Država Crna Gora se mora stidjeti siromaštva svojih građana jer je jako izraženo i nema mjere koje bi doprinijele da se ono smanji.Sa potencijalima koje imamo i malim brojem stanovnika treba biti rijetko nezainteresovan za sudbinu socijalno ugroženih, a imati moć da mijenjaš sistem kakvu imaju ljudi na vlasti , pa da ostavilš trećinu svojih stanovnika da životare. Ustavom smo deklaisani kao drzava socijalne pravde i to se samo mrtvo slovo na papiru. Gladan čovek nije slobodan čovjek.
Predstavnici vlasti moraju imati drukčiji pristup siromaštvu, kako bi na siromaštvo prestali gledati kao na nešto apstraktno, svodeći siromahe na statistiku.
Siromaštvo siromašnih, može biti izliječeno bogatstvom bogatih. Decenijsko bogaćenje pripadnika političkih elita i njihovih prijatelja na račun sve siromašnijih građana, je nemoralno. Vrijeme je da se takvima, naplati ekstraprofit i od toga pomogne ugroženima. Svim drzavnim funkcionerima koji su dobili stanove i kredite od države, po smijesnim cijenama i uslovima, treba naplatiti po tržišnim cijema, a od tih para izgraditi jeftine socijalne stanove, koji bi bili dati na korišćenje licima koja su u stanju socijalne potrebe i nemaju rijeseno stambeno pitanje.
Kljucni faktor za pad nezaposlenosti koji je jedan od velikih uzroka siromaštva je rast privrede, povećan broj radnih mjesta kako u domaćim preduzećima, tako i dolazak stranih investitora.
Činjenica je da siromaštvo ne poznaje granice dob,pol, vjeru ili religije, treba da nas ujedini i da naš pritisak na Vladu i resorna ministarstva bude snažan i ostvari željene rezultate.
Podaci pokazuju kako se broj djece u Crnoj Gori , koja zavise od tuđe pomoći( države, NVO, vjerskih i drugih humanitarnih organizacija…) unazad nekoliko godina drastićno povećao.Polovina penzionera prima penziju manju od prosječne, od koje korisnici ni lijekove ne mogu kuputi a da ne pominjemo hranu i ostale račune .
Nažalost u kategoriji siromašnih sve je više i radno aktivnog stanovništva koji ostaju bez posla ili rade, a ne primaju platu redovno, kao i mladi čija je stopa nezaposlenosti u samom evropskom vrhu.
Zvaničnici se hvale rekordima postignutim u turizmu.Da li imaju u planu usmjeriti od pomenutog profita ozbiljna finansijska i druga sredstva ka onima koje čeka, moźda nikad neizvjesnija, jesen i zima.
Odnos države prema ugroženima oslikava njenu snagu i odgovornost.
Pomoć koju pružamo kao država prema izbjeglim licima iznuđena je sa strane, jer da nije tako, istu bi imali i svi ugroženi stanovnici Crne Gore.Besplatan vrtić, knjige nakon osnovne škole, školski pribor, odjeća- obuća,hrana, smještaj, grijanje, liječenje, su mislene imenice za mnoge socijalno ugroženih stanovnika naše države.
Ako nemamo novca u bidžetu za sve pomenuto, a pitanje je jer za sve vidove luksuza funkcionera ne fali, moramo obezbijediti ljudima subvencije lza hranelu, lijekova, higijenska sredstava, struju- ogrijev, gorivo, stanarinu.
Država mora da izdvaja za socijalnu politiku i socijalnu zaštitu onoliko koliko je prosjek u Evropskoj uniji jer mi imamo inajmanji procenat novca za socijalna davanja za siromašne, u odnosu na ukupni budžet.
Kako će vlada i resorna ministarstva ( socijalna zaštita, poljoprivreda, rad i zaposljavanje, penziono osiguranje) zaštiti građane koji nemaju prihode i imovinu od koje mogu da žive, da imaju krov nad glavom, plaćene račune uključujući ogrijev , hranu, obuću- odjeću, knjige( za srednju školu- fakultet) i školski pribor. U ovu veliku grupu ljudi koji nemaju ništa spadaju nezaposleni, naslednici porodičnih imanja koje se teško dijeli među rođacima ili je neprofitalbilno za život i rad.
Minimalna potrošačka korpa se odnosi na potrošnju domaćinstva koja uključuje hranu i neprehrambene proizvode i usluge, kojom se omogućava održavanje života i radne sposobnosti članova domaćinstva.U nju ne spadaju već nekoliko godina , troškovi kirije, objašnjeno je u Monstatu da je zbog različitih iznosa kirija, što nije opravdanje.
Imaju li plan nosioci izvršne vlasti kako pomoći porodicama koje žive sa primanjima ispod minimalne potrošačke korpe jer znamo, da je to minimum koji moraju imati da zadovolje biološke potreba za opstanak, a uz to je iz nje isključena renta tj kirija. U ovu kategoriju ulazi veliki broj penzinera, korisnika staračke nadoknade, korisnici socijalne pomoći ali na žalost, i određeni broj zaposlenih.
Da bi država bila socijalno pravedna moraju se što hitnije uraditi socijalni kartoni svih građana Crne Gore kako bi se imao uvid u imovinu i prihod građana i njihovih firmi, te oporezivali one koji imaju više, da bi se pomoglo da oni koji nemaju ništa ili imaju malo, žive dostojanstveno.
Moramo uvezati sve organizacije i iinstitucije koje pomažu ugroženima u jedinstven sistem na nivou države, kako bi se pomoć dijelila ravnopravnije, saopšteno je iz Banke hrane.
