24.9 C
Podgorica
Subota, 5 Jula, 2025
spot_img

Čudo iz Štitara dočekalo svojih pet minuta: Pokrenut postupak zaštite crnogorske “botaničke senzacije”

Prijestonica Cetinje i naučnice koje potpisuju otkriće nove vrste dogovorili se o pokretanju postupka preventivne zaštite roda i vrste Petrolamium crnojevicii

Podijeli:

Biljka raste na vrlo ograničenom prostoru, nedaleko od ostataka Soko grada, što omogućava da se u budućnosti ponude tematske edukativno-turističke rute…

Čudo iz Štitara, kako je široj javnosti poznata biljka koju je na prostoru tog i sela Kosijeri otkrila dr Snežana Dragićević, na Listi je zaštićenih vrsta, koja je u fazi predloga, a sa Prijestonicom je dogovorena i saradnja o pokretanju postupka zaštite i samog prostora na kojem se ta biljka nalazi.

To je, pored ostalog, “Vijestima” rekla dr Dragićević, samostalna savjetnica u Centru za energiju i ekologiju (ENEKO) u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU).

Ona i sagovornici iz Prijestonice i Planinarsko-sportskog društva (PSK) “Soko” sa Cetinja, za “Vijesti” su govorili o značaju tog naučnog nalaza, kao i daljim koracima u cilju zaštite “čuda”, biljke Petrolamium crnojevicii Dragićević, Vuksanović & Surina, i lokacije na kojoj raste.

Da na prostoru cetinjskih sela, nedaleko od ostataka nekadašnjeg Soko grada, raste biljka kakve nema nigdje u svijetu, javnost je saznala početkom marta, kada su o tome izvijestili iz CANU i Prirodnjačkog muzeja Crne Gore.

Priča je počela 2019. godine, kada je dr Dragićević, tada kustoskinja u Prirodnjačkom muzeju, sa kolegom Markom Karamanom, krenula prema Štitarima, u obilazak jedne pećine, kako bi pomogli istraživanje kolega iz Slovenije.

“Tokom ekspedicije, usput smo nailazili na karakteristične biljke crnogorskog krša, ali pravo iznenađenje uslijedilo je tek na povratku. Sjeli smo u hladovinu starih lipa, a stijena pred nama, gotovo gola, imala je samo jedan mali busen zelene biljke”, ispričala je ranije dr Dragićević.

Pet godina kasnije, nakon brojnih analiza, potvrđeno je da je mali busen zelene biljke, za Crnu Goru, “botanička senzacija”. Slično otkriće dogodilo se dva vijeka ranije.

Otkrivena biljka, kako je saopšteno na predstavljanju u martu, pripada porodici usnatica (Lamiaceae), kojoj pripadaju biljke poput kadulje (pelim) i vrijeska. Najbliža srodna vrsta Petrolamium crnojevicii živi u najstrože izolovanim uslovima, na Himalajima, na visinama iznad 5.000 metara.

“To upućuje na zaključak da je novootkrivena vrsta nešto sasvim posebno i vjerovatno nosi jedinstvenu evolucijsku priču”, rekao je tada Boštjan Surina iz Prirodoslovnog muzeja iz Rijeke, jedan od autora naučnog rada u kojem je opisano ovo otkriće.

Koraci u pravcu zaštite

Činjenica da je u pitanju otkriće kakvo se u botanici, u Crnoj Gori, nije dogodilo u posljednja dva vijeka, obavezuje da se biljka i prostor na kojem raste, stave pod zaštitu. U tom smislu, navode sagovornici “Vijesti”, već su inicirani određeni koraci. Održan je sastanak gradonačelnika Prijestonice Cetinje Nikole Đuraškovića i dr Dragićević i dr Snežane Vuksanović, a na predlog naučnica, a shodno Zakonu o zaštiti prirode, dogovoreno je da se pokrene postupak preventivne zaštite roda i vrste Petrolamium crnojevicii.

“Da bi se pokrenuo postupak preventivne zaštite potrebno je dostaviti određene podatke o rodu i vrsti Petrolamium crnojevicii kako bi Agencija za zaštitu životne sredine izdala mjere i uslove zaštite. Dr Snežana Dragićević radi na objedinjavanju podataka koje će dostaviti Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine nakon čega će Sekretarijat uputiti zahtjev Agenciji za dobijanje uslova i mjera za preventivnu zaštitu”, pojasnili su iz Prijestonice.

Nakon što biljka bude stavljena pod preventivnu zaštitu, pojašnjavaju sagovornici, stiču se uslovi da se pokrene izrada Studije zaštite koja će odrediti granice, stepen, kategoriju i režim zaštite područja zaštićene vrste.

