Crna Gora se tako ranije našla u vrhu birokratskih zemalja svijeta po listi sa profila “World of Statistics” na platformi X koja je objaljivana ranije. Noviji podaci na ovu temu za sada nijesu poznati, ali stiče se utisak da daleko nijesmo odmakli.
Prema poslednjim objavljenim podacima, preko 54.000 radnika rade u javnoj upravi, a racionalizacija i optimizacija zaposlenih godinama se najavljuje. Kako se koja vlada mijenjala broj zaposlenih je rastao, ali optimizacija do danas nije sprovedana, a nije ni značajno unaprijeđena dostupnost usluga građanima. Takođe, krajem januara Kabinet premijera Milojka Spajića saopštio je da Vlada planira da do kraja 2025. smanji broj ugovora o djelu za 20 odsto u potrošačkim jedinicama koje se finansiraju iz državnog budžeta.
– Na inicijativu šefa Kabineta premijera Branka Krvavca, Vlada će razmatrati Informaciju o potrebi smanjenja broja angažovanja po ugovoru o djelu kod potrošačkih jedinica koje se finansiraju iz budžeta Crne Gore, naveli su tada u saopštenju.
Direktorica Akcije za socijalnu pravdu Ines Mrdović za “Dan” je saopštila da s obzirom na ogroman broj zaposlenih u javnoj administraciji, kako na centralnom, tako i na lokalnom nivou, jasno je zašto se Crna Gora percipira kao iznimno birokratska država, dok, sa druge strane, kaskamo za brojnim elektronskim uslugama, koje se u razvijenim zemljama danas prosto podrazumijevaju.
– O smanjenju broja uposlenih na centralnom i lokalnom nivou godinama se samo govori u javnom prostoru, a bezmalo ništa ne preduzima, pa brojke samo narastaju i ne vidi se kraj smanjenju odavno preglomazne administracije. Naprotiv, svjedočimo samo rastu, dok je uvećanje uposlenih motivisano uglavnom političkim i nepotističkim interesima, a ne stvarnim potrebama, jer su prakse u pogledu zapošljavanja, koje je uspostavio DPS, i danas prisutne. Javna je tajna da mnogi zaposleni ne dolaze na posao, a uredno primaju zarade, u radno vrijeme se sjedi po lokalima i ispijaju se kafe, za jednim računarom je često više uposlenih i nema dovoljno stolica ni za sjedenje… Poseban problem predstavlja to što su mnogi uposleni sa kupljenim ili lažnim diplomama, zbog čega nemaju ni znanja da pruže usluge građanstvu i istovremeno se lažno predstavljaju pravnicima, ekonomistima, profesorima, medicinarima… Problemi su golemi, a nema spremnosti da se riješe. Ovakvo stanje će trajati sve dok partijski interesi budu dominantni, a po svoj prilici to će još dugo potrajati, zaključuje Mrdović.
Podatke o zaposlenim ažuriraju tromjesečno
Iz Ministarstva javne uprave kazali su nam i da od prošle godine postoji platforma “Broj zaposlenih u javnoj upravi”, upravo iz razloga proaktivnog objavljivanja podataka.
– Zakon o slobodnom pristupu informacijama je u proceduri donošenja. Njime će se unaprijediti zakonski okvir za proaktivno objaljivanje podataka. Prema podacima koji su javno dostupni na sajtu Vlade u okviru platforme “Broj zaposlenih u javnoj upravi”, u decembru 2024. godine su u državnoj upravi bila zaposlena 47.284, dok je na lokalnom nivou taj broj iznosio 7.092. Ova platforma je razvijena u saradnji ministarstava javne uprave i finansija sa ciljem da se omogući transparentan pristup broju zaposlenih u javnoj upravi svim zainteresovanim licima ili organizacijama. Ažurira se na svakih tri mjeseca. Važno je napomenuti da su u ovaj broj uključene sve institucije u javnoj upravi koje se finansiraju u iznosu od 50% i iznad iz budžeta Crne Gore, odnosno nijesu uključena privredna društva u većinskom vlasništvu na centralnom i lokalnom nivou, neveli su u Ministarstvu.
Odgovarajući na pitanja “Dana”, iz Ministarstva javne uprve kažu da u ovom trenutku nije zahvalno govoriti o višku zaposlenih u javnoj upravi, budući da Crnu Goru na putu pristupanja EU, i obavezama koje su preuzete iz tog razloga, očekuje jačanje postojećih kapaciteta i čak regrutovanje novih.
