoliko odredbi u vezi sa tajnošću podataka, a za koje ocjenjuju da će povećati prag tajnosti u radu Agencije za zaštitu konkurencije, “koji je u znatnoj mjeri već dovoljno netransparentan”.
– Predloženim izmjenama pokušava se proglasiti tajnim veći broj podataka nego što je to zakonski opravdano i društveno cjelishodno, a sve na štetu ukupnog javnog interesa. Nedopustivo je koristiti formulacije za obrade podataka iz Zakona o statistici i na taj način pokušavati pod plaštom Zakona o zaštiti konkurencije proglašavati povjerljivim i podatke koji materijalno po svojoj sadržini to nijesu, čime će se za ukupnu javnost sakrivati i informacije iz domena rada Agencije za zaštitu konkurencije, a o čemu javnost ima nesporno pravo da zna – navodi se, pored ostaloga, u obrazloženju komentara ASP-a u vezi sa odredbama o tajnosti podataka.
