“Već sam odgovorio na to da, naravno, neću učiniti, zato što smo mi sada imali parlamentarne izbore. Na tim parlamentarnim izborima DPS, koju ja predvodim, je ostala ubjedljivo najjača parlamentarna partija u Crnoj Gori, koja i na ovim izborima ima osvojenih preko 35 odsto podrške biračkog tijela Crne Gore, ali na ovim izborima nijesmo odlučivali o predsjedniku Crne Gore”, rekao je Đukanović.
O predsjedniku Crne Gore, kako je rekao, narod Crne Gore je odlučivao 15. aprila 2018. godine.
Đukanović je ponovio je da na tim izborima u prvom krugu dobio 54 odsto podrške građana Crne Gore, iskoristio nešto duže od dvije godine mandata, i ima vrlo čvrstu namjeru da svoj mandat do kraja koristi, u cilju dobrobiti države na čijem je čelu.
On je skrenuo pažnju da nije riječ ni o kakvom padu, niti je ponajmanje, riječ o padu bilo koga lično, uključujući i njega. Đukanović je rekao da je od 2018. godine izabrani predsjednik Crne Gore na neposrednim izborima, sa osvojenih 54 posto podrške, i sa mandatom koji će trajati još nešto kraće od tri godine.
Nije se dogodio nikakav pad
“Na parlamentarnim izborima opet nije se dogodio nikakav pad. Nakon 30 godina na vlasti Demokratska partija socijalista je zajedno sa koalicionim partnerima osvojila jedan mandat manje od nove parlamentarne većine. Dakle, možemo zaista kazati da se nije dogodio nikakav nedostojanstven ishod za proevropsku politiku u Crnoj Gori. Dogodilo se nešto što se, uobičajeno događa u demokratskim društvima”, rekao je Đukanović.
Crna Gora, kako je naglasio, pretenduje da bude demokratsko društvo. Kako kaže, dogodila se promjena vlasti na izborima koje su okvalifikovali da su predstavljali ambijent za slobodno iskazanu volju građana Crne Gore, i na izborima čiji su ishod priznali odmah iste večeri na dan obavljanja parlamentarnih izbora.
“Kao što se podsjetili, dakle, tokom kampanje je uglavnom od strane onih koji sada predstavljaju novu parlamentarnu većinu zagovarana jedna politika koja se u suštini oštro konfrontirala sa svim dosadašnjim ostvarenjiima savremene Crne Gore. Vi ste kazali da nije bila, iskonstruisana optužba od strane dosadašnje vlasti da naši konkurenti žele da Crnu Goru skrenu sa njenog puta proevropskog razvoja”, rekao je on.
To su, kaže, govorili oni.
“Oni su govorili da je problem nastao kad je Crna Gora obnovila nezavisnost, da je koristeći kapacitet nezavisnosti i suverenosti Crna Gora donosila neke odluke koje su bile, kako oni voli da kaže, protivni interesima srpskog naroda i protivno interesima Rusije na Balkanu, te da će svojom pobjedom na izborima, koju su najavljivali ne samo na ovim izborima, nego u mnogo prethodnih izbornih ciklusa, da će pobjedom na tim izborima oni promijeniti stratešku kurs kretanja Crne Gore”, naglasio je Đukanović.
Jedva čeka da Knežević pravosudnim organima saopšti sve to što ima
Govoreći o Dušku Kneževiću, Đukanović je rekao da riječ o čovjeku koji je pod nekoliko optužnica Specijalnog tužilaštva u Crnoj Gori, riječ je o čovjeku koji je do prije nekih deset ili 15 dana bio na međunarodnoj potjernici Interpola, riječ je o čovjeku koji je u režimu strogog nadzora u Londonu.
“Kao što znate londonske vlasti su donijele odluku kojom su mu zabranile da se približava aerodromima i željezničkim stanicama, da kojim slučajem ne bi izmakao njihovom nadzoru”, istakao je Đukanović.
Naglasio je da je u proceduri odlučivanje o njegovom izručenju Crnoj Gori po zahtjevu crnogorskih pravosudnih organa i sada takav čovjek izriče ocjene i saopštava da on ili oficijalni šef države Crne Gore neće biti na slobodi kada se on vrati u Crnu Gori.
“Dakle, moj odgovor je: Jedva čekam da promijeni ono što je očigledno njegov naum, jer ponavljam riječ je o odbjeglom kriminalcu, da promijeni naum da bježi od pravde i jedva čekam da se vrati u Crnu Goru, jedva čekam da saopšti sve to što ima, da saopšti pravosudnim organima Crne Gore, a onda nije teško pretpostaviti ko će se gdje naći, ko će biti u zatvoru, a ko će nastaviti da obavlja javne funkcije u državi Crnoj Gori”, istakao je Đukanović.