– Činjenica koja o tome govori jeste i da EU, u iznosu od 5,6 miliona eura kroz dva projekta, podržava jačanje kapaciteta u javnoj upravi na centralnom i lokalnom nivou, uključujući usvajanje Plana zapošljavanja i obuka novih državnih službenika za upravljanje EU fondovima, s fokusom na dva pilot-sektora (zaštita životne sredine, zapošljavanje i socijalna politika). Imajući razumijevanja za ovakav momenat, a poučeni iskustvom nekih zemalja koje su prošle proces proširenja i da sada kao članice EU imaju izazove kad je u pitanju korišćenje dostupnih EU fondova, već smo preduzeli niz aktivnosti kako bismo preduprijedili i ojačali kapacitete adminstracije za buduće članstvo. U tom dijelu, u saradnji više resora i institucija sa domaćeg i međunarodnog nivoa, realizuje se program obuka “Ready for EU” koji će pružiti priliku crnogorskim državnim službenicima da se upoznaju sa administrativnom praksom EU i steknu relevantnu ekspertizu i specifična znanja i pripreme se za rad u isntitucijama Evropske unije jer je procjena da će u trenutku pristupanja Crne Gore u EU između 100 i 150 službenika biti delegirano na rad u institucijama EU, saopštili su nam iz resora javne uprave, na čijem je čelu Maraš Dukaj.
Dodaju da kao resor zadužen, između ostalog, za unapređenje službeničkog sistema, Ministarstvo javne uprave je u prethodnom periodu vrijedno radilo na izradi više zakona, kako bi sistem javne uprave bio efikasniji.
– Donesen je važan Zakon o informacionoj bezbjednosti, a u pripremi su i drugi zakoni od važnosti za uređenje i demokratizaciju javne uprave, kao što je Zakon o lokalnoj samoupravi i izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima i namještenicima, čijim usvajanjem će se osnažiti profesionalizacija, merit sistema i depolitizacije državne uprave. Predloženim izmjenama stvorili smo temelj za građenje efikasne javne uprave, jer profesionalni i kompetentni službenici su osnova dobre državne uprave. Saglasno potrebi da se u crnogorskoj administraciji pitanju optimizacije ne pristupa samo sa stanovišta broja zaposlenih, već da se o svemu promišlja sa stanovišta promjene sistema kadrovskog planiranja i upravljanja ljudskim resursima, izrađena je Analiza sa identifikovanim izazovima i preporukama o potrebi uspostavljanja normativnog okvira javnih ustanova, koja predstavlja osnov za izradu Zakona o javnim ustanovama. U cilju smanjenja budžetskih rashoda za potrebe državne administaracije u narednom periodu će se sistematski raditi na uspostavljanju efikasnog mehanizma praćenja angažovanja fizičkih lica u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima (ZDSIN) što će podrazumijevati: pojačan inspekcijski nadzor u dijelu zaključivanja ugovora o djelu i ugovora o privremeno povremenim poslovima, centralizovani podaci o broju angažovanja fizičkih lica bez zasnivanja radnog odnosa u organima u kojima se primjenjuje Zakon o državnim službenicima i namještenicima (ZDSIN). Takođe je planiran i nastavak aktivnosti na uspostavljanju mehanizma kontrole doznaka privremene spriječenosti za rad (bolovanje) koje sprovodi Ministarstvo zdravlja, navode u resoru javne uprave.
Sveobuhvatan proces
Govoreći o birokratiji, iz Ministarstva napominju da je digitalna transformacija od velike važnosti.
– To nije samo tehnički proces već ključna promjena koja oblikuje način na koji naša uprava institucije i građani komuniciraju i sarađuju. Ministarstvo javne uprave je skorije najavilo uvođenje novih e-servisa u svim oblastima rada. Kojom brzinom će se to realizovati, ne zavisi samo od MJU nego od svih organa i institucija, a na kraju i od kompetencija samih građana da koriste digitalne usluge. Sve je to jedan sveobuhvatni proces. U tom pravcu, uspostavljen je novi Open Data Portal otvorenih podataka, koji je formiran u skladu sa najsavremenijim standardima. Osim toga, Ministarstvo je ovih dana saopštilo da je
moguće elektronsko plaćanje 603 administrativne takse/naknade. Uspostavljen je Registar državnih organa i institucija, www.organi.gov.me, gdje su istaknuti podaci o osnivanju, organizaciji, statusu, nadležnostima organa i institucija na državnom nivou kako bi se olakšala dostupnost ne samo građanima nego i privredi, civilnom sektoru, akademskoj zajednici, istraživačima… – ukazuju u Ministarstvu javne uprave.