Dr Dragićević kazala je da se nootkrivena vrsta već nalazi na novoj Listi zaštićenih vrsta, koja je u fazi predloga. Stara Lista je iz 2006. i njene izmjene, dodaje ona, bile su neophodne.

Izradu nove pokrenula je Agencija za zaštitu prirode, a njena verifikacija, kaže dr Dragićević, očekuje se uskoro.

Može da oživi i Soko grad

Reporterka “Vijesti”, sa ekipom Televizije “Woow Montenegro”, posjetila je nedavno lokaciju gdje je otkrivena nova biljka. Petrolamium crnojevicii raste na vrlo ograničenom prostoru, na teritoriji sela Štitari i Kosijeri, nedaleko od ostataka Soko grada.

“Soko grad se vezuje za kult Ivan-bega Crnojevića i samu dinastiju Crnojević, po kojoj su i brojni toponimi dobili imena, poput Ivanove trpeze, Ivanove stolice i tri sokolska ubla za koja se vezuju brojne legende”, podsjećaju iz PSK “Soko”.

Do Soko grada vodi i markirana staza. Kad jednom naučite da prepoznate biljku, pitate se i kako je ranije niko nije registrovao, jer su na više stijena na kojima raste, tik do biljke ucrtane i same markacije.

Stazu su, kažu iz PSK “Soko”, markirali mještani Mjesne zajednice Kosijeri i ona nije registrovana i ne nalazi se u okviru mreže lokalnih planinarskih staza.

U tom planinarskom klubu i Prijestonici postoji volja da se taj prostor oživi. Iz Prijestonice su kazali da će “podržati sve inicijative koje se odnose na obnovu staze, njenu bolju označenost, edukativne sadržaje i eventualno uključivanje u širu turističku i naučnu ponudu”.

“Soko grad, kao istorijsko-utvrđeni lokalitet, već posjeduje značajan kulturni potencijal, a u kombinaciji sa jedinstvenim botaničkim nalazom, moguće je formirati tematske edukativno-turističke rute koje bi objedinjavale prirodno i kulturno nasljeđe. Time se stvara autentična ponuda koja može biti interesantna kako domaćim, tako i stranim posjetiocima, naročito onima koji se bave planinarenjem, ekologijom, istorijom i naukom”, poručii su.

Ostaci Soko grada
Ostaci Soko gradafoto: Damira Kalač

Iz PSK “Soko” smatraju da bi, pošto se, kako su kazali, radi o izolovanom lokalitetu koji je udaljen od postojećih naselja, trebalo razmišljati u pravcu kvalitetnije edukacije mlađih naraštaja o značaju zaštite životne sredine.

“Kako bi generacije koje dolaze znale da cijene i zaštite svoje okruženje, a naročito lokalitete na kojima se nalaze endemske vrste. Valorizacija samog lokaliteta Soko grada predstavljaće poseban izazov u sferi zaštite rijetkih biljnih vrsta, ali iskreno vjerujemo da je kod ljudi probuđena svijest o značaju i bogatstvu jednog ovakvog otkrića. S tim u vezi, očekujemo stavljanje vrste pod zakonsku zaštitu u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine i adekvatnu reakciju svih nadležnih institucija”.

Biljka je zajedničko blago

Otkrivanje osjetljivih prostora za širu javnost nerijetko otvori pitanje da li se time daje doprinos očuvanju ili se time potencijalno čini šteta.

“Tokom pres konferencije na kojoj smo predstavili rad, bilo je priče o faktorima koji ugrožavaju biljku odnosno njena staništa (sječa, požari, infrastrukturni projekti, klimatske promjene…). U jednom trenutku sam pomislila da mi upravo tad to radimo – da smo njenim otkrivanje i mi jedan od tih faktora. I jako sam se prepala. Međutim, to u svari nije tako. Reakcije svih ljudi koji su čuli za biljku i koji su se zainteresovali išle su u pravcu oduševljenja i samo pozitivnih reakcija da se biljka i prostor moraju čuvati i štititi, jer sad kad svi znamo đe se nalazi, idemo da to čudo vidimo, jer ova biljka je naše zajedničko blago i velika sreća koja se, ako budemo bili mudri, može višestruko valorizovati i donijeti dobro svima”, kaže dr Dragićević.

Slično otkriće u Crnoj Gori dogodilo se prije dva vijeka: “Čudo iz Štitara”
Slično otkriće u Crnoj Gori dogodilo se prije dva vijeka: “Čudo iz Štitara”foto: Damira Kalač

Posjete samo uz licencirane vodiče

Kad se za to stvore uslovi, u planu je da do biljke i Soko grada, budu postavljene info table, da se markiraju staze, ali da kad se dođe i do turističkih posjeta, to bude isključivo sa licenciranim vodičima.