Ne boji se krivičnih prijava
Đukanović je večeras jasno poručio da se ne boji nikakvih krivičnih prijava.
“Ja sam čovjek koji duže od 30 godina obavlja javne funkcije u državi Crnoj Gori. Kao što znate, svih tih 30 godina sam imao oštru konkurenciju, i rekao bih, često neprimjerenu kritiku od strane te konkurencije. Vrlo često su optužbe protiv mene dolazile i sa drugih, uglavnom, regionalnih adresa, najčešće iz Beograda, ali i od strane probeogradske opozicije u Crnoj Gori. Dakle, ne bojim se, zbog toga što znam kako sam radio i znam da sam se uvijek trudio da bespogovorno poštujem ono što je ustavno-pravni sistem Crne Gore, tako da moj status kao građanina ne zavisi od toga koja će politička vlast biti u Crnoj Gori”, rekao je on.
Njegov status, kako je rekao, zavisi od onog što je do sada radio i uradio za Crnu Goru, i zbog toga nema nikakvog mjesta zebnji.
“Ubijeđen sam apsolutno da je riječ samo o jednoj gruboj, neargumentovanoj političkoj retorici, čiji je cilj bio da proizvede rezervu i anomoznost biračkog tijela prema meni i prema političkoj strukturi koju sam predstavljao. Evo sada imamo takav ishod na nedavnim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori i ubijeđen sam da će nadležni državni organi obavljati svoj posao kao i do sada – odgovorno, u skladu sa Ustavom i da neće suditi bilo kom pojedincu na osnovu neodgovorne i nečinjenične političke retorike”, istakao je predsjednik.
On je kazao da će se svim sredstvima suprotstaviti bilo kome ko pokuša da ugrozi državu Crnu Goru i našu slobodu.
Odvojenost države i crkve
Govoreći o odlasku nosioca liste Crno na bijelo Dritana Abazovića u manastir Ostrog, kako bi sa predstavnicima nove parlamentarne većine i mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem razgovarao o novoj vladi, Đukanović kaže da u crnogorskom Ustavu i Ustavu svake demokratske države postoji stroga odvojenost države i crkve.
“Pretpostavljam da u euforiji pobjedničkog raspoloženja gospodin Abazović previđa da, rekao bih, u istoriji hrišćanstva ni na jednom hrišćanskom jeziku nije izgovoreno toliko skaradnih riječi i ocjena, koliko je od strane predstavnika Srpske pravoslavne crkve izrečeno tokom predizborne kampanje u Crnoj Gori. Tu nije bilo riječi ni o kakvom vjerskom djelovanju te vjerske organizacije, bilo je riječi i dalje je riječ o isključivo agresivnom političkom i nacionalističkom djelovanju. Prema tome, Abazović ima pravo da u ovom trenutku euforije zbog svog izbornog uspjeha namjerno previđa te okolnosti, ali vjerujem da razvoj događaja izdana u dan će vrlo brzo i gospodinu Abazoviću i drugim ljudima, pretpostavljam, nesklonim veliko državnim projektima, pomoći da, rekao bih, do kraja osvijeste opasnosti od projekta čiji su sastavni dio”, napomenuo je Đukanović.
Krivokapić pripada strukturi koja pokušava da relativizira antifašističke vrijednosti Crne Gore
Na pitanje da li misli da je Trinaestojulski ustanak 1941. godine bio parlamentarni odgovor onima koji su pokušali da sa pozicije fašizma ugroze slobodu države, slobodu građana Crne Gore Đukanović je rekao da nije.
“Nije, naravno. Dakle, govorimo u pretpostavkama. Ja ne vjerujem da će do toga doći. Ja vjerujem da ćemo imati priliku da u parlamentarnoj političkoj borbi vodimo dijalog oko toga kojim će se pravcem i kojom dinamikom Crna Gora kretati ka zacrtanim ciljevima, ali pošto ste me pitali, ako bi promjena vlasti podrazumijevala ugrožavanje državnog statusa Crne Gore, onda je moj odgovor ovakav kakav ste ga i sami interpretirali. Protiv ugrožavanja državnosti Crne Gore i naše slobode borićemo se svim sredstvima, uključujući i ona koja su koristili naši preci u odbrani crnogorske države i crnogorske slobode”, rekao je Đukanović.
O izjavi Krivokapića da ne treba slaviti 9. maj, Đukanović kaže da za njega to ne predstavlja neko veliko iznenađenje, zato što zna da je gospodin Krivokapić, kao autor te izjave, u suštini predstavnik jedne strukture koja u kontinuitetu, u posljednjih 30 godina pokušava da relativizira antifašističke vrijednosti Crne Gore.
