Autorski tekst prof. dr Aleksandre Despotović, profesorke Biotehničkog fakulteta UCG i poslanice DPS-a u Skupštini Crne Gore
U periodu dok Vlada Crne Gore dostavlja Skupštini na usvajanje razne Zakone po hitnom postupku bez javnih rasprava, dok forsira priču samo o programu ES2, ispod radara prolazi pojava zarazne bolesti kod životinja, a koja se zove Q – groznica. Q -groznica je bolest od koje obolijevaju mnoge domaće životinje, posebno ovce, koze i goveda.
Uzročnik bolesti je rikecija Coxiella burnetii. Zaražene životinje su glavni izvori infekcije za ljude.
“VLAST SAKRILA OD JAVNOSTI POJAVU ZARAZE”
Izlučevine zaraženih životinja poput mlijeka, urina, fecesa takođe mogu biti izvor zaraze pogotovo kada se osuše i pomiješaju sa prašinom gradeći zarazni materijal koji se lako prenosi vazduhom. Konzumiranje termički neobrađenog mlijeka i mliječnih proizvoda od termički neobrađenog mlijeka, predstavlja moguću opasnost po zdravlje budući da se čovjek može inficirati i tim putem. Bolesti su najviše izložene osobe u neposrednoj blizini zaraženih životinja, posebno veterinari, držaoci životinja, radnici u mljekarama i klanicama. Međutim, zaraženi materijal se može prenositi i na velike udaljenosti putem vazduha i vjetra.
Ono što najviše zabrinjava jeste činjenica da se pojava zarazne bolesti pokušala sakriti od javnosti. Ali “sve istine su lako shvatljive nakon što budu otkrivene; ključ je u tome da ih treba otkriti”. Sada kada su bjelodane suočavamo se sa posljedicama, a to su: eutanazija životinja, zatim neadekvatno zbrinjavanje leševa životinja, premještanje sa jedne na drugu lokaciju i sl. Sve ovo se dešava zbog neadekvatne reakcije lokalnih i državnih institucija. O čemu se radi? O neznanju ili neprofesionalnosti? Koji god razlog da je u pitanju unio je sumnju kod građana, jer se postavlja pitanje – zašto smo bili uskraćeni za informaciju da se zarazna bolest pojavila i da se ista širi, posebno u opštinama Nikšić i Danilovgrad?
DA LI SE PRERAĐIVALO MLIJEKO ZARAŽENIH ŽIVOTINJA?
Zbog neprofesionalnog i neodgovornog odnosa lokalnih i državnih institucija situacija se usložnjavala, mlijeko se predavalo mljekarama, a dio prerađivao, tako da postoji mogućnost da je dio tih proizvoda, koji ne zahtijeva pasterizaciju mlijeka, završio u prodavnicama. S tim u vezi, opravdano se postavlja pitanje ko brine o bezbjednosti hrane koja se pušta u promet?
U konkretnom slučaju nadležne službe su morale odmah reagovati po prijavi vlasnika, koji su kod životinja primijetili promjene zdravstvenog stanja. S tim u vezi, bilo je neophodno uvesti pojačan nadzor veterinarske službe na područjima na kojima je locirana zarazna bolest, a sve u cilju zaštite zdravlja ljudi i očuvanja stočnog fonda. Bilo je neophodno na gazdinstvima na kojima je detektovana zarazna bolest sprovesti određene mjere kako bi se umanjila šteta. Neke od mjera su: obilježavanje i izdvajanje bolesnih životinja; ograničavanje kretanja životinja i zabrana otuđivanja životinja; dezinfekcija, deratizacija objekata za smjestaj životinja, zabrana prodaje i korišćenja termički neobrađenog mlijeka i proizvoda od termički neobrađenog mlijeka i sl.
“UMJESTO DA REAGUJU, NADLEŽNI SAKRIVALI PROBLEM”
No, umjesto preduzimanja konkretnih mjera odgovorna lica su se očigledno bavila time kako cijelu situaciju učiniti nevidljivom!! Na to upućuje i činjenica, da se u roku od dva-tri dana mijenja lokacija zakopavanja eutanaziranih grla, što može da proizvede još veću štetu. Zakopavanje životinjskih leševa na ovaj način je ekonomski i higijenski najmanje opravdan način njihovog uklanjanja. Patogeni mikroorganizmi opstaju dugo i mogu da dospiju na površinu zemljišta preko podzemnih voda.
“VRIJEDNI STOČARI OSTAJU BEZ PRIHODA, TRAŽIMO ODGOVORNOST I OSTAVKE”
Kad se sagleda cjelokupna situacija i posljedice koje će pretrpjeti crnogorski farmeri i crnogorska poljoprivreda, najmanje što se očekuje, jeste da svi u hijerahiji vlasti, počev od lokalnih uprava, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva vodoprivrede preuzmu odgovornost i podnesu ostavke.
Teško je prihvatiti činjenicu da vrijedni farmeri koji su cijeli radni vijek posvetili unapređenju proizvodnje na svojim gazdinstvimi sada ostaju bez prihoda, a značajan broj njih ima kreditna zaduženja.
DA LI JE ŠIRENJE ZARAZE SLUČAJNOST ILI NEČIJA NAMJERA DA UNIŠTI STOČNI FOND CRNE GORE?
Crnogorska poljoprivreda stagnira, stočni fond je smanjen za 10.000 grla prema podacima Monstata iz jula 2024. godine, zarazna bolest se širi i postavlja se pitanje:” Da li je sve ovo slučajnost ili namjera”??