Kad jednom bude uspostavljena zaštita, do biljke da vode samo licencirani vodiči
Kad jednom bude uspostavljena zaštita, do biljke da vode samo licencirani vodičifoto: Damira Kalač

“Skoro smo imali razgovor i sa TO Cetinje koja je pokazala zainteresovanost i spremnost da zajedno osmislimo ponudu ovog kraja”, kaže dr Dragićević.

Osim posjeta same lokacije, vjeruje ona, postoji mnogo drugih načina da se ova priča, zajedno sa brojnim drugim značajnim kulturno-istorijskim znamenitostima, popularizuje i oživi taj kraj.

“Ali, samo treba voditi računa o mjeri, jer se ovaj prostor mora sačuva takav kakav je danas. Biljka je već sada jako popularna: korišćena je za brendiranje jedne velike, međunarodne konferencije koju je organizovala Skupština Crne Gore, izađuje se nakit, štampaju cegeri, marame, bedževi, magneti…”.

CANU organizuje prezentaciju i izložbu 20. juna

Nakon promocije u medijima, otkriće novog roda i nove vrste biljke za nauku 20. juna biće promovisano u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti.

CANU događaj organizuje u saradnji sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i razvoja sjevera, zajedno sa Eko fondom i Prirodnjačkim muzejem Crne Gore.

U okviru događaja biće otvorena izložba o Petrolamium crnojevicii i kraju u kojem ta biljka raste, dok će jedan od autora roda i vrste prof. dr Boštjan Surina održati predavanje na tu temu.

Naučni rad u kojem je opisano otkriće Petrilamium crnojevicii objavljen je na sajtu časopisa “Taxon”.

Mještani zasad zadovoljni zbog otkrića

Otkriće nove biljke, nakon njene i zaštite prostora, uticaće i na život mještana. Iz Prijestonice su kazali da je koordinacioni tim Kosijeri, Đinovići i Bokovo organizovao prezentaciju otkrića, da se događaju odazvao veliki broj lokalnog stanovništva.

“Koji su tom prilikom izrazili zadovoljstvo otkrićem novog roda i vrste Perolanijum Crnojevicii i pozitivan stav u vezi sa potencijalnom zaštitom”.

I iskustvo dr Dragićević je slično – ona je kazala da su oni sa kojima su komunicirale “nedvosmisleno za zaštitu biljke i prostora”:

“Neki od njih su vlasnici parcela na kojima biljka raste, a neki parcela u bližoj ili daljoj okolini, koje takođe moraju biti pod zaštitom. Koji stepen zaštite će biti predložen (kao i zonacija), zavisiće od istraživanja koja bi trebalo biti sprovedena u naredne tri godine, koliko može trajati preventivna zaštita prostora”, rekla je dr Dragićević.

Lokacije na kojima raste biljka, dodaje, moraju biti prva zona zaštite.

“Ali, na tom prostoru su prisutne i druge značajne biljne i životinjske vrste, endemi, tako da će i njihovo prisustvo i areal biti uzeti u obzir kod zoniranja ovog prostora. Svakako ćemo sa svima čije se parcele nalaze u zoni prostora koji predlažemo za zaštitu, obaviti razgovor i uputiti ih na važnost ovog prostora i značaj očuvanja”.

Nekad zanačajan, danas zarastao u travu

Soko grad štitarski (ili Ivanov grad), nalazi se na razmeđi Riječke i Lješanske nahije, odnosno između sela Kosijeri, Đinovići i Štitari, navodi se, pored ostalog, u tekstu Vlada Duletića, koji je portal Montenegrina.net objavio još 2013. godine.

Citirajući navode iz publikacije “Gradovi i utvrđenja u Crnoj Gori” (1975), autora Pavla Mijovića i Mirka Kovačevića, Duletić navodi da je grad, prema skici Kovačevića, imao odbrambene zidove, ulaznu kapiju, citadelu, kule, stambene objekte, crkvu, cistijernu za vodu…

Opisuje i da je Soko grad “imao značajnu ulogu u crnogorskoj istoriji dramatičnog XV vijeka”, a da je u vrijeme njegove posjete, prije više od deceniju, “nekadašnji grad, koji je posebno vezan za istoriju Crnojevića (za Stefanicu i njegovog sina Ivana)… prepušten zubu vremena – zarastao u travu, šumarak (kun, jasen, grab, drijen…) i zaborav”.

Takvo je stanje zatekla i ekipa sa kojom je reporterka “Vijesti” obišla lokaciju početkom juna.

Podijeli:

Najnovije

spot_img
spot_img

Popularno

Povezane vijesti

spot_img
spot_img

Najnovije