“Nema nikakve sumnje da je gospodin Krivokapić po vlastitom priznanju predstavnik Srpske pravoslavne crkve u parlamentarnoj, novoj parlamentarnoj većini, a Srpska pravoslavna crkva je, prema kazivanju njenih čelnika, već od 1989. godine od njihovom dolasku u Crnu Goru došla sa namjerom da miri Crnu Goru, a pomirenje u njihovoj interpretaciji jeste potiranje razlika između onog što su učinili za Crnu Goru antifašisti i onog što su radili saradnici fašističkog okupatora”, rekao je on.
Crna Gora je, kaže Đukanović, veoma ponosna na svoju antifašističku tekovinu.
“Mi smatramo da je to najvredniji dio temelja Crne Gore, da je to najvredniji dio naše ukupne hiljadugodišnje istorije i tradicije i naravno da nijesmo dozvolili tokom prethodnih 30 godina bilo kome da ugrozi to što je naša identitetska vrijednost, a nećemo naravno dozvoliti ni onima koji se danas u njihovo ime predstavljaju kao novi politički lideri u Crnoj Gori”, rekao je Đukanović.
SPC udarna pesnica velikosrpskog nacionalizma
Đukanović kaže da je osnovna ideja te politike nacionalističke opozicije i SPC posrbljavanje Crne Gore nacionalistička opozicija u kontinuitetu, a posebno u ovoj predizbornoj kampanji, potpomognuta Srpskom pravoslavnom crkvom.
“SPC je željela da Crnu Goru, odvrati od tih vrijednosti i ta politika uporno insistira da je Crna Gora srpska država, da je Crna Gora država koja bi morala biti u okviru strateških bezbjednosnih i vanjsko-političkih interesa Rusije. Dakle, ta politika je u svojoj retorici i tokom kampanje insistirala da je NATO savez zapravo Četvrti Rajh, a da je evropska civilizacija zapravo civilizacija trulih vrijednosti i da zbog toga Crna Gora griješi kada insistira na usvajanju evropskog sistema vrijednosti i na ostvarivanju članstva u Evropskoj uniji”, rekao je Đukanović.
Dakle, kako je rekao, jasno je potpuno da je, udarna pesnica takve politike u kontinuitetu i u predizbornoj kampanji, u ime velikosrpskog nacionalizma i ruskih imperijalnih interesa na Balkanu bila Srpska pravoslavna crkva, i otuda je, rekao je, i vrlo logičan odgovor na pitanje, sveštenici Srpske pravoslavne crkve su djelovali i dalje djeluju u skladu sa tim nacionalističkim interesima, interesima za identitetsko potiranja Crne Gore.
Predsjednik Crne Gore večeras je poručio da da prisustvujemo pokušaju rehabilitacije velikodržavnih projekata na prostoru Zapadnog Balkana, od kojih je opet inicijalni projekat Velike Srbije. Kaže da ta ideja ima podršku ne samo nacionalističkih krugova iz Beograda.
O navodnim poslovnim vezama sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, Đukanović je jasan – Nikada nikakve poslovne i bilo kakve interese, mimo javnih interesa iz pozicije premijera Crne Gore ili predsjednika Crne Gore nije imao i nema, niti sa predsjednikom Vučićem, ni sa bilo kojim drugim državnikom sa kojim se sretao.
On je kazao da je Srpska pravoslavna crkva udarna pesnica velikosrpskog nacionalizma i u Crnoj Gori. Za Đukanovića nema sumnje da je Srpska pravoslavna crkva u predizbornoj kampanji bila politički akter.
“SPC je u kontinuitetu pokušavala da potre državni i nacionalni i kulturni identitet Crne Gore, da bi zapravo posrbila Crnu Goru, želeći sebe da predstavi starijom od Crne Gore i zaslužnom za nastanak Crne Gore”, naglasio je on.
Na pitanje da li se predao, Đukanović kaže jasno – ni slučajno.
Mandat za sastav vlade
Predajednik Crne Gore je poručio da će u predviđenom roku obaviti svoj posao i da će onaj kandidat za poziciju mandatara, koji bude imao potpise 41-og poslanika u crnogorskom parlamentu, od njega, kao predsjednika Crne Gore, dobiti mandat za sastav vlade.
Multietnički sklad
Đukanović je rekao da je Crna Gora ponosna na multietnički sklad. Napomenuo je da je Crna Gora u najtežim trenucima uspjela da sačuva mir i stabilnost.
“U teškim vremenima smo učvršćivali multietničko društvo i multietničku demokratiju i zaista mislim da je to danas najvrednija međunarodna legitimacija Crne Gore”, zaključio je Đukanović.