Urednica istraživačkih i digitalnih projekata u CDT-u Jovana Đurišić rekla je da je to još jedan pokazatelj da Crna Gora kalkuliše sa svojim evropskim obavezama, ali i ključnim vrijednostima zemalja Evropske unije (EU).
Kako je kazala, jasno je da Crna Gora na taj način demonstrira da ne želi stati u istu kolonu sa zemljama čije vrijednosti navodno dijeli i čijem se savezu želi priklučiti.
“Zemljama EU koje imaju hrabrosti da jasno i glasno kažu da je na Ukrajinu izvršena agresija i da učine konkretne poteze kako bi se ovoj državi pružila politička i materijalna podrška”, navela je Đurišić u saopštenju.
Ona je podsjetila da je EUMAM misiju osnovao Evropski savjet 2022. godine nakon vojne agresije Rusije na Ukrajinu sa ciljem pružanja pomoći toj državi.
Kako je ukazala Đurišić, u septembru 2023. godine, Crna Gora je podnijela zvanični zahtjev za učešće u misiji EU koja se odnosi na vojnu pomoć i obuku ukrajinskih vojnika.
“Tačno godinu kasnije, Savjet za odbranu i bezbjednost zvanično je Skupštini uputio prijedlog o učešću crnogorskih vojnika u ovoj misiji. Međutim, zakonodavna vlast na čelu sa Andrijom Mandićem još nije predlog ni stavila u skupštinsku proceduru, a kamoli razmotrila ili o njemu glasala”, istakla je Đurišić.
Ona je kazala da iz Skupštine ne odgovaraju na upit CDT-a zašto to do sada nijesu učinili i kada bi se to moglo desiti.
“Međutim, šestomjesečno odlaganje, jasno pokazuje da Crna Gora nema političke vizije niti snage da vodi politiku usklađenu sa EU i njenim članicama, odnosno da nema načina da sprovede čak ni one aktivnosti za koje je sama aplicirala”, ocijenila je Đurišić.
Ona je podsjetila da na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji sa EU u decembru, Crna Gora nije uspjela da zatvori poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, što je bio plan vlasti za prethodnu godinu.
“Ako se nastavi ovako “efikasno i posvećeno” ispunjavanje obaveza iz ovog poglavlja, ako političke trgovine i kalkulacije sa principima i vrijednostima nastave da budu obilježje našeg procesa evropske integracije, ovo bi poglavlje moglo postati nedostižni san aktuelne državne nomeklature”, kazala je Đurišić.